Kraj godine, kao uvijek do sada, a tako će sigurno biti i