Zbog velikog nezadovoljstva radnika, preopterećenosti i sve učestalijih odlazaka iz sortirnice NSC-a u Velikoj Gorici, zatražili smo i održali žuran sastanak s izvršnim direktorom Davorom Barišićem. Gotovo svakodnevni odlasci radnika prouzročeni su teškim uvjetima rada, organizacijskim problemima i nedostatkom optimalnog broja radnika u sortirnici, zbog čega su oni koji su ostali pod velikim pritiskom i opterećenjem količinom posla, koja se za razliku od broja radnika nije nimalo smanjila. Nastave li se odlasci radnika, posljedice po sortirnicu mogle bi biti katastrofalne. Osim navedenih, nagomilalo se i drugih problema, a jedan koji radnici posebno ističu je velika količina paketa van gabaritnih dimenzija, koji onda zahtijevaju dodatnu manipulaciju. Prema riječima izvršnog direktora Barišića ono što bi moglo pomoći u rješavanju problema je da se s Prodajom usuglasi koja je to količina pošiljaka koju sortirnica može razraditi dnevno ili tjedno. Ne želeći da ova situacija eskalira, već da zajedničkim dogovorom s poslodavcem riješimo sve probleme na dobrobit radnika, očekujemo žurnu reakciju odgovornih u sortirnici o čemu ćemo vas pravodobno izvijestiti.
POTEŠKOĆE U RADU SA DIGITALNIM POŠTAROM
Poteškoće sa „digitalnim poštarom“ nisu riješene i sve češće utječu na kvalitetu rada naših kolega poštara. Naime, radnici se žale da se prilikom skeniranja paketa javlja poruka koja upozorava na „grešku“ te da „digitalni poštar“ ne reagira. Nakon toga mora se ugasiti pa ponovno upaliti uređaj. Također, problem se javlja i nakon ispisa R-1 računa kada se na ekranu pojavljuje poruka „greška na serveru“. Poštari se zatim moraju odjaviti i ponovo upaliti uređaj. U nekim slučajevima poštari se moraju i po nekoliko puta uzatopce odjavljivati i prijavljivati da bi aplikacija proradila. To im u velikoj mjeri produljuje potrebno vrijeme za odrađivanje radnih zadataka, a može doći i do nenamjernih pogrešaka. O ovome smo obavijestili mjerodavne i nadamo se što hitnijem otklanjanju svih navedenih poteškoća.
ODRŽANA 6. SJEDNICA SREDIŠNJEG POVJERENIŠTVA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU
Šesta sjednica Središnjeg povjereništva radnika za zaštitu na radu održana je u srijedu, 19. lipnja, u Velikoj Gorici u prostorijama NSC-a. Sjednici su nazočili i sudjelovali u radu članovi SPZNR-a te Branka Tadić iz Ureda za upravljanje ljudskim resursima i Matija Čuić, koordinator za zaštitu na radu, zaštitu od požara iz Odjela ZNR ZOP i ekologiju. Izvješće o ozljedama na radu za 2023. godinu Prema izvješću Ureda za korporativnu sigurnost, Odjel zaštite na radu, zaštitu od požara i ekologiju, u 2023. godini (razdoblje od 01.01. – 31.12.2023. godine) u Hrvatskoj pošti dogodilo se ukupno 278 ozljeda na radu:
• 199 u radnom procesu
• 41 na putu s posla i na posao
• 28 zbog ugriza psa
• 10 ozlijeđenih osoba usred razbojništva
Valja napomenuti kako se najveći broj ozljeda na radu dogodio u obavljanju poslova radnog mjesta poštar (163 ONR ili 63 posto od ukupnog broja ONR), a zatim slijede operateri u PU (33 ONR ili 13 posto), operater za PP (8 ONR ili 3 posto), peronski manipulant (7 ONR ili 3 posto). Na sjednici je ukazano na probleme ručne manipulacije paletnim pošiljkama (u svim fazama radnog procesa; od preuzimanja, prijevoza do dostave), te na uporabu zaštitnih cipela. U sklopu izvješća o stanju zaštite na radu, članovi SPZNR-a, upoznati su s provođenjem mjera zaštite na radu (unutarnji nadzor, alko testiranje, liječnički pregledi, osposobljavanje radnika i ovlaštenika za rad na siguran način, procjeni rizika…).
Dodatno zdravstveno osiguranje za sve radnike Hrvatska pošta je, temeljem dogovorenih odredbi Kolektivnog ugovora, ugovorila dodatno zdravstveno osiguranje za sve radnike s Wiener osiguranjem Vienna Insurance Grupom. Ono obuhvaća preventivnu zaštitu (sistematske preglede) i kurativnu zaštitu (liječenje – zdravstvenu zaštitu na indikaciju), a svim se zdravstvenim uslugama radnici imaju pravo koristiti bez sudjelovanja u troškovima.
Više informacija dostupno je na intranet stranicama Hrvatske pošte: https://intranet.posta.int/hr/novo-ugovoreno-dodatno-zdravstveno-osiguranje-za-radnike
RAD NA OTVORENOM U UVJETIMA VISOKIH TEMPERATURA
U organizaciji Nezavisnih hrvatskih sindikata i EU Agencije za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu u utorak, 18. lipnja, održan je seminar pod nazivom „Rad na vrućinama/klimatske promjene“, na kojem se raspravljalo o sadašnjim mjerama zaštite na radu kod rada na vrućinama i drugim ekstremnim vremenskim prilikama i utjecaju klimatskih promjena na zdravlje i sigurnost na radu te mogućnost poboljšanja. Naime, klimatske promjene su realnost s kojom živimo.
Ljeto 2023. godine je najtoplije zabilježeno ljeto od kada je mjerenja. Klimatske promjene koje se događaju izazivaju povećanje prosječnih temperatura, promjene u količini padalina kao i naglo povećanje broja ekstremnih vremenskih događaja. Pojavljivat će se nove bolesti i zdravstveni rizici, kao što su povećanje temperature, zagađenje zraka, požari, UV zračenje, bolesti prenosive vektorima/zoonoze koje mogu rezultirati epidemijom. Ugroženi će biti kako radnici koji rade na otvorenom, tako i oni koji rade u zatvorenim prostorima.
S obzirom na važnost teme i sve navedeno kao i činjenicu da među radnicima Hrvatske pošte postoje oni koji su direktno izloženi nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, ponavljamo, kao i svake godine putem našeg glasila, pravila ponašanja i rizike u takvim uvjetima rada, a sve kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Smjernice i upute dobre prakse o radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura izradio je Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu iz kojih izdvajamo najvažnije dijelove iz Osobne zaštitne opreme.
RIZIČNI ČIMBENICI PRI RADU – visoka temperatura i vlaga zraka, rad na direktnom suncu, težak fizički rad, dugotrajan boravak na otvorenom na visokim temperaturama, radna odjeća koja otežava znojenje.
RANI SIMPTOMI TOPLINSKOG STRESA – glavobolja, vrtoglavica/nesvjestica, razdražljivost/ljutnja/promjene raspoloženja, umor, jako znojenje, grčevi u mišićima, ubrzano disanje i otkucaji srca.
ZDRAVSTVENE POSLJEDICE – dehidracija, prolazni toplinski umor, toplinski grčevi, toplinska iscrpljenost, toplinski udar, sunčanica.
PRUŽANJE PRVE POMOĆI OSOBI KOJA JE DOŽIVJELA TOPLINSKI UDAR ILI SUNČANICU KADA JE PRI SVIJESTI – osobu polegnuti na leđa, podići noge iznad razine srca, hladiti ventilatorom, staviti hladne komprese, dati tekućinu.
KADA JE BEZ SVIJESTI – osobu staviti u bočni položaj i pozvati hitnu pomoć.
SAVJETI ZA SMANJENJE TOPLINSKOG STRESA – zamijeniti teški fizički rad strojevima i uređajima, izbjegavati rad u najtoplijem dijelu dana, uzimati dovoljan broj pauza, osigurati zaklon od izravnog djelovanja sunca, piti vodu i kada se ne osjeća žeđ, nositi laganu, pamučnu odjeću (ako je moguće), koristiti kreme s UV zaštitnim faktorom, koristiti sunčane naočale (zaštita najmanje UV 400), naučiti prepoznati rane znakove toplinskog stresa, izbjegavati alkohol i kofeinske napitke.