HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 670 – DIVIZIJA MREŽA – PITANJA I ODGOVORI (II.)

U prošlom broju Post infa objavili smo prvi dio teksta, odnosno pitanja i odgovora, koji se odnose na probleme unutar Divizije mreže. Kako smo i napisali, popis pitanja i odgovora ćemo objaviti u nastavcima u nekoliko narednih brojeva Post infa. Slijedi drugi dio.
9. Obuhvaća li izračun PBI-a poslove kopiranja, izrezivanja, traženja potrebnih sredstava po drugim poštanskim uredima i trgovinama, i slično?
Za navedeno se PU treba obratiti administrativnom suradniku ili javiti voditelju koji će riješiti situaciju.
10. Koja je norma minuta za „uhodavanje“ novih aplikacija, savjetovanje sa obučenim radnikom/cima, upozoravanje na greške i slično?
Popis normi kao i izračuni navedeni su u Knjizi normi objavljenoj u HP Glasniku broj 15 iz 2016. godine. Eventualna dodatna pitanja se mogu uputiti Odboru za norme.
11. Koja je norma minuta za korekcije propusta radnika Divizije pošta? Koja je norma za „prijavljivanje problema Voditelju GPU sa nepravilnostima vezano uz nepravilno popunjene obavijesti o prispijeću pošiljke“?
Predstavnik Divizije mreže je na sjednici Odbora za norme prijavio da su se područja primjene normi u Diviziji mreža promijenila kao i poslovni procesi koji se dopunjavaju novim aktivnostima te da važeće norme u potpunosti ne zadovoljavaju trenutne potrebe Divizije mreže. Nakon provedenih analiza donijeti će se odluka da li će se Odboru za norme predložiti mjerenje dopunskog vremena (za procese iz područja prodaje robe i usluga te općih poslova) ili će se predložiti redefiniranje postojećih normi uz ulistavanje novih normi čije su aktivnosti trenutno prikazane u dopunskom vremenu.
12. Koja je norma minuta za otklanjanje kvarova na opremi, „ištekavanje/uštekavanje“ perifernih uređaja, prijavljivanje kvarova na opremi i pojašnjavanje i odgovaranje na pitanja „što se dogodilo“, što nije rijetkost zbog starosti i dotrajalosti opreme?
Učinkovitost se računa na 75% upravo zbog mogućih vanrednih okolnosti.
13. Obuhvaća li popis poslova radnog mjesta operatera i poslove „smišljanja kombinacija“ radnika po uredima, tj. “usmjeravanja“ voditelja kako iskombinirati raspored radnika, kao i rješavanje „iks/oks“ modela pomicanja radnika?
Raspored radnika je u nadležnosti voditelja grupe, ne operatera u poštanskom uredu.
14. Je li poslovno prihvatljivo, da se radnicima ne odgovori na njihov upit (preko 1,5 mjesec)?
Ukoliko radnik doista nije dobio odgovor u navedenom roku, potrebno je da se obrati sljedećoj razini rukovoditelja.
15. Iako je obećana instalacija redomata u „vlastitoj režiji“, izrađenih od strane naših radnika, isto do danas nije urađeno. Što je s time?
Novi redomati bilo vanjski ili „vlastiti“ neće se nabavljati i postavljati dok ne povežemo postojeće sustave u smislu izvještavanja i upravljanja što je sadržano u strategiji Divizije mreže za naredno razdoblje. Kompletni izvještaj sa objedinjenim podacima svih redomata biti će u centralnom sustavu u MIPS-u.
16. Je li prihvatljivo da operater smjene u vršnim danima, umjesto da radi na šalteru sa korisnicima, pomaže voditelju grupe PU u njegovim poslovima?
U vršnim danima operateri trebaju raditi na šalterima. Voditelj grupe se za pomoć može obratiti administrativnom suradniku ili voditelju mreže.
17. Rečeno je da će Voditelji grupe PU pomoći u uslugama i zamijeniti donedavne referente za unapređenje prodaje. Je li prihvatljivo da Voditelji grupe PU nemaju licencu za Croatiu, nemaju potrebno znanje o kreditima, kao i o ostalim uslugama?
Voditelji grupe dužni su educirati se, kao i prenositi znanje na svoj tim, a ne prodavati.

SAMO BUGARI U EU IMAJU MANJU KUPOVNU MOĆ OD HRVATA

Hrvatska sve više zaostaje za članicama Europske unije, pa je prošle godine pala na pretposljednje mjesto u potrošnji po stanovniku, koja iznosi 59 posto od prosjeka EU-a. Samo Bugari imaju manju kupovnu moć od Hrvata. Po rastu životnog standarda Hrvatsku su pretekle sve bivše tranzicijske zemlje, pa i Turska koja nije članica EU-a, kažu najnoviji podaci Eurostata. Na top-listi već godinama vodi Luksemburg u kojem je potrošnja po stanovniku 32 posto veća od prosjeka EU-a, dok u Bugarskoj iznosi samo 53 posto od prosjeka. Rumunjska je oduvijek bila daleko iza Hrvatske, ali je prošle godine po prvi put pretekla našu državu i dostigla 61 posto od prosjeka. Sasvim očekivano, najveću kupovnu moć imaju Nijemci, Austrijanci, Britanci, Finci, Danci, Francuzi i stanovnici ostalih starih članica Unije. U mnogim razvijenim državama kupovna je moć proteklih godina čak i pala. Međutim, gotovo sve nove članice EU-a smanjivale su raskorak prema razvijenima, a Hrvatska je ostala prikovana za 59 posto od prosjeka. Koliko zaostajemo za drugima, slikovito pokazuje i podatak da je nekoć siromašna Turska u rastu životnog standarda pretrčala već četiri članice Unije i gotovo sve zemlje jugoistočne Europe. Neke će hrvatsko zaostajanje u potrošnji začuditi, jer naša zemlja po veličini BDP-a po stanovniku zauzima treće mjesto od začelja EU-a, a hrvatske plaće u eurima 2016. godine bile su nominalno više nego u većini novih članica EU-a, pa i u Turskoj. Stvar je u tome što je život u Hrvatskoj skuplji, jer razina potrošačkih cijena iznosi 66 posto od europskog prosjeka. Podaci Eurostata o potrošnji polaze od toga koliko košarica iste robe stoji u različitim zemljama. Očito je da Rumunji, Mađari, Poljaci i Turci s plaćama i mirovinama koje su nominalno niže od hrvatskih mogu u svojim državama kupiti više proizvoda i usluga od Hrvata Za usporedbu, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj, iako je na dnu Unije, samo su 6 posto niže od europskog prosjeka, a samo deset posto u odnosu na Njemačku. Prehrana u Hrvatskoj je skuplja nego u svim zemljama srednje i jugoistočne Europe, osim u Sloveniji. Među članicama EU-a, najjeftinija je hrana u Poljskoj i Rumunjskoj. Jedino što je u Hrvatskoj niže od prosjeka EU-a jesu cijene struje, plina i ostalih goriva i to za 34, iako su, prema Eurostatu, veće nego u pet članica EU-a. (Izvor: Novi list)