Kolektivnim ugovorom za radnike Hrvatske pošte je propisano da će, uvjetovano ostvarenom dobiti u prvih devet mjeseci tekuće godine, radnicima biti isplaćena jednokratna prigodna nagrada u iznosu od 1.000,00 kuna (čl. 61. st.3. KU). Sasvim dobri rezultati poslovanja koji su postignuti trudom i zalaganjem naših radnika, omogućili su da socijalni partneri (Uprava i Sindikat) postignu dogovor o isplati prigodne nagrade u trostrukom iznosu u odnosu na odrednicu Kolektivnog ugovora. Tri tisuće kuna prigodne nagrade koju od milja volimo zvati „Božićnica“ bit će isplaćena u prosincu svim radnicima naše Tvrtke. Nažalost, među nešto manje od 10.000 tisuća radnika Hrvatske pošte, nešto više od njih 600 imaju ovrhe na primanja pa bi isplata na njihov redoviti račun značila ovrhu cjelokupnog iznosa. Poslodavcu smo uputili dopis u kojem od njega tražimo da iznađe mogućnost i način na koji bi i radnicima pod ovrhom bila izvršena isplata, kako bi oni i njihove obitelji u predstojeće blagdansko vrijeme uživali blagodati zaslužene prigodne nagrade. Dopis prenosimo u cijelosti. „Poštovani, povodom nadolazeće isplate prigodne nagrade koju su socijalni partneri usuglasili većom od one propisane Kolektivnim ugovorom i to u iznosu od 3.000,00 kn, a koja će biti isplaćena u prosincu ove godine, i ove, kao i svih prethodnih godina, podsjećamo Vas da, prema našim saznanjima, u Hrvatskoj pošti trenutno radi preko 600 radnika čija je plaća pod ovrhom. Bude li nagrada ovoj kategoriji radnika isplaćena na njihov redoviti račun, kako je to rađeno prethodnih godina, cjelokupni iznos će im, temeljem trenutno važećeg Ovršnog zakona, biti ovršen. Jednako tako podsjećamo kako, bez obzira na naše prijedloge i apele prijašnjih godina, Poslodavac nije iznašao mogućnost isplate ove nagrade na način kako je to, čak i putem Pošte, bilo isplaćivano radnicima nekih drugih javnih poduzeća, uključujući i ranike zaposlene u državnim službama. Ovim putem Vas još jednom pozivamo da, cijeneći činjenicu da su se mnoge naše kolegice i kolege, često bez svoje krivnje, našli u situaciji da im prihodi budu ovršeni, uložite sav potreban trud i napor, te iznađete mogućnost isplate načinom da im ovrha ne „pojede“ cjelokupnu prigodnu nagradu. Ukoliko ste i dalje na stanovištu da bi isplata kakvu predlažemo bila nemoguća, protuzakonita i podložna sankcijama prema Hrvatskoj pošti i, ako je tomu uistinu tako, podsjećamo da je trenutno u završnoj proceduri donošenje novog Ovršnog zakona kojim je predviđeno izuzeće od ovrhe za ovu vrstu primanja radnika, u tom slučaju predlažemo da za radnike čija su primanja pod ovrhom odgodite isplatu prigodne nagrade i istu isplatite odmah po usvajanju ovog Zakona koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine. U ime Hrvatskog sindikata pošte i u ime svih radnika na koje se odnosi naprijed navedeno, izražavam nadu u Vaše puno razumijevanje i postupanje u cilju iznalaženja najboljeg rješenja ovog problema. S poštovanjem, Milan Jukić, predsjednik HSP“.
IZVJEŠĆE O OZLJEDAMA NA RADU
Prema dostupnim podacima, u trećem tromjesečju ove godine (od 1. srpnja do 30. rujna 2019.) dogodilo se ukupno 57 ozljeda na radu od čega je 40 ozljeda u radnom procesu, 8 na putu s posla i na posao, 2 zbog ugriza psa i 7 zbog razbojništva. U tom je razdoblju u Hrvatskoj pošti zabilježeno ukupno 27.560 sati bolovanja odnosno 3.445 radnih dana. Isplaćena naknada na teret Hrvatske pošte (ukupne potpore) u trećem tromjesečju iznosi 12.500,00 kuna, dok isplaćena naknada na teret HZZO-a iznosi 783.619,68 kuna. Najčešći izvori nastanka ozljeda na radu u ovom tromjesečju su prijevozna sredstva cestovnog prometa, do čega je došlo 21 put. Najčešća vrsta ozljeda na radu prema ESAW klasifikaciji su površinske ozljede, 9 puta, zatim prijelomi kostiju, iščašenja, uganuća i istegnuća, šok zbog agresivnosti i prijetnji te rane i površinske ozljede. Prema radnim mjestima, najčešće ozljede na radu pretrpjeli su poštari, 31 put, te operateri u PU, 13 puta. Gledano po spolu, muškarci su se ozljedili 38 puta, a žene 19 puta. Prema divizijama, najviše ozljeda na radu dogodilo se u Diviziji pošta, njih 34, dok se prema grupama područja, najviše ozljeda na radu dogodilo u GP1, njih 26. U trećem tromjesečju 2019. godine bila je 1 teška ONR zbog koje je izvršen inspekcijski nadzor. Srećom, u predmetnom razdoblju nije bilo teških ozljeda na radu sa smrtnim posljedicama.
SAGORIJEVANJE NA POSLU (BURNOUT) – II. DIO
Sagorijevanje na poslu, ili tzv. „burnout“, je posljedica dugotrajne izloženosti stresu na radnom mjestu. Do njega najčešće dolazi kada postoji nesklad između zahtjeva okoline, naših očekivanja da ćemo tim zahtjevima udovoljiti i naših realnih mogućnosti da im udovoljimo. U stručnoj literaturi opisuje se kao sindrom emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjenja osobnog postignuća koji nastaje kao odgovor na kronični stres u poslovima vezanim uz neposredni rad s ljudima. Drugim riječima, osobe koje rade poslove koji uključuju direktan rad s ljudima, u nekom trenu mogu postati depresivne, ravnodušne, nemotivirane za svoj posao i obeshrabrene. Što dovodi do sindroma sagorijevanja i može li se on spriječiti? I tko bi sve trebao voditi računa o tome? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, treba razumjeti matricu faktora rizika koja se sastoji od četiri komponente: 1. Osobine ličnosti zaposlenika 2. Sadržaj i narav posla 3. Osobine radnog okruženja 4. Makro-socijalni uzroci
Matrica faktora rizika
Osobine ličnosti igraju važnu ulogu i daju nam odgovor na pitanje zašto svi zaposlenici u nezdravom radnom okruženju neće sagorijevati. Postoje osobine ličnosti koje čine određenu osobu rizičnom za takav ishod: to su zaposlenici koji općenito imaju (pre)visoka očekivanja od sebe (koji naginju perfekcionizmu i visoko su kompetitivne), a s druge strane rizični su i oni koji se osjećaju nedovoljno kompetentni ili neadekvatni za konkretan posao koji obavljaju, zatim oni koji se osjećaju nedovoljno priznati i cijenjeni za svoj trud, koji su objektivno ili subjektivno opterećeni poslom. Rizičan može biti i sadržaj te narav posla, pa se općenito smatra da radnici na prvim linijama posla, na šalterima gdje se kontinuirano susreću s ljudima, poslovi sa zahtjevnim klijentima (npr. u dostavi pošiljaka), poslovi su u kojima nema predvidivih i jasnih rezultata. Također vrlo stresne mogu biti niže rukovoditeljske strukture, ako postoji neravnoteža odgovornosti i ovlasti. „Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj“.
DAN JEDNAKIH PLAĆA – U EU ŽENE ZARAĐUJU 16 POSTO MANJE OD MUŠKARACA
U povodu obilježavanja Dana jednakih plaća, u ponedjeljak, 4. studenog, portal Moja Plaća upozorio je da za isti posao žene u Europskoj Uniji zarade 16 posto niže plaće od muškaraca, a takve trendove prati i Hrvatska, gdje je prosječna neto plaća žena 5.746 kuna, a muškaraca 6.668 kuna. “Na inicijativu Europske komisije, s ciljem ujednačavanja iznosa mjesečnih primanja muškaraca i žena koji se bave istim poslovima, utemeljen je Dan istih plaća”, priopćio je portal ističući da muškarci u zemljama EU-a zarađuju 16 posto više nego žene. Najveće razlike u plaćama su među onima s najvišim i najnižim stupnjem obrazovanja. Također, nekvalificirani i kvalificirani muškarci su za četvrtinu više plaćeni od svojih kolegica, a posebno su potplaćene žene od 45 do 54 godine, čiji vršnjaci imaju 24 posto veće plaće. Prema kategoriji posla najveći jaz vidljiv je u uslužnim djelatnostima, gdje muškarci u prosjeku primaju čak 46 posto više plaće nego žene. (Izvor: N1)