Hrvatski sindikat pošte je još krajem studenog uputio dopis Poslodavcu da svakako nađe način na koji bi prigodnu novčanu nagradu isplatio radnicima koji su u blokadi. Pozvali smo se tada na neka iskustva iz prethodnih godina kada su pojedine državne institucije, svojim blokiranim radnicima istu tu nagradu isplatile u gotovini i to, da stvar bude do kraja apsurdna, upravo putem Pošte dok istodobno, radnicima iste te Pošte to nije bilo omogućeno. Ubrzo nakon našeg pisanog apela, u mnogim, gotovo svakodnevnim izravnim kontaktima sa najodgovornijim ljudima naše tvrtke, dobivali smo uvjeravanja da se traži modus operandi i da sve ide prema tome da se udovolji našem zahtjevu i, koliko-toliko uljepša nadolazeće blagdane kolegicama i kolegama koji su u ozbiljnim financijskim problemima. I sve tako, nada je postojala do pred koji dan kad je uslijedio potpuni preokret i kad smo dobili konačan odgovor – isplate nagrade u gotovini neće biti. Nažalost, na naš pisani zahtjev nismo dobili odgovor u istom (pisanom) obliku, da bi ga takvog mogli prenijeti zainteresiranoj poštanskoj javnosti. Iz tog razloga, nema nam druge nego pokušati ukratko prepričati usmeni odgovor Poslodavca, a on bi otprilike izgledao ovako: Poslodavac je u najboljoj namjeri pokušao i odradio sve što je bilo u njegovoj moći, ne bi li iznašao način da se radnicima koji imaju blokirani račun, prigodna nagrada isplati u gotovini. Nakon svega je zaključeno da isplata u gotovini nikako nije moguća jer bi takvo postupanje predstavljalo kršenje zakona, izlaganje velikom pravnom, poreznom i svakom drugom riziku, te je to razlog zbog kojeg prigodna nagrada nikome neće biti isplaćena u gotovini. Želimo li biti dobronamjerni i vjerovati ovakvom obrazloženju Poslodavca, ne preostaje nam drugo nego zapitati se, zašto je ta „naša“ država toliko bešćutna pa tu svoju j… strogoću trenira na najranjivijima, u koje svakako spadaju ljudi koji su, iz ovog ili onog razloga, upali u ralje hrvatske ovršne kaljuže?
TRADICIONALNA BLAGDANSKA KOŠARICA ZA 2018. – 2.175,98 KUNA
Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za tročlanu obitelj za Božić i Novu godinu u 2018. godini iznosit će 2.175,98 kuna, dok je prošle godine iznosila 2.067,94 kuna (razlika: 108,04 kn), izvijestili su u četvrtak Nezavisni hrvatski sindikati (NHS). Skromnija košarica ove godine iznosi 968,97 kuna, a prošle godine je iznosila 928,00 kunu (razlika: 40,97 kn). Skromnija košarica može biti još i skromnija odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 581,34 kune, što je rast u odnosu na prošlu godinu u kojoj je iznosila 544,72 kune (razlika: 36,62 kn). Blagdanska potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata obuhvaća troškove tradicionalne prehrane za Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Zbog uvažavanja tradicije i velikih regionalnih razlika košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske. Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica za Božić, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti pa je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu zadovoljiti istovremeno i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, božićnog drvca, ukrasa, pirotehnike i sličnoga, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama. U odnosu na prošlu godinu cijene namirnica potrebnih za izradu kolača u prosjeku su rasle, cijene voća i povrća bilježe različite trendove, ovisno o vrsti i kvaliteti, dok su cijene mesa i ribe u prosjeku rasle s izuzetkom jeftinijih vrsta svinjetine i junetine, koji se uz dodatne napore mogu pronaći po nižim cijenama. Ipak, cijene namirnica koje se najčešće konzumiraju za blagdane kao što je bakalar, kvalitetniji oslić, odojak i kvalitetniji dijelovi junetine u odnosu na prošlu godinu bilježe blagi rast. Temeljem dostupnih podataka i analiza NHS predviđa da će potrošnja u prosincu 2018. iznositi više od 13,5 milijardi kuna.
SINDIKALISTI ZGROŽENI NAJAVOM UVOZA ČAK 63.000 STRANIH RADNIKA: NISMO KSENOFOBI, ALI OVO VIŠE NEMA SMISLA!
Iduće godine Hrvatska bi trebala uvesti čak 63.000 stranih radnika. Takav je prijedlog Ministarstva rada koji je poslan na razmatranje poslodavcima i sindikatima. Radi se o dva puta većem broju radnih dozvola za strance nego u 2018. I dok poslodavcima koji se žale na nedostatak domaće radne snage to odgovara, sindikalisti su ljuti i šokirani. Predsjednik najveće sindikalne središnjice Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever rekao je za tportal kako oni neće podržati taj prijedlog. „U sindikatu nismo ksenofobi. Ne mrzimo strance. Ali smo protiv takve zamjene stanovništva. Svoje ljude promašenim politikama tjeramo van, a uvozimo strane radnike. Postavlja se pitanje društvene odgovornosti tvrtki i poslodavaca. Koja je njihova funkcija u društvu?“, upitao se Sever. U Hrvatskoj su dugi niz godina politika i poslodavci, mišljenja je, konkurentnost zemlje gradili na jeftinoj radnoj snazi. „Nismo se tukli s konkurencijom novim tehnologijama, novim procesima i načinom vođenja posla, većinskim plaćama. Nama su jedna od slabijih karika sustava rada upravo menadžeri koji često imaju bezobrazno visoke plaće, a nisu ih zaslužili svojim radom i sposobnostima. Sve se to lomilo na radnicima. Kad su se otvorile granice, ljudi su počeli bježati. Zadnjih godina gubimo po dva posto stanovništva. A to su poslodavci, ruku pod ruku s vlašću, i lijevom i desnom, rješavali uvozom radne snage“, rekao je Sever. Dodaje kako su sad konačno počele rasti plaće i poboljšavati se uvjeti rada, ali se nije promijenio mentalni sklop u glavi menadžera. „Sad opet kukaju, a zaboravljaju kako su oni otjerali ljude između ostalog zapošljavanjem na određeno vrijeme. Svake godine među novozaposlenima njih između 94 i 96 posto ima ugovor na određeno vrijeme. Možda je konačno došlo vrijeme da netko odgovara za to. Reći ću nešto što će zazvučati ružno i tvrdo, ali zbog čega sve tvrtke trebaju poslovati? Zašto bi oni ostvarivali dobre zarade preko stranih radnika ovdje u Hrvatskoj, dok naši ljudi zbog jada i bijede bježe van?“, izjavio je Sever. Prema prijedlogu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, koji je pripremljen uz konzultaciju s poslodavcima, građevinski sektor bi iduće godine dobio čak 18.500 dozvola za strane radnike. Ove godine ih je bilo za oko šest tisuća manje. Turizam i ugostiteljstvo dobili su zeleno svjetlo za 10.400 stranaca, promet 2314, a metalna industrija 2200. Sve su to osjetno veće brojke nego ovogodišnje. „Sektor socijalne skrbi želi uvesti pet psihologa. Istovremeno na Zavodu za zapošljavanje imate 254 nezaposlenih psihologa. Ima još takvih nelogičnosti“, požalio se Sever. Protivljenje sindikata u konačnici neće zaustaviti odluku o novim kvotama jer je ta odluka u potpunosti u rukama države. (Izvor: Tportal.hr)