HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 834 – GODIŠNJI RAZGOVORI – OCJENE ZA PROŠLU I CILJEVI ZA OVU GODINU

U sklopu upravljanja radnim učinkom, godišnje ocjenjivanje radnog učinka za 2021. godinu i ciklus postavljanja ciljeva za tekuću 2022. godinu započeli su 7. veljače i trajat će do 28. veljače 2022. godine. Sve procedure koje se trebaju provesti kroz navedene razgovore propisane su Pravilnikom o upravljanju radnim učinkom (HP Glasnik 24/17) i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju radnim učinkom (HP Glasnik 10/19). Ukratko podsjećamo na najvažnije:

• Neposredni, izravni i usmeni(!) razgovori između voditelja i radnika su najvažniji dio upravljanja radnim učinkom;

• Nakon obavljenog razgovora, radniku se uručuju dva obrasca: jedan s ocjenom za prošlu godinu i jedan s ciljevima za tekuću godinu;

• Radnik svojim potpisom potvrđuje prihvaćanje ocjene i ciljeva;

• Ako se radnik ne slaže s ciljevima i/ili ocjenom i ne potpiše jedan ili oba ponuđena obrasca, voditelj je dužan u roku od 3 dana o tome obavijestiti rukovoditelja više razine koji je u narednih 8 dana dužan obaviti razgovor s radnikom;

• Ako radnik i nakon tog razgovora ne prihvaća ciljeve i/ili ocjenu, može podnijeti žalbu u roku od 8 radnih dana od razgovora s rukovoditeljem više razine;

• Žalba se pod naznakom „Žalba u procesu upravljanja radnim učinkom“ podnosi Uredu za upravljanje ljudskim resursima, Odjelu za sustave i procese upravljanja ljudskim resursima, Branimirova 4, 10000 Zagreb;

• Radnik žalbu može podnijeti i elektroničkim putem sa svoje službene adrese elektroničke pošte (ime.prezime@posta.hr) na adresu: uru.zalbe@posta.hr. U predmetu (naslovu) elektroničke pošte treba naznačiti „Žalba u procesu upravljanja radnim učinkom“;

• Uz žalbu je potrebno priložiti i dokumentaciju kojom se dokazuje osnovanost žalbenih razloga, ako radnik istu posjeduje;

• Povjerenstvo za žalbe je dužno o žalbi radnika odlučiti u roku od 45 dana od dana zaprimanja žalbe. Na odluku Povjerenstva radnik nema pravo žalbe.

OZLJEDE NA RADU U ČETVRTOM TROMJESEČJU 2021.

Prema Izvješću o ozljedama na radu koje je izradio Odjel zaštite na radu, zaštite od požara i ekologije, u četvrtom tromjesečju 2021. godine (razdoblje od 01.10. – 31.12.2021.) u Hrvatskoj pošti ukupno se dogodilo 86 ozljeda na radu, i to: 60 u radnom procesu, 13 na putu s posla i na posao, 6 zbog ugriza psa, te 7 ozlijeđenih radnika uslijed razbojništva. Ukupno je evidentirano 17.472 sati bolovanja odnosno 2.184 radna dana. Sa te osnove isplaćena naknada na teret HP–a (ukupne potpore) iznosi ukupno 7.500,00 kuna. Isplaćena naknada na teret HZZO-a iznosi ukupno 460.322,87 kuna. Najčešći izvori nastanka ozljeda na radu u ovom tromjesečju su prijevozna sredstva cestovnog prometa, 18 puta te prostorije i površine za kretanje osoba na radu, 14 puta. Najčešći uzroci nastanka ozljeda na radu su neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad, 27 puta te protupravno djelovanje treće osobe, 26 puta. Najviše su stradavali poštari, 40 puta te operateri u PU, 15 puta. U navedenom razdoblju muškarci su stradali čak 58 puta, a žene 28 puta. Prema divizijama, najviše ozljeda bilo je u Diviziji Pošta, njih 46 te u Diviziji mreža, 18. U Diviziji ekspres bilo je 17 ozljeda, a četiri su se dogodile u Diviziji podrška. U Upravi društva dogodila se jedna ozljeda na radu. Prema GP-ima, najviše je ozljeda bilo u GP1, njih 28. U GP2 i GP3 dogodilo se po 18 ozljeda na radu, deset ih je bilo u GP5, njih devet dogodilo se u GP6, dok su se u GP4 dogodlile tri ozljede na radu. U četvrtom tromjesečju 2021. godine nije bilo teških ozljeda na radu zbog kojih je izvršen inspekcijski nadzor kao niti onih sa smrtnim posljedicama.

