HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 803 – ISPLATA USKRSNICE 1. TRAVNJA

Jednokratna prigodna nagrada (uskrsnica) svim radnicima Hrvatske pošte bit će isplaćena u četvrtak, 1. travnja 2021. godine. Iznos jednokratne prigodne nagrade je 1000 kuna neto i bit će isplaćena svim radnicima koji su 1. ožujka 2021. godine bili u radnom odnosu kod poslodavca osim radnicima čija prava i obveze iz radnog odnosa miruju (neplaćeni dopust). Podsjetimo, uskrsnica je jedno od materijalnih prava koje smo uspjeli povećati novim Kolektivnim ugovorom. Proteklih godina uskrsnica je bila upola manja, odnosno iznosila je 500 kuna neto.

NASTAVLJEN RAST TRŽIŠTA POŠTANSKIH USLUGA

Pojačane aktivnosti na tržištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj na kraju 2020. godine rezultirale su rastom gotovo svih segmenata tržišta

Tržište poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj i u četvrtom je tromjesečju 2020. bilo pod snažnim utjecajem posljedica pandemije uzrokovane koronavirusom, a dodatno i potresa koji je pogodio pojedine dijelove države. Međutim, normalizacija većeg dijela gospodarskih aktivnosti, posebno onih koji utječu na potražnju za poštanskim uslugama, u četvrtom je tromjesečju u odnosu na prethodno utjecala na rast tržišta u gotovo svim segmentima. U odnosu na treće tromjesečje ukupan broj poštanskih usluga tako je veći za 6,5 posto, ali je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostvareno 9,1 posto manje usluga, što ukazuje kako će oporavak poštanskog tržišta i povratak na prijašnje stanje ipak potrajati. Na ukupan rast broja usluga najveći su utjecaj imale pismovne pošiljke, koje su u odnosu na prethodno tromjesečje rasle 6,5 posto te paketske usluge, koje su ponovno rasle nakon pada u trećem tromjesečju. U četvrtom tromjesečju djelomično se normalizirao i prekogranični poštanski promet. Povećan je broj pošiljaka u međunarodnom prometu pa je, u odnosu na prethodno tromjesečje, broj usluga veći za 36 posto, a najveći utjecaj imao je veći broj prekograničnih paketa i usluga povezanih s e-trgovinom. Time je udjel međunarodnog prometa na ukupnom poštanskom tržištu povećan i na kraju godine je iznosio 10,1 posto. Pozitivna kretanja na tržištu, vezana uz ostvarenje usluga, utjecala su i na prihode tako da su oni 14 posto viši nego u trećem tromjesečju, ali i 4,6 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Iako je na godišnjoj razini broj usluga manji za oko 10 posto, prihodi su se smanjili samo 0,4 posto. Razlog je prvenstveno ostvarenje većeg broja usluga s nekom od dodanih vrijednosti, odnosno ekspresnih usluga, kojih je u 2020. bilo oko 14 posto više nego godinu ranije. U posljednjem tromjesečju 2020. pojavio se jedan novi davatelj poštanskih usluga pa trenutačno usluge obavlja 23 davatelja od kojih je najveći HP-Hrvatska pošta d.d. s udjelom od 82,7 posto.

„ZA RADNO MJESTO I DOM BEZ NASILJA – RATIFICIRAJTE KONVENCIJU MOR-A BR. 190!“

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, prošli su tjedan, 8. ožujka, povodom Međunarodnog dana žena na Trgu sv. Marka održali javnu akciju pod nazivom “Za radno mjesto i dom bez nasilja – ratificirajte Konvenciju br. 190!”. Sindikalne središnjice ovom su akcijom još jednom pozvale Vladu Republike Hrvatske da hitno pokrene postupak ratifikacije Konvencije br. 190 Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada. “Riječ je o Konvenciji kojom se čvrsto određuju međunarodni standardi te se po prvi puta utvrđuje opće pravo svih radnika na rad bez nasilja i uznemiravanja, bez obzira na njihov ugovorni odnos, radni status ili sektor u kojem rade. Premda su i poslodavci i sindikati suglasni oko potrebe ratifikacije Konvencije, to se do danas nije dogodilo”, izjavila je Ivana Šepak-Robić iz Matice hrvatskih sindikata. Sindikati su upozorili da je pandemija koronavirusa dovela do povećanja nasilja i uznemiravanja, kako na radnom mjestu (fizičkom i online) tako i u obitelji. Nasilju na radnom mjestu posebno su izložene radnice u sektorima koje većinski čine upravo žene, a zbog značajnog porasta rada od kuće zamaglila se granica između obiteljskog nasilja i nasilja na radnom mjestu. Zbog svega navedenog izrazito je važno da žene imaju podršku na radnom mjestu i da se stvara radna kultura koja ima nultu stopu opravdavanja i umanjivanja nasilnih ponašanja, oko čega je potrebna suradnja poslodavaca i sindikata. “Odbor žena NHS-a započeo je u suradnji s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova provedbu projekta o nasilju i uznemiravanju na radnom mjestu. Želimo dobiti konkretan uvid u raširenost ovog problema budući da o tome u Hrvatskoj trenutno nemamo podataka, a zatim ćemo krenuti u izradu prijedloga izmjena zakonodavnog okvira, prijedloga smjernica za kolektivne ugovore te protokola i mjera za prevenciju, nadzor i sankcioniranje nasilja i uznemiravanja na razini poduzeća. Zalagat ćemo se za primjenu takvih protokola i mjera u poduzećima i sustavima u kojima sindikalno organiziramo te omogućiti edukacije predstavnicima radnika i poslodavaca kako bismo osigurali da se mjere što kvalitetnije provode”, izjavila je Marina Ivandić iz Odbora žena Nezavisnih hrvatskih sindikata.

UMJETNA INTELIGENCIJA PRIJETI KRAĐOM BROJNIH POSLOVA

Britanski parlament objavio je izvješće koje potvrđuje da će automatizacija utjecati na gubitak povećeg broja radnih mjesta, odnosno da će stvoriti potrebu za konkretnijim potezima u smjeru prekvalifikacije, edukacije i ostalog što bi zaposlene trebalo učiniti vještijima za određeni posao. Jer, ako se zaposleni ne educiraju i općenito ne prilagode novim uvjetima, teško će pronaći novi posao. Naime, ovaj posao koji sad rade možda više neće biti namijenjen njima, a čini se da alternativa za njihovu situaciju jednostavno još uvijek ne postoji. Dakle, tehnološki napredak se ostvaruje, velike kompanije koje imaju koristi od njega također napreduju, ali radna snaga će patiti. U ovom trenutku, a to se odnosi na Veliku Britaniju, svega 17 posto zaposlenih potvrdilo je da prolazi potrebne edukacije kako bi se prekvalificirali i pripremili za novu situaciju. Na globalnoj razini, prosjek je 38 posto. Najgore od svega jest to što zaposlenima nedostaju osnovne digitalne vještine. Samo 19 posto od 3600 ispitanih individualaca u Velikoj Britaniji ne zna kako koristiti internetski preglednik. Istovremeno, umjetna inteligencija ubrzano napreduje i dok je u 2015. na području Velike Britanije u tu tehnologiju uloženo 326 milijuna dolara, prošle godine investirano je 1,73 milijarde dolara. Dakle, sve više organizacija u svoje poslovanje uvodi umjetnu inteligenciju, automatizaciju i sve što se veže uz to. A radna snaga stagnira ili zaostaje. (Izvor: Grafičar i mediji).