Nepobitna je činjenica kako radnički predstavnici (sindikat, radničko vijeće) i Menadžment Hrvatske pošte imaju potpuno suprotne stavove o kvaliteti organizacijske klime i zadovoljstva radnika u našoj tvrtki. Dok poslovodstvo tvrdi kako je sve pod kontrolom i da na tom planu nema ozbiljnijih problema („osim malog broja bundžija“), dotle mi tvrdimo da je stvar bitno drugačija, te da je organizacijska klima u Hrvatskoj pošti loša, a posljedično nezadovoljstvo radnika poprimilo zabrinjavajuće razmjere. Elementarna logika kaže da je netko od nas u ozbiljnoj zabludi! Naravno, stvar je u najmanje dva „sitna“ detalja. Prije svega, pogledu na jednu te istu stvar (problem) iz različitih kutova. I drugo, puno bitnije, izvoru informacija na temelju kojeg su stvorena ova dva dijametralno suprotna doživljaja „stanja stvari“ u našoj tvrtki. Kad je riječ o različitim kutovima gledanja, to je tako po prirodi stvari, niti ne čudi i nije osobito veliki problem. Pravodobna i po mogućnosti, točna informacija s terena je puno važniji faktor i tu se nalazimo u ozbiljnom problemu. O tome da je organizacijska klima izrazito loša, a nezadovoljstvo radnika, iz dana u dan, sve veće, sindikat ima (svako)dnevnu izravnu informaciju iz prve ruke i to, upravo od radnika na kojima tvrtka počiva i, odgovorno tvrdimo da se nikako ne radi o „malom broju bundžija“. S druge strane, sasvim dobre plaće nižeg, srednjeg i višeg menadžmenta, a u nekim slučajevima i nedoraslost poslu kojeg ti isti obavljaju, najbolji su razlozi da svaka informacija koja ide od radnika, preko nižeg rukovoditelja prema gore, bude višestruko filtrirana i cenzurirana, a da do najvažnijih ljudi Hrvatske pošte dolaze samo pozitivne informacije o idiličnoj slici u našoj tvrtki. Kako držimo da je krajnji trenutak i da rješavanje nagomilanih problema ne trpi odlaganje, a u nemogućnosti da ikakvim dijalogom s Poslodavcem iznađemo rješenje za evidentno lošu organizacijsku klimu i nezadovoljstvo radnika, o naprijed navedenom smo izvijestili Nadzorni odbor HP-d.d., kako bi ta tema bila uvrštena na što skorijoj sjednici NO. Između ostalog, Upravi društva i Nadzornom odboru, predlažemo da se u Hrvatskoj pošti provede vanjsko neovisno istraživanje organizacijske klime i zadovoljstva radnika, te da je Hrvatski sindikat pošte spreman podmiriti sve troškove takvog istraživanja.
NASTAVLJEN RAST PRIHODA NA POŠTANSKOM TRŽIŠTU
Pozitivna kretanja na tržištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj nastavljena su i u prvom tromjesečju 2019., priopćili su iz HAKOM-a. U odnosu na prethodno tromjesečje prihodi ostvareni od obavljanja poštanskih usluga veći su za 1,2 posto te za 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Povećanje prihoda u odnosu na prethodno tromjesečje rezultat je blagog povećanja ukupnog broja usluga od 0,5 posto, dok je povećanje prihoda u odnosu na prvo tromjesečje prethodne godine rezultat većeg broja paketa gdje su uključene i usluge povezane s e-trgovinom, a čiji se broj u godinu dana povećao za 13 posto. Na kraju prvog tromjesečja 2019. u Republici Hrvatskoj registrirano je ukupno 22 davatelja te se broj nije mijenjao u odnosu na prethodno razdoblje. Najveći davatelj poštanskih usluga je i dalje HP-Hrvatska pošta d.d. sa tržišnim udjelom od 85 posto.
U BUDUĆNOSTI BISMO MOGLI RADITI SAMO 4 DANA TJEDNO?
Ovogodišnji svjetski gospodasrski forum (WEF) mogao bi imati povijesno značenje za radnike svijeta. Iako se ne radi o prijedlozima sindikata, nego dvaju stručnjaka, svijet je javno pozvan na promjenu duljine trajanja radnog tjedna, na korist radnika, ali i poslodavaca. Vječna teza i želja radnika kojoj se stremi još od 70-tih godina prošlog stoljeća, polako se potvrđuje u praksi. Pojedini poslodavci svijeta ušli su u eksperimente skraćivanja radnog tjedna, odnosno radnih sati i dana tjedno, te su stekli pozitivne rezultate. Na temelju tih rezultata stručnjaci u Davosu su iznijeli tvrdnju kako je vrijeme za prelazak na 4-dnevni radni tjedan. Stručnjaci svoje prijedloge obrazlažu nizom pogodnosti koje bi 4-dnevni radni tjedan donio radnicima i poslodavcima budućnosti, pa bi ga po njima, svijet trebao prihvatiti. Adam Grant, psiholog u Pennsilvaniji (SAD), s govornice je poručio svijetu: „Mislim da imamo dobre eksperimente koji pokazuju da ako smanjite radno vrijeme, radnici mogu usmjeriti svoju pažnju na učinkovitost, te na kraju proizvode za manje vremena jednaku količinu proizvoda, a često i više i kvalitetnije…“. Ekonomist i povjesničar Rutger Bregman se slaže s izrečenim stavom i smatra da kraći radni tjedan bez povećanja sati dnevnog radnog vremena, radnike više motivira jer im ostane dovoljno vremena za osobni život i razvoj u kojemu se mogu odmoriti i posvetiti onome što vole, i svojim obiteljima. Na posao se vraćaju relaksirani sa željom da radeći kvalitetno, odrade sve pred njih stavljene radne zadatke. Kao primjer iz povijesti, naveden je Henry Ford, koji je 70-tih godina prošlog stoljeća skratio tjedno radno vrijeme u svojoj tvornici sa 60 na 40 sati tjedno, a stvoreni učinak je na kraju ostao isti ili veći. Iako su ovo javno izrečeni pozivi poslodavcima i radnicima da je vrijeme za promjene u odnosima rada i kapitala, da pritom nitko ne gubi, nego svi dobivaju, sigurno je da se to neće dogoditi sada i svugdje u svijetu. No, ovim je tvrdnjama i izrečenim pozivima pokrenuta akademska zajednica na provođenje akademskih istraživanja kojima bi se dokazale ili opovrgnule izrečene teze. Dosadašnja znanstvena istraživanja duljine trajanja radnog tjedna (dana i sati), potvrdila su da zemlje s dugim radnim tjednom (6 ili 7 dana rada tjedno) imaju manju produktivnost i BDP po satu rada. Istovremeno, znanstvenici koji su proučavali utjecaj duljine radnog tjedna na psihičko i fizičko zdravlje radnika, potvrdili su da radnici koji imaju više dana odmora tjedno pokazuju manju stopu stresa vezanu uz rad, veću razinu zadovoljstva poslom i bolji osjećaj ravnoteže između rada i osobnog života. Istovremeno, dokazano je, radnici su čak 20 posto produktivniji. Sve navedno je obećavajuće za radnike na globalnoj razini. Trodnevni vikend sve više postaje stvarnost, a ne nedostižan san radnika svijeta. (Izvor: Grafičar)
LJETOVANJE U PLAVOJ VALI
Poštovane kolegice i kolege, tijekom PUNE TURISTIČKE SEZONE i u POSEZONI u PLAVOJ VALI ima još slobodnih termina za ljetovanje i odmor u svim našim turističkim objektima, a za vrijeme PUNE TURISTIČKE SEZONE slobodnih apartmana imamo na:
PUNTU (Otok Krk)
• rujan (8.-15. / 1 studio i 1 jednosobni)
VRBOSKOJ (Otok Hvar)
• lipanj (16.-26. / 3 jednosobna i 1 dvosobni)
• rujan (4.-14. / 2 jednosobna i 3 dvosobna)
BOLU (Otok Brač)
• rujan (8.-15. / 1 dvosobni apartman)
MLINIMA (kraj Dubrovnika)
• lipanj (16.-23. / 1 dvokrevetni i 1 četverokrevetni; 23.-30. / 1 dvokrevetni)
• rujan (8.-15. / 1 četverokrevetni)
Za sve informacije posjetite našu internet stranicu www.sindikat-hsp.hr ili nas nazovite na telefone 01 4686 087, 01 4686 088, 01 4686 093.