Kampanja EU-OSHA (Europska agencija za zaštitu na radu)
za razdoblje 2018. – 2019.
Izloženost opasnim tvarima na europskim je radnim mjestima mnogo češća nego što većina ljudi može zamisliti. Opasne tvari na radnom mjestu mogu uzrokovati širok raspon zdravstvenih problema i bolesti, a predstavljaju i sigurnosne rizike. Cilj kampanje za razdoblje 2018. – 2019. jest podizanje razine osviještenosti o rizicima koje predstavljaju opasne tvari na radnom mjestu te promicanje kulture sprečavanja rizika. Kampanja počinje u travnju ove godine.
Ciljevi kampanje
• Podizanje svijesti o važnosti sprječavanja rizika povezanih s opasnim tvarima, čime će se pridonijeti otklanjanju uobičajenih zabluda
• Promicanje procjene rizika pružanjem informacija o praktičnim alatima i stvaranjem mogućnosti razmjene dobre prakse s posebnim naglaskom na:
– uklanjanje ili zamjenu opasnih tvari na radnom mjestu,
– hijerarhiju preventivnih mjera (tj. usklađenost s hijerarhijom utvrđenom u zakonodavstvu kako bi se uvijek odabrala najučinkovitija vrsta mjere)
• Podizanje razine osviještenosti o rizicima povezanima s izlaganjem kancerogenim tvarima na radnom mjestu podupiranjem razmjene dobre prakse; EU-OSHA potpisnica je sporazuma kojim se obvezuje na primjenu Plana djelovanja EU-a za kancerogene tvari
• Usmjeravanje aktivnosti na skupine radnika koji imaju specifične potrebe i koji su izloženi višim razinama rizika pružanjem odgovarajućih informacija i primjera dobre prakse. Razine rizika mogu biti više jer su ti radnici neiskusni, neinformirani ili fizički osjetljiviji, ili jer često mijenjaju poslove, rade u sektorima s niskom razinom osviještenosti o tim pitanjima ili zbog veće ili različite psihološke osjetljivosti (npr. u slučaju mladih naučnika ili zbog razlika između muškaraca i žena)
• Bolje poznavanje postojećeg zakonodavnog okvira o zaštiti radnika te ukazivanje na najvažnija kretanja u području razvoja politika
Unatoč velikom broju zakonskih propisa kojima se uređuje zaštita radnika od opasnih tvari, one i dalje predstavljaju glavne rizike u području sigurnosti i zdravlja na radu. Velik broj ljudi u Europskoj uniji izložen je opasnim tvarima na radnom mjestu. Nadalje, budući da opasnosti često nisu vidljive ili ih se ne razumije dovoljno dobro – mogu biti uzrokovane dimom ili prašinom, ili izloženost može biti slučajna – one se možda neće ispravno riješiti. Često se ništa ne poduzima sve dok ne bude prekasno.
Zajedničkim radom rukovodstvo i zaposlenici mogu izgraditi snažnu kulturu sprječavanja rizika u kojoj je zamjena dio rutine čiji je cilj sprječavanje i zaštita. Sveobuhvatna procjena rizika ključan je korak u tom postupku. (Izvor: https://osha.europa.eu)
PODSJETNIK – SLUŽBENA ODJEĆA I OBUĆA
S obzirom na brojne upite članova, prenosimo “podsjetnik” prošlotjedne Pošte u kojem stoji da se svi radnici koji su obvezni nositi službenu odjeću i obuću, trebaju obratiti svom neposrednom rukovoditelju za odgovore na sva pitanja u svezi s njezinim zaduživanjem i razduživanjem. Postoji li, pak, potreba za odjećom i obućom određenih veličina kojih nedostaje u skladištu, rukovoditelj se treba javiti svom izvršnom direktoru u grupi područja kako bi se prikupili podaci za cijelu grupu područja, a potom Uredu za nabavu.
DAN SOCIJALNOG PARTNERSTVA – 21. SIJEČNJA
U Republici Hrvatskoj, razvoj i unapređenje socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva od osobitog su značaja, jer oni mogu najučinkovitije doprinijeti socijalnoj ravnoteži društvenih interesa, što je jedna od bitnih pretpostavki ostvarivanja općeg napretka. Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora, konzultacija ili razmjene informacija između predstavnika Vlade, poslodavaca i radnika o temama od zajedničkog interesa koje su vezane uz gospodarsku i socijalnu politiku.
Hrvatski sabor na sjednici održanoj 12. listopada 2007. godine donio je Odluku o obilježavanju 21. siječnja kao Dana socijalnog partnerstva. Navedenog dana 1994. godine, uspostavljen je institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
Aktivnostima socijalnih partnera i Ureda za socijalno partnerstvo, a sada Samostalne službe za socijalno partnerstvo, osnovana su Gospodarsko-socijalna vijeća (GSV) u županijama. GSV na nacionalnoj razini te vijeća županija za cilj imaju rad na podizanju razine socijalnog dijaloga.
Unatoč različitosti mišljenja socijalnih partnera, potrebno je razvijati zajedničku suradnju na daljnjem razvoju i unapređenju društva kroz uspostavljanje institucionalnih oblika. Socijalni dijalog jedan je od temelja dobre vladavine Europskom unijom i nema dvojbe da je za uspješno prevladavanje gospodarske krize i provedbu reformi ključno postojanje mehanizma i instituta koji će omogućiti postizanje dogovora Vlade, sindikata i poslodavaca.
Potrebno je razgovarati o svim problemima, kako o onima koji utječu na standard građana, tako i o problemima vezanim uz poduzetništvo, poljoprivredu i druga područja. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, socijalna politika i zapošljavanje prioriteti su o kojima se socijalni partneri moraju dogovarati. Vlada, poslodavci i sindikati svjesni su trenutne situacije u Hrvatskoj, pa je stoga potrebno i dalje razvijati socijalni dijalog i partnerstvo na svim područjima, doprinositi gospodarskom i socijalnom razvitku zemlje te boljem životu svih njenih građana.
Bolji put od socijalnog dijaloga ne postoji, naime do napretka se ne dolazi lako niti brzo, socijalni mir ne može se nametnuti, ali se može ostvariti odgovornim i strpljivim dijalogom.
„Kako unaprijediti socijalni dijalog u području zaštite na radu“
Povodom Dana socijalnog partnerstva, Zavod za unapređivanje zaštite na radu u suradnji sa sindikalnim središnjicama (NHS, SSSH, MHS, HURS) i Hrvatskom udrugom poslodavaca, u ponedjeljak 22. siječnja 2018. godine, u Zagrebu organizira okrugli stol na temu „Kako unaprijediti socijalni dijalog u području zaštite na radu“.
Predviđena su izlaganja stručnjaka u području zaštite na radu na temu zakonodavnih i institucionalnih mogućnosti, interesa i potreba za unapređivanjem socijalnog dijaloga u području zaštite na radu, kao i o socijalnom dijalogu na razini EU i RH kroz prezentaciju pogleda iz kuta poslodavaca i sindikata. U raspravi na okruglom stolu očekuje se sudjelovanje stotinjak predstavnika svih dionika kojim mogu doprinijeti unapređenju socijalnog dijaloga u području zaštite na radu u RH. Između ostalih, u radu okruglog stola sudjelovat će Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Marija Hanževački, glavna tajnica NHS-a, Marko Palada, predstavnik sindikata u Upravnom odboru EU-OSHA (Europska agencija za zaštitu na radu) te Cvetan Kovač, član Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu (savjetodavnog tijela Vlade RH).