S obzirom na sve veća negativna demografska kretanja, masovno iseljavanje mladih, pa i cijelih obitelji kao i činjenicu da takvom trendu pogoduju i sve nesigurniji oblici zapošljavanja, među kojima je i rad na određeno, Poslodavcu smo u utorak, 5. lipnja 2018., uputili dopis. Naime, trenutno je u Hrvatskoj pošti na određeno vrijeme zaposleno preko tisuću radnika, što nije zanemariv broj. U dopisu, koji vam prenosimo u cijelosti, Upravi smo predložili da kao društveno odgovoran poslodavac, takvim radnicima ponudi ugovor o radu na neodređeno. „Poštovani, svjedoci smo da je Republika Hrvatska suočena s golemim izazovom u pogledu negativnih demografskih kretanja i posljedica koje iz toga proizlaze. Iseljavanje u inozemstvo cijelih mladih obitelji poprimilo je dramatične razmjere pa nisu daleko od istine tvrdnje nekih demografa kako se radi o egzodusu s nesagledivim posljedicama i prijetnji za opstojnost same države. Mi u sindikatu držimo da je, među brojnim razlozima za navedeno stanje, jedan od najvažnijih nepovoljan trend na tržištu rada, poglavito u pogledu nesigurnih i prekarnih oblika zapošljavanja. U kategoriju takvih oblika zapošljavanja svakako spada i rad na određeno vrijeme koje je u RH postalo pravilo, a ne izuzetak. Vrlo dobro znamo kako se taj oblik rada reflektira na ekonomsku i svaku drugu (ne)sigurnost tako zaposlenih ljudi i njihovih obitelji. Teško je, gotovo nemoguće, „započeti život“, planirati obitelj i imati vjeru u „bolje sutra“ u situaciji kad znamo što slijedi istekom ugovora o radu na određeno vrijeme. U Hrvatskoj pošti je, koliko je nama poznato, trenutno na određeno vrijeme zaposleno preko tisuću radnika što je u odnosu na ukupan broj radnika preko 10% onih koji su danas tu, a sutra tko zna gdje. Velika je vjerojatnost da je među tim trenutnim kolegicama i kolegama dobar broj onih koji odnekud „čekaju papire“, spremajući se pridružiti stotinama tisuća onih koji su već krenuli svijetom „trbuhom za kruhom“. Znajući da se Hrvatska pošta već sada na nekim područjima RH suočava s nedostatkom zainteresiranih za rad u HP, a bojeći se da se takvo što vrlo lako može proširiti i na područja gdje trenutno, i za sada, nemamo takvih problema, predlažemo Vam da kao društveno odgovoran Poslodavac, svim trenutno zaposlenim radnicima na određeno vrijeme, koji su to zaslužili svojim radom i zalaganjem, ponudite ugovor o radu na neodređeno. Prihvaćanjem ovog našeg prijedloga poslali biste jasnu poruku svim trenutno zaposlenima, onima koji bi u budućnosti to mogli biti, kao i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, da je Hrvatska pošta uistinu društveno odgovoran Poslodavac kojem je stalo do svojih radnika i do boljitka hrvatskog društva u cjelini. S poštovanjem, Milan Jukić, predsjednik“.
KREĆU POLUGODIŠNJI RAZGOVORI
Prema pisanju Pošte, polugodišnji razgovori u sklopu upravljanja radnim učinkom počet će ovaj mjesec. „Iako su planiranje ciljeva i godišnji razgovor važne točke u upravljanju radnim učinkom, ključan korak u čitavom procesu je praćenje rada i povratna informacija između planiranja i ocjenjivanja. Polugodišnji razgovor omogućuje radnicima da dobiju povratnu informaciju o svom radu, odnosno ostvarenju ciljeva te da se zajedno s rukovoditeljem osvrnu na moguće teškoće i daljnju dinamiku ostvarivanja ciljeva do kraja godine. Ako se ciljevi postavljeni početkom godine iz objektivnih razloga ne mogu ostvariti, mogu se revidirati za vrijeme polugodišnjih razgovora. Važno je istaknuti da se ciljevi na polugodišnjem razgovoru mogu mijenjati samo uz prethodno odobrenje rukovoditelja više razine te se nakon toga više ne mogu mijenjati. Kao i do sada, o početku polugodišnjih razgovora rukovoditelji će biti obaviješteni elektroničkom poštom“, stoji u Pošti. Još jednom naglašavamo, polugodišnji razgovori izrazito su važni zbog gore navedenih razloga odnosno mogućnosti revidiranja ranije postavljenih ciljeva. Ovim putem pozivamo sve članove da nam se obavezno obrate ukoliko se razgovori ne obave ili nisu u skladu s Pravilnikom o upravljanju radnim učinkom.
ŽUMBERAK ČIŠĆI ZA PET AUTO OLUPINA
Kao što smo i najavili, prošli je petak, točnije 1. lipnja 2018. protekao u tradicionalnom čišćenju Eko parka Žumberak-Samoborsko gorje. U akciji je sudjelovalo čak pedesetak naših vrijednih i ekološki osviještenih poštarica i poštara s područja Samobora, Svete Nedelje i Jastrebarskog. Zahvaljujući njima kao i aktivistima Udruge Zelene stope, koja je glavni organizator cijele akcije, Žumberak je čišći za pet auto olupina! Iz godine u godinu, akcija „Očistimo Hrvatsku od olupina“ sve je popularnija. Naime, sve je više zainteresiranih medija, a ove godine akcija je popraćena i uživo u HRT-ovoj emisiji „Dobro jutro Hrvatska“. Uz HRT, akciju su medijski popratili Radio Sljeme i Radio Samobor te tportal. Naravno, uz odlično obavljen posao nije nedostajalo ni zabave niti poštanske veselice. Podjećamo, akciju već desetak godina provodi Udruga Zelene stope, na čelu s fotografom i osnivačem Romeom Ibriševićem, a već sedmi put s njima surađuju naši vrijedni poštari i poštarice. Akciju vjerno podupire i Hrvatski sindikat pošte, a Hrvatska pošta prošle je godine tom prigodom izdala i dopisnicu s motivom naših poštara kako izvlače olupinu. Na kraju, zaslužena pohvala – bravo poštarice i poštari!
ODRŽAN 8. MALONOGOMETNI TURNIR PETAR EKMAJER
Narodna izreka kaže: „Kakav je to grad koji nema rijeku“, a Slavonski Brod ima sreću što ima svoju Savu. Upravo uz tu Savu na rekreacijskom centru, u subotu, 2. lipnja 2018., poštari su organizirali 8. memorijalni malonogometni turnir u znak sjećanja na bivšeg povjerenika Hrvatskog sindikata pošte, kolegu Petra Ekmajera. Gesta za svaku pohvalu. Na turniru se prijavilo pet ekipa. Unatoč silnoj vrućini i sparini, utakmice su odigrane i plasman je bio slijedeći: 1. CTR, 2. Veselo veče (ekipa u kojoj je kolega Pero nastupao), 3. Poštari Slavonski Brod, Poštari Osijek, Sava osiguranje. Plasman nije bio bitan, već sudjelovanje u znak sjećanja na pokojnog kolegu i druženje koje je potrajalo do večernjih sati.
EVO KOLIKO HRVATSKIH RADNIKA ŽIVI IZVAN HRVATSKE
Rumunjski radnici koji žive izvan matične države čine petinu svojih sunarodnjaka, dok su Hrvati na toj ljestvici lani bili na trećem mjestu, iza Litve. U deset godina udio hrvatskih radnika u dobi od 20 do 64 koji žive u nekoj članici EU povećao se s 12,2 na 14 posto matične populacije. Najmanje se sele Nijemci, samo jedan posto, zatim Britanci te Šveđani i Francuzi. Obrazovaniji su u pravilu i mobilniji, pa tako na razini EU trećina preseljenih ima fakultet, dok je udio fakultetski obrazovanih u ukupnoj populaciji 30 posto. Hrvatska s udjelom fakultetski obrazovanih u populaciji od 22 posto odskače u lošem smjeru, a manje obrazovanih od nas imaju samo Rumunjska, Malta i Italija. Udio fakultetski obrazovanih među hrvatskim migrantima niži je od prosjeka EU i iznosi 17 posto, tako da većinu hrvatskih radnih migranata predstavljaju ljudi s osnovnom i srednjom školom. (Izvor: Večernji list)