HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 848 – UČINKOVITOST NAGRAĐIVANJA

Više od dvije godine u Hrvatskoj pošti su na snazi Odluke o nagrađivanju za radnike na operativnim radnim mjestima. Svrha je bila (i ostala) stimulirati radnike za učinkovitost. Kroz to vrijeme su se više puta mijenjali kriteriji u pokušajima iznalaženja boljih rješenja i poboljšanja Odluka. Gdje smo sad u tom pogledu?
U Diviziji Pošta se kroz proteklo vrijeme možda najviše mijenjalo, ponekad po sistemu pokušaja i promašaja, ali i dalje postoji evidentan problem da učinkovitost (čitaj, iznos varijabile) ne ovisi samo o kvaliteti dostave i trudu poštara nego o samom rajonu i klijentima na njemu. Više pravnih osoba, tvrtki, odvjetnika, bilježnika i sličnih primatelja, podrazumijeva i veću mogućnost za ostvarivanje nagrade.
Divizija Mreža je promjenama uspjela proširiti broj radnika koji ostvaruju pravo na nagradu, ali glavni problem nažalost i dalje nije riješen. Možeš se truditi najviše na svijetu i biti najkvalitetniji radnik, redovito ocjenjivan sa četvorkama i peticama, ali tvoja učinkovitost ovisi o poštanskom uredu u kojem radiš. Uvjet za nagradu je da poštanski ured ostvaruje 360 norma minuta u radu s korisnicima. Ovaj uvjet bez problema ostvaruju uredi koji su u gradovima, ali u uredima sa jednim ili dva radnika to je jednostavno nemoguća misija. Imamo tako apsurd da, iako je norma minuta s korisnicima podijeljena po radniku u tim velikim uredima manja u odnosu norma minute onih u manjem uredu, radnici u većim uredima ostvaruju, a radnici u manjim uredima ne ostvaruju nagradu. To jednostavno nije fer i bez odlaganja treba promijeniti!
Divizija Ekspres je odlučila još jednom promijeniti kriterije za ostvarivanje nagrade. Nakon što se postigao cilj kvalitete uručenja i veći dio radnika ostvaruje pravo na nagradu, planira se postrožiti kriterije. Prošle godine smo upozoravali na nelogičnost da je lakše ostvariti pravo na nagradu u periodu kad imaš manje posla. Sezona je pokazala da postoji problem s kriterijima jer kad je najveći posao, velika je prometna gužva i vrijeme na samoj dostavi se skraćuje. Osim toga, veći broj primatelja ima skupne pakete i često se dogodi da se kombi napuni za desetak adresa. Unatoč svemu tome divizija ekspres kao kriterij planira povećati broj adresa i postotak uručenja. Sve vodi prema tomu da ćemo opet radnike uskratiti za zasluženu nagradu u periodu kad ulažu najveći trud imaju najveći angažman!?
Nakon svega se opravdano postavlja pitanje kolika je učinkovitost ovakvog nagrađivanja? Previše je loših iskustava, opravdanog nezadovoljstva radnika i očitih manjkavosti sustava nagrađivanja pa sve ukazuje na to da je sazrelo vrijeme da se na temelju dosadašnjih iskustava (dobrih i loših) revidiraju i dorade kriteriji za nagrađivanje u sve tri divizije!

PAKETI(ĆI) NAŠI SVAGDAŠNJI

Rastu količine Paketa24 i dobro je da je tomu tako. Divizija ekspres se organizirala i sve se uglavnom dostavlja u roku, ali postoji određena količina pošiljaka (svakim danom sve veća) za koje su zaduženi radnici divizije pošte i mreže.
(Pre)veliki broj paketa se primi u sustav bez prethodne provjere može li sustav sve „progutati“ i dostava izvršiti u zadanom roku. Pošiljke do 400 gr automatski se i neselektivno usmjeravaju na opću dostavu bez obzira na gabarite (volumen), bez obzira na to radi li se o datumu kad dostavljamo račune ili mirovine ili primatelj živi u mjestu koje ima dostavu jednom tjedno, bez obzira i na to ide li u istom danu na istu adresu i istog primatelja pošiljka koju dostavlja poštar za ekspres dostavu. Kontrolori improviziraju, kemijaju, organiziraju, prebacuju, zovu primatelje i dogovaraju se s njima kako znaju i umiju i to za sada nekako funkcionira. Kažemo za sada jer je „paketića“ iz dana u dan sve više i više pa je gotovo izvjesno da je točka pucanja sasvim blizu.
Treba spomenuti da se nemali broj radnika divizije mreža „kuha u sličnom ekspres loncu“ kad su u pitanju paketi i paketići. Znaju li nadležni i odgovorni za problem i muku naših kolegica i kolega iz divizije mreža, ovom prigodom na primjer na otocima? Vide li to kao problem i što čine da nađu rješenje kako sve veći broj paketa (ponekad i desetke njih) prevesti s broda do poštanskog ureda? Ili svo to prolazi mimo njih po onoj staroj narodnoj, daleko od oka – daleko od srca.
Hoćemo li uskoro i konačno prepoznati veće i manje probleme i olakšati (svako)dnevni rad svim sudionicima u procesu dostave Paketa24?

U SVIBNJU 109.838 NEZAPOSLENIH

Potkraj svibnja 2022. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 109.838 nezaposlenih osoba, što je za 9.084 osobe manje nego prethodnoga mjeseca, a za 28.192 osobe manje nego u svibnju 2021. Dakle, u svibnju 2022. godine nezaposlenost je smanjena za 7,6 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom te za 20,4 posto u usporedbi s istim mjesecom 2021. godine. Od ukupnoga broja nezaposlenih u svibnju 2022. bilo je 46.816 nezaposlenih muškaraca (42,6 posto) i 63.022 nezaposlene žene (57,4 posto). U izvještajnome mjesecu nezaposlenost je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, smanjena u svim dobnim skupinama. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim skupinama.
Najveće smanjenje nezaposlenosti evidentirano je u skupini osoba sa završenim fakultetom i akademijom, a najmanje u skupini osoba sa završenom osnovnom školom. Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u svibnju 2022. imali su Splitsko-dalmatinska županija, Osječko-baranjska županija i Grad Zagreb, a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme. Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane, trgovini na veliko i malo, prerađivačkoj industriji, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te prijevozu i skladištenju. Tijekom svibnja 2022. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 23.105 slobodnih radnih mjesta, što je za 5,7 posto više nego u svibnju 2021. Najveći broj slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti: trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.