U drugom tromjesečju 2021. ostvareno je više poštanskih usluga u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, obavljeno je više paketskih usluga, a rasli su i prihodi.
HAKOM – Na tržištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj zabilježen je rast u gotovo svim segmentima. U drugom tromjesečju 2021. ukupan broj poštanskih usluga veći je za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na veći broj ostvarenih usluga utjecalo je povećanje pismovnih pošiljaka za 4,1 posto i paketa koji su porasli za 2,6 posto. Najveći udjel na tržištu od 80,5 posto imale su pismovne pošiljke, zatim paketi s udjelom nešto većim od 11 posto, a preostali dio odnosio se na tiskanice. Međunarodni je promet još uvijek pod utjecajem globalne pandemije i u drugom je tromjesečju na ukupnom tržištu imao udjel od 7,8 posto, a broj usluga u tom je razdoblju povećan za 10,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Veći broj usluga utjecao je i na rast ukupnih prihoda koji su za 8,1 posto veći nego u istom razdoblju 2020. Od ukupnih prihoda najveći dio, oko 53 posto, ostvaren je od obavljanja ostalih poštanskih usluga, oko 41 posto od obavljanja univerzalne usluge, a preostali dio od obavljanja zamjenskih poštanskih usluga. Na kraju drugog tromjesečja poštanske usluge u Republici Hrvatskoj pružala su 23 davatelja, od kojih je HP-Hrvatska pošta d.d. najveći s udjelom od 89,1 posto u ostvarenim uslugama, što je pet posto više nego u prethodnom tromjesečju i to zbog preuzimanja distribucije tiskanica (dnevnog tiska) od 1. travnja 2021. od davatelja Tisak plus d.o.o.
U RUJNU 119.094 NEZAPOSLENIH
Krajem rujna u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bile su registrirane 119.094 nezaposlene osobe, što je za 28.340 osoba ili 19,2 posto manje nego u rujnu 2020., pokazuju objavljeni podaci HZZ-a. Rujan je šesti mjesec za redom da pada broj nezaposlenih na godišnjoj razini. Nezaposlenost je pala i na mjesečnoj razini. Naime, u rujnu je u HZZ-u bilo evidentirano 6.407 ili 5,1 posto manje nezaposlenih nego u kolovozu. Tijekom rujna u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 15.008 osoba, što je 26,4 posto manje nego u rujnu lani. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u obrazovanju (6 43,9 posto) te u prerađivačkoj industriji u kojoj je posao našlo 1.750 osoba ili 11 posto. Najveći broj nezaposlenih osoba u rujnu 2021. imali su Splitsko-dalmatinska županija (18 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Grad Zagreb (13,5 posto) i Osječko-baranjska županija (12,3 posto), dok je najmanji broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (1,1 posto). U usporedbi s istim mjesecom prošle godine evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim županijama. Od ukupnog broja nezaposlenih, u rujnu su 25.333 osobe (21,3 posto) koristile novčanu naknadu.
MANJE RADNIH SATI U 2020. GODINI
U 2020. godini broj stvarno odrađenih sati rada na osnovnom radnom mjestu smanjio se za 12 Posto u usporedbi s 2019. godinom. Taj se pad može obrazložiti mjerama koje su se donosile zbog pandemije koronavirusa, zbog koje je dio ljudi izmjenjivao vremenska razdoblja rada i razdoblja odsutnosti s posla. Kao rezultat toga, više je ljudi radilo manje radnih sati negoli je uobičajeno te su bili odsutni s radnih mjesta. Na nacionalnoj razini zabilježen je pad broja sati rada u svim državama članicama. Najveći pad zabilježen je u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Italiji. U cijeloj EU 26,9 milijuna zaposlenih izjavilo je kako su radili manje od uobičajenog radnog vremena u 2020. godini. To je u usporedbi s 24,4 milijuna zaposlenih koji su radili manje od uobičajenog radnog vremena u 2019. godini. Glavni razlog povećanja broja ljudi koji rade manje sati nego inače u 2020. godini bilo je privremeno otpuštanje. U istom razdoblju smanjio se broj ljudi koji su radili više od uobičajenih sati bez obzira na razlog više sati rada. Broj ljudi koji su radili prekovremeno smanjio se sa 7,3 milijuna u 2019. godini na 5,8 milijuna u 2020. godini.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA O NASILJU I UZNEMIRAVANJU NA RADNOM MJESTU
Rezultati istraživanja o nasilju i uznemiravanju na radnom mjestu, koje je provedeno u lipnju i srpnju ove godine među zaposlenima u poduzećima i službama u kojima djeluju sindikati udruženi u Nezavisne hrvatske sindikate predstavljeni su 27. rujna 2021. u Novinarskom domu u Zagrebu. Istraživanje su provele dr.sc. Petra Rodik i Jelena Ostojić na prigodnom uzorku od 2340 ispitanika/ca iz sedam sektora rada (energetika, promet, šumarstvo, poštanske djelatnosti, IKT, financijske i djelatnosti osiguranja te državna i javna služba) i dio je projekta “Prema sprečavanju i iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja na radnim mjestima u Hrvatskoj” sufinanciranog iz programa 2014 – 2021 Social Dialogue Decent Work Norveškog fonda, koji provode Nezavisni cestarski sindikat (NCS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Istraživanje je pokazalo kako su muškarci na radnom mjestu najčešće iskusili fizičko nasilje, dok je zlostavljanje, uznemiravanje i mobing češće kod pripadnica ženskog spola. Najčešći oblik uznemiravanja kod ispitanika je ogovaranje i širenje glasina, nedodjeljivanje ili pretjerano dodjeljivanje radnih zadataka te kritiziranje načina na koji je posao obavljen, a dosta je često i ignoriranje radnika. Ti oblici uznemiravanja najčešći su u dobnoj skupini od 36 do 50 godina starosti, a najmanje ih je kod starijih od 51 godine. Zaposleni su najčešće uznemiravani od osobe koja im je nadređena, a slijede uznemiravanja od kolega ili pak od nepoznatih osoba u poslovanju, a uznemiravanja se najčešće događaju u prostorijama tvrtke te putem elektroničke pošte. Istraživanje je ujedno ukazalo na korelaciju između uznemiravanja i obilježja posla, pri čemu je uznemiravanje češće na poslu koji je fizički rizičniji i zahtjevniji, a rjeđe na poslovima gdje postoji društvena podrška, sudjelovanje u donošenju odluka i gdje se pružaju intrinzične nagrade. Prema istraživanju čak 84 posto ispitanika potvrdno je odgovorilo kako im je zbog bilo kojeg oblika nasilja ili uznemiravanja narušeno zdravlje, a postotak je veći kod žena (87 posto), nego kod muškaraca (77 posto) dok je bolovanje zbog navedenog nasilja uzela trećina ispitanika muškog spola te četvrtina žena. Uslijed covid-19 krize i rada od doma, najveći dio ispitanika odgovorio je kako rad od kuće nije utjecao na njihovu izloženost bilo kojoj vrsti nasilja ili uznemiravanja. Zabrinjavajuće je da je tek svaki 11 ispitanik službeno prijavio nasilje ili uznemiravanje (90 posto), a oni koji jesu, najčešće su zbog toga bili i na bolovanju. Najčešći odgovor kod onih koji nisu prijavili uznemiravanje jest da smatraju kako to ništa ne bi promijenilo, ne vjeruju da bi počinitelji bili kažnjeni, smatraju to teško dokazivim te se boje za svoje radno mjesto. Prema istraživanju osobe koje su bile uznemiravane najčešće to odmah prijave (43 posto), a velik je i broj onih koji za to čekaju i više od godine dana (24 posto) te prijavljuju najčešće pisanim putem. Ispitanici su uglavnom nezadovoljni ishodom i brzinom postupka kod poslodavca, pri čemu je u polovici slučajeva nadležno tijelo istražilo incident, dok kod 38 posto slučajeva kažu da nije, a 12 posto ih to ne zna. Također, svaki četvrti ispitanik (25,7 posto) je odgovorio kako su pravilnici u tvrtkama jasni, a još manji broj (17,9 posto) ih je odgovorio kako smatraju da su postojeći mehanizmi zaštite dostojanstva na radnom mjestu učinkoviti. (Izvor: Nezavisni hrvatski sindikati) U istraživanju je sudjelovao i Hrvatski sindikat pošte, stoga ovom prilikom zahvaljujemo svim radnicima Hrvatske pošte koji su se odazvali odnosno ispunili anketu te na taj način dali svoj doprinos ovom važnom projektu.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, pri osvrtu na rezultate istraživanja naglasila je da je riječ o problemu koji se ne smanjuje i koji je postao u društvu vidljiviji jer su pritužbe na uznemiravanje i zlostavljanje u posljednjih 10 godina porasle čak za 50 posto. Također, naglasila je kako se u posljednje vrijeme bilježi trend velikog broja pritužbi za uznemiravanje i zlostavljanje na radnom mjestu od strane trećih osoba (kolege na radnom mjestu, očevi, partneri i supruzi žrtava). Pravobraniteljica je ukazala na pravne probleme i nedorečenosti s kojima se susreće u radu te iznijela preporuke za učinkovitije bavljenjem problemom spolnog uznemiravanja na radnom mjestu.