HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 833 – (NE)ZADOVOLJSTVO RADNIKA

Politika plaća, organizacijski problemi, uvjeti rada, odnos nadređenih prema radnicima, odjeća i obuća, teško ostvarivi ciljevi…, sve su to, između ostalog, razlozi evidentnog, gotovo opipljivog nezadovoljstva radnika u Hrvatskoj pošti. I to, gotovo bez izuzetka, među svim radnicima, bez obzira radi li se o najbrojnijoj skupini, tzv. operativnim radnicima ili njihovim nadređenima. Što je tomu razlog, što se to dogodilo i što bi se trebalo i moralo(!) učiniti da bi se stvar iz korijena promijenila, te kako riješiti nagomilanu frustraciju trudbenika na kojima počiva sustav naše tvrtke? Svjedočimo, nažalost, dvjema poprilično zabrinjavajućim činjenicama. Prije svega, stopa bolovanja u Hrvatskoj pošti je iznimno visoka. Previsoka! Ne zato što su naši radnici „neradnici i simulanti“, kako ih se voli etiketirati, nego zato što im je odlazak na bolovanje vrlo često jedini način da na poslu ne „izgore“ do kraja. I drugo, jednako zabrinjavajuća je takozvana fluktuacija (čitaj odlasci iz sustava), ne samo novoprimljenih radnika koji su, ili zalutali u naš sustav ili je poslodavac zakazao u startu i pristupu prema njima. Što se tiče prekomjerne stope bolovanja, u tom pogledu i u konstataciji te činjenice nema ozbiljnijih prijepora među socijalnim partnerima (poslodavca i sindikata) jer brojke su neumoljive i poražavajuće. Prijepor nastaje u pristupu i načinu rješavanja ovog problema. Naime, svi dosadašnji pokušaji Poslodavca da se stane na kraj tzv. apsentizmu, a bilo ih je, nisu dali gotovo nikakav rezultat. Razlog tomu je, po našem mišljenju, u sasvim pogrešnom pristupu jer se u pravilu pokušava riješiti posljedicu (prekomjerno bolovanje), a ne uzrok (razlog odlaska na bolovanje). Ne treba biti pretjerani lumen da bi se zaključilo kako rješavanje uzroka eliminira posljedicu. Što se pak tiče fluktuacije, odlazaka iz sustava, menadžment to ne doživljava ozbiljnim problemom i nije osobito zabrinut. Posebno kad se radi o područjima na kojima (za sada!) ima dovoljan broj onih koji iskazuju želju raditi u HP-u. Koliko je to ispravan pristup vrijeme će pokazati. Naravno da nije nužno loše zanavljati kadar, uvoditi svježu krv u sustav al’ je svako loše izgubiti gotovog radnika/radnicu, provjerenih i dokazanih znanja i vještina, u najboljim godinama i u naponu snage, a pri tom se ne zapitati zašto nam taj i takav radnik odlazi? Svakako, nastavi li se ovakav trend, ne treba isključiti mogućnost da taj svježi kadar, taman kad stekne potrebna znanja, ode putem svog prethodnika pa da uskoro dođemo u (ne)priliku da u Pošti rade samo oni koji nemaju gdje drugdje. O područjima (onim geografskim) gdje već sada imamo ozbiljan problem privući i zaposliti novog radnika, izlišno je govoriti. Tamo već danas, zahvaljujući situaciji na tržištu rada, imamo ozbiljan, gotovo nerješiv problem. Već sutra i danima koji su pred nama, problem može samo eskalirati pa, ako se nešto ozbiljno ne promjeni, neće biti čudo da nas u sasvim skoroj budućnosti, osim u područjima koja nude lukrativnija radna mjesta u odnosu na našu tvrtku, slična situacija zadesi i na područjima u kojima se trenutno „čeka u redu“ za zaposlenje u Pošti. Zar je stvarno tako loše raditi u Hrvatskoj pošti i je li sve tako loše i besperspektivno? Naravno da nije! Čitajući naše interno glasilo (Pošta) i izjave naših radnika, od kojih je većina sasvim iskrena, naši su radnici odani i lojalni svojoj tvrtki, sviđa im se timski rad, vole biti na usluzi i udovoljiti korisnicima, raditi s ljudima, posao im je zanimljiv i dinamičan, ističu materijalne pogodnosti. Sučeljavajući navedene afirmativne izjave i ono što je naprijed navedeno, a vezano za nezadovoljstvo naših radnika, neupućen netko bi mogao zaključiti da se radi o sindikalnim tlapnjama i zluradom pretjerivanju. Naravno da nije tako! Nikako i nipošto nije!! Zašto onda nezadovoljstvo radnika kojem može svjedočiti svatko upućen i dobronamjeran? Možda zato što se iz nekog misterioznog razloga u našem sustavu ne prepoznaju i ne cijene dobri i najbolji radnici? Moguće zato što varijabilna nagrada puno košta, nije postigla svrhu pa se više nagrađuje „dobar rajon i dobra adresa poštanskog ureda“, a manje najbolje radnike? Možda pak zbog toga što oni dobri i bolji u pravilu potegnu više i teže, one manje dobre se ne dira? Možda zato što za napredovanje ne treba biti dobar nego podoban? manje dobre se ne dira? Možda zato što za napredovanje ne treba biti dobar nego podoban? Svakako je moguće i to što se neprestance prijeti novim sistematizacijama koje su često same sebi svrha i ne donose racionalizaciju, poboljšanje poslovnih procesa, povećanje efikasnosti i smanjenje nepotrebnih troškova? Možda zato što na prevelik broj pitanja nezadovoljnih korisnika radnici nemaju racionalan odgovor? Možda, možda…, puno, previše puno tih možda! Za zaključiti je da imamo (pre)velik broj pitanja na koja za sada nemamo suvisao odgovor i da se žurno i bez odlaganja mora naći pravi odgovor ako zaista želimo postići cilj, biti najbolja, respektabilna i kompetitivna kompanija u našoj branši. Bez zadovoljnih radnika na svim pozicijama taj cilj će biti teško i nikako ostvariv. Uostalom, sličnu smo poruku često imali priliku čuti i od najodgovornijih u Hrvatskoj pošti.

U PROSINCU 125.715 NEZAPOSLENIH

Potkraj prosinca 2021. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 125.715 nezaposlenih osoba, što je samo za 14 osoba više nego prethodnoga mjeseca, a za 34.130 osoba manje nego u prosincu 2020. Od ukupnoga broja nezaposlenih u prosincu 2021. bilo je 55.052 nezaposlena muškarca (43,8 posto) i 70.663 nezaposlene žene (56,2 posto). U izvještajnome mjesecu nezaposlenost je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, smanjena u svim dobnim skupinama. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim skupinama. Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u prosincu 2021. imali su Splitsko-dalmatinska županija, Osječko-baranjska županija i Grad Zagreb, a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj te Koprivničko-križevačkoj županiji. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim županijama. Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (5.779 ili 83,8 posto). Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: trgovini na veliko i malo, pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane, prerađivačkoj industriji, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi te obrazovanju. Tijekom prosinca 2021. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 16.338 slobodnih radnih mjesta, što je za 90 posto više nego u prosincu 2020. Najveći broj slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti: pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, prerađivačka industrija te trgovina na veliko i malo.

POTPORE ČLANOVIMA HSP-a U 2021. GODINI

Na temelju Pravilnika o Fondu solidarnosti, Hrvatski sindikat pošte je u protekloj godini (od 1. siječnja do 31. prosinca 2021.) svojim članovima ukupno isplatio 1.597.800,00 kuna.