Peronski manipulant u sortirnici Rijeka, prilikom iskrcavanja šlepera pao je u, na slici vidljivi, međuprostor, te ozlijedio nogu i zaradio čak pet šavova! I ne, ne radi se o neopreznosti radnika ili slučajnosti, već o nemaru onih koji bi trebali brinuti o sigurnim uvjetima rada. Naime, sporni međuprostor problem je već dulje vrijeme i uzrok je i prijašnjim ozljedama na radu. Za taj problem mjerodavni jako dobro znaju jer su upozoravani na desetke puta o čemu postoji i pisani trag. Sve što je rečeno na tu temu, jest da je još prije godinu dana (!?) naručena nova duža rampa koja bi zatvorila međuprostor. I toliko o brizi za radnike. Zar zaista ovakve ozljede nisu alarmantne? Koliko još radnika treba stradati da bi se naručio komad lima i zatvorio međuprostor?!
DAN HRVATSKE POŠTE I SVJETSKI DAN POŠTE
Dana 9. i 10. listopada, obilježavaju se dva važna poštanska dana – Svjetski dan pošte i Dan Hrvatske pošte. U spomen na osnivanje Svjetske poštanske unije, 9. listopada, diljem svijeta obilježava se Svjetski dan pošte. Toga dana, 1874. godine, potpisan je tzv. Bernski ugovor, kojim je ustanovljena prva zajednička konvencija o međunarodnom poštanskom prometu. Budući da ste i svi vi, radnici HP-a, dio ove velike svjetske poštanske obitelji, čestitamo vam Svjetski dan pošte. Drugi za Hrvatsku poštu i njene radnike važan dan, Dan Hrvatske pošte, obilježava se 10. listopada, kao znak sjećanja na 1990. godinu kada je Hrvatski sabor donio Zakon o osnivanju javnog hrvatskog poštanskog i telekomunikacijskog poduzeća. Svima vama kao i bivšim radnicima HP-a od srca čestitamo i taj poseban dan. Prisjećamo se i svih poštarica i poštara kojih više nema, a koji su svojim predanim radom zadužili buduće generacije.
PRAVO NA PLAĆENI DOPUST (čl. 31. KU)
Nakon što je Kolektivni ugovor za radnike Hrvatske pošte na snazi gotovo tri godine i istječe za manje od tri mjeseca, još uvijek se s vremena na vrijeme susrećemo s problemom da pojedini radnici nisu upućeni u neka svoja prava propisana KU kao i načinom na koji ta prava mogu ostvariti. Između ostalog, člankom 31. važećeg KU, radnici ostvaruju pravo na plaćeni dopust iz čak petnaest propisanih okolnosti i razloga. Važno je pri tomu znati da je „Pravo korištenja plaćenog dopusta… strogo namjensko… i može se koristiti isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na temelju kojih se ostvaruje pravo na plaćeni dopust.“ Istim je člankom propisano i to da radnik radi ostvarenja tog prava, podnosi zahtjev Poslodavcu kojem treba priložiti „odgovarajuću dokumentaciju (izvod, rješenje, potvrdu nadležnog tijela i slično)“. I ovom prigodom pozivamo sve naše članove da se u ostvarenju ovog prava, kao uostalom i svih drugih prava iz radnih odnosa, slobodno i bez ustezanja jave svojim sindikalnim povjerenicima koji će ih uputiti u proceduru i pomoći u pravovremenom ostvarenju propisanih prava.
SVJETSKI DAN DOSTOJANSTVENOG RADA
I ove se godine, 7. listopada širom svijeta obilježio Svjetski dan dostojanstvenog rada. Ovogodišnja tema Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) nosi naziv „Novi društveni ugovor za oporavak i otpornost“. ITUC, između ostaloga navodi: „Izgubljeno je 400 milijuna radnih mjesta. Izgubljene su stotine milijuna prihoda koji su se ostvarivali u neformalnoj ekonomiji. Potreban je novi društveni ugovor za osiguranje oporavka globalne ekonomije… Dostojanstven rad mora biti u središtu djelovanja vlada koje rade na obnovi gospodarskog rasta i izgradnji nove globalne ekonomije u kojoj će ljudi biti na prvom mjestu.”
ZDRAVA MJESTA RADA – SMANJUJU OPTEREĆENJA (5)
Kampanja za zdrava mjesta rada za razdoblje 2020.–2022.
EO OSH-a- Europska agencija za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, kampanjom za zdrava mjesta rada za razdoblje 2020.–2022. želi se podići razina svijesti o tome da poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom utječu na sve sektore i mjesta rada te se želi pokazati da se ti poremećaji mogu ne samo spriječiti, već da ih je moguće i kontrolirati. Više informacija možete saznati na: https://healthy-workplaces.eu.
Razgovor o poremećajima mišićno-koštanog sustava na mjestu rada
Za neke osobe poremećaji mišićno-koštanog sustava predstavljaju vrlo intiman problem o kojem rijetko pričaju. No, izbjegavanje problema može prouzročiti poremećaje mišićno-koštanog sustava kojima je teško upravljati ili kronične poremećaje, što u konačnici može biti štetno za radni vijek neke osobe. Stoga je važno poticati radnike da otvoreno i što ranije razgovaraju o poremećajima mišićno-koštanog sustava na mjestu rada. Ako radnici osjećaju da mogu slobodno govoriti o svojem fizičkom zdravlju, veća je vjerojatnost da će se brinuti o sebi te na vrijeme dobiti odgovarajuću podršku i liječenje. Teme za razgovor o mišićno-koštanim poremećajima na mjestu rada mogu se iskoristiti za poticanje grupnih rasprava na mjestu rada ili tijekom osposobljavanja. Taj alat sadržava smjernice za razgovor o mišićno-koštanim poremećajima namijenjene rukovoditeljima i zaposlenicima.
Rješavanje problema poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom
Kao i bilo koji drugi problem u vezi sa sigurnosti zaštitom zdravlja na radu, poremećaji mišićno-koštanog sustava mogu se spriječiti i kontrolirati. Oni se mogu rješavati integriranim pristupom upravljanju, koji se zasniva na načelima Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu, i poticanjem kulture prevencije kod poslodavaca i radnika. Zakonodavstvo na razini EU-a i na razini država članica jasno navodi da je procjena rizika na mjestu rada ključan preduvjet za uspješnu prevenciju. Procjena rizika u pogledu poremećaja mišićno-koštanog sustava povezane s radom trebala bi obuhvaćati sljedeće korake: Priprema: Odlučite tko će voditi postupak te kako i kada će se provoditi savjetovanje s radnicima i/ili njihovim predstavnicima i njihovo informiranje. Pregledajte dostupne resurse, poput podataka o poremećajima mišićno-koštanog sustava povezanima s radom, koji već postoje u tvrtki (medicinska dokumentacija o nezgodama i bolestima, pritužbe, izostanci). Izradite plan i dodijelite financijska sredstva.
Procjena rizika na mjestu rada:
1. Utvrdite čimbenike rizika za nastanak mišićno-koštanih poremećaja na mjestu rada (fizički, organizacijski, psihosocijalni i individualni).
2. Izradite akcijski plan s popisom koraka koje treba poduzeti prema redoslijedu prioriteta kako bi se poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom spriječili ili sveli na najmanju moguću mjeru te odredite tko bi, kako i kada trebao poduzimati pojedine korake. Radnje bi se trebale temeljiti na općim načelima prevencije.
3. Provedite dogovorene preventivne i zaštitne mjere i kontrolirajte njihovu provedbu.
4. Redovito revidirajte i ažurirajte procjenu rizika.
Kao prioritet trebalo bi odrediti preventivne mjere, čija je svrha otklanjanje rizika za nastanak mišićno-koštanih poremećaja projektantskim rješenjima poput promjena u uređenju mjesta rada ili dizajnu radne opreme i postupaka. Ako se određeni poremećaj mišićno-koštanog sustava ne može u potpunosti ukloniti, zakonodavstvom se utvrđuje određena hijerarhija preventivnih mjera koje su se poslodavci zakonski obvezni pridržavati.
Kampanjom se nastoji podići razina svijesti o mjerama i inicijativama koje se koriste participativnim pristupima (tj. kojima se u prevenciju poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom i upravljanje njima uključuju radnici) te kojima se potiče zdravlje mišićno-koštanog sustava na mjestu rada (npr. aktivnostima za promicanje zdravlja na razini mjesta rada).