TREĆE TROMJESEČJE 2021. – NASTAVLJA SE RAST POTRAŽNJE ZA PAKETNIM USLUGAMA NA POŠTANSKOM TRŽIŠTU

Na hrvatskom poštanskom tržištu u trećem tromjesečju 2021. nastavljen je rast potražnje za paketnim uslugama, kojih je ostvareno 5,8 posto više nego u prethodnom tromjesečju 2021. godine i 14,3 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine, izvijestili su iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Ukupno je, po podacima HAKOM-a, na hrvatskom poštanskom tržištu u trećem tromjesečju 2021. bilo 7,7 milijuna raznih paketskih usluga, što je 14,3 posto više nego 2020. u isto vrijeme, i koje sada čine 12 posto ukupnog poštanskog tržišta, što je i najviše do sada. Rast broja paketa iz HAKOM-a dijelom objašnjavaju ubrzanom promjenom potrošačkih navika zbog pandemije, gdje sve više potrošača koristi internetsku trgovinu, u kojoj dostavu kupljene robe često obavljaju davatelji poštanskih usluga, te se očekuje i daljnji rast potražnje za time. S druge strane, u trećem je tromjesečju 2021. godine zabilježen pad ukupnog broja (svih) ostvarenih poštanskih usluga od 2,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje 2021. godine i od 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, i to na 64,2 milijuna, što je, prema HAKOM-u, bilo i očekivano. „Međunarodni promet i dalje je pod utjecajem pandemije, a u trećem tromjesečju dodatni negativan utjecaj imalo je i stupanje na snagu EU zakonodavnog okvira o ukidanju oslobođenja od PDV-a prilikom uvoza pošiljaka s robom vrijednosti do 22 eura iz država izvan EU-a, koje je rezultiralo daljnjim padom broja usluga u međunarodnom prometu“, komentirali su iz HAKOM-a. Ipak, istaknuli su da je ukupan prihod od obavljenih poštanskih usluga ostao gotovo isti kao i u prethodnom, drugom tromjesečju 2021., ali da je u odnosu na isto razdoblje 2020. porastao 7,2 posto, najviše zbog većeg broja usluga s dodanom vrijednosti. Zanimljivost je da su se nakon dugo vremena u trećem tromjesečju 2021. na poštanskom tržištu pojavila i dva nova davatelja poštanskih usluga za obavljanje zamjenskih poštanskih usluga, tako da na tom tržištu usluge trenutno pruža 25 davatelja, pri čemu HP-Hrvatska pošta i dalje ima najveći i tržišni udjel. (Izvor: Lider/Hina)

KADA U MIROVINU?

Muškarci mogu u prijevremenu mirovinu sa 60 godina, a žene s 57, ali nema razloga za žurbu: od 2030. godine starosna granica bit će im ista kao i za muškarce. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječemo kada napunimo najmanje 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. To je pet godina ranije u odnosu na uvjet za starosnu mirovinu kada je o dobi riječ, jer se za starosnu traži najmanje 15 godina staža. Dakle, pravo ne moramo iskoristiti odmah, nego možemo bilo kada u tom vremenskom razdoblju. Žene se u prijelaznom razdoblju prijevremeno mogu umiroviti prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi i kraćim mirovinskim stažem. No, svake godine oba uvjeta povećavaju se za tri mjeseca. Dok je 2020. godine za prijevremenu mirovinu radnica trebala napuniti 57 i pol godina života i 32 i pol godine staža, u 2021. uvjet je 57,09 godina života i 32,09 godina staža. Uvjet će se dakle postupno izjednačavati za po tri mjeseca godišnje, sve do 2030. kada će oni biti jednaki i muškarcima i ženama. Muškarci moraju čekati barem do 60. godine života da bi se prepustili balotama. Žena je, dakle, u mirovinu 2021. godine najranije mogla kada je napunila 57 godina i devet mjeseci života te ako je imala 32 godine i 9 mjeseci radnog staža. Ove godine, 2022., uvjet je 58 godina i 33 godine staža. Pet je to godina ranije nego starosna mirovina pa se pravo može koristiti bilo kada do ostvarivanja uvjeta za starosnu mirovinu. Ako u prijevremenu mirovinu odemo s prvim uvjetima, bit ćemo maksimalno penalizirani s 12 posto manjom mirovinom. Što kasnije idemo, penalizacija je manja, a iznosi 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja u odnosu na prve uvjete žena za starosnu mirovinu (62,09 godina života). (Izvor: Grafičar i mediji)