HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 815 – UPUTE ZA RAD U UVJETIMA VISOKIH TEMPERATURA

Radnici koji obavljaju poslove na otvorenom, često rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, a takav rad u uvjetima iznimno visokih temperatura može utjecati na zdravlje radnika. Važno je upozoravati i ponavljati pravila ponašanja i rizike u takvim uvjetima rada, kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Smjernice i upute dobre prakse o radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura izradio je Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu iz kojih smo izdvojili najvažnije dijelove iz Osobne zaštitne opreme.

RIZIČNI ČIMBENICI PRI RADU – visoka temperatura i vlaga zraka, rad na direktnom suncu, težak fizički rad, dugotrajan boravak na otvorenom na visokim temperaturama, radna odjeća koja otežava znojenje.

RANI SIMPTOMI TOPLINSKOG STRESA – glavobolja, vrtoglavica/nesvjestica, razdražljivost/ljutnja/promjene raspoloženja, umor, jako znojenje, grčevi u mišićima, ubrzano disanje i otkucaji srca.

ZDRAVSTVENE POSLJEDICE – dehidracija, prolazni toplinski umor, toplinski grčevi, toplinska iscrpljenost, toplinski udar, sunčanica.

PRUŽANJE PRVE POMOĆI OSOBI KOJA JE DOŽIVJELA TOPLINSKI UDAR ILI SUNČANICU

KADA JE PRI SVIJESTI – osobu polegnuti na leđa, podići noge iznad razine srca, hladiti ventilatorom, staviti hladne komprese, dati tekućinu.

KADA JE BEZ SVIJESTI – osobu staviti u bočni položaj i pozvati hitnu pomoć.

SAVJETI ZA SMANJENJE TOPLINSKOG STRESA – zamijeniti teški fizički rad strojevima i uređajima, izbjegavati rad u najtoplijem dijelu dana, uzimati dovoljan broj pauza, osigurati zaklon od izravnog djelovanja sunca (šator i sl.), piti vodu i kada se ne osjeća žeđ, nositi laganu, pamučnu odjeću (ako je moguće), koristiti kreme s UV zaštitnim faktorom, koristiti sunčane naočale (zaštita najmanje UV 400), naučiti prepoznati rane znakove toplinskog stresa, izbjegavati alkohol i kofeinske napitke.

EUROPSKA KOMISIJA
SIGURNOST I ZDRAVLJE NA RADU U PROMJENJIVOM SVIJETU RADA

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko su zdravlje i sigurnost na radu važni za zaštitu zdravlja radnika, funkcioniranje društva i kontinuitet ključnih gospodarskih i društvenih aktivnosti. U tom kontekstu Komisija ispunjava svoju obvezu ažuriranja pravila o sigurnosti i zdravlju na radu donošenjem strateškog okvira EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021.–2027. U njemu su utvrđene ključne mjere potrebne za poboljšanje zdravlja i sigurnosti radnika u sljedećem razdoblju. Nova strategija usmjerena je na tri međusektorska cilja, a to su upravljanje promjenama koje donose zelena, digitalna i demografska tranzicija, kao i promjenama u tradicionalnom radnom okruženju, poboljšanje prevencije nesreća i bolesti te povećanje pripravnosti za moguće buduće krize.

Tijekom proteklih desetljeća postignut je zamjetan napredak. Na primjer, broj smrtonosnih nesreća na radu u EU-u smanjio se za 70 posto u razdoblju od 1994. do 2018. Ipak još mnogo toga treba učiniti. Unatoč napretku, 2018. u državama EU-27 dogodilo se više od 3300 nesreća sa smrtnim ishodom i 3,1milijun nesreća bez smrtnih posljedica. Više od 200 tisuća radnika godišnje umre od bolesti povezanih s radom. Ažurirani okvir pomoći će u mobilizaciji institucija EU-a, država članica i socijalnih partnera radi ostvarivanja zajedničkih prioriteta u području zaštite radnika. Planirane mjere pridonijet će i smanjenju troškova zdravstvene skrbi te pomoći poduzećima, uključujući mala i srednja poduzeća, da postanu produktivnija, konkurentnija i održivija.

“Zakonodavstvo EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu ključno je za zaštitu gotovo 170 milijuna radnika, spašavanje života i dobro funkcioniranje naših društava… Stoga su održavanje i poboljšanje standarda zaštite radnika i dalje prioriteti za gospodarstvo u interesu građana. Potrebno nam je snažnije djelovanje EU-a kako bismo radna mjesta u Europi prilagodili budućnosti“, rekao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za gospo- darstvo u interesu građana.

Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit dodao je: “Radnici imaju pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, što je istaknuto u 10. načelu europskog stupa socijalnih prava. Budući da je oporavak od krize prilika za poboljšanje, to bi načelo trebalo biti u središtu našeg djelovanja. Težimo tome da više ne bude smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u – to je naša „vizija nula”.”

Strateški okvir sljedećih je godina usmjeren na tri ključna cilja:

1. Predviđanje promjena u novom svijetu rada i upravljanje njima. Komisija će preispitati Direktivu o radnim mjestima i Direktivu o radu sa zaslonima te predložiti nove zaštitne granične vrijednosti za azbest i olovo kako bi osigurala sigurna i zdrava radna mjesta tijekom digitalne, zelene i demografske tranzicije. Pripremit će inicijativu na razini EU-a povezanu s mentalnim zdravljem na radnom mjestu u okviru koje se razmatraju novonastala pitanja povezana s mentalnim zdravljem radnika i predlažu smjernice za djelovanje.

2. Poboljšanje prevencije bolesti i nesreća povezanih s radom. Strateškim okvirom promicat će se pristup „vizije nula” za sprječavanje smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. Komisija će ažurirati i pravila EU-a o opasnim kemikalijama kako bi unaprijedila borbu protiv raka, bolesti reproduktivnih organa i bolesti dišnog sustava.

3. Povećanje pripravnosti za moguće buduće prijetnje zdravlju. Na temelju iskustava stečenih u aktualnoj pandemiji Komisija će u bliskoj suradnji s dionicima u području javnog zdravlja razviti postupke za izvanredne situacije i smjernice za brzo uvođenje, provedbu i praćenje mjera u mogućim budućim zdravstvenim krizama.

Mjere iz strateškog okvira provodit će se intenzivnim socijalnim dijalogom, oblikovanjem politika koje se još više temelje na dokazima, boljom provedbom i praćenjem postojećeg zakono- davstva EU-a, podizanjem svijesti i mobiliziranjem sredstava za ulaganje u sigurnost i zdravlje na radu, uključujući sredstva EU-a kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost i fondovi kohezijske politike.

Komisija također poziva države članice da ažuriraju svoje nacionalne strategije sigurnosti i zdravlja na radu kako bi osigurale da se nove mjere doista primjenjuju na radnom mjestu.

POTPORE ČLANOVIMA HSP-a

Na temelju Pravilnika o Fondu solidarnosti, Hrvatski sindikat pošte je u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja 2021. godine svojim članovima ukupno isplatio 358.700,00 kuna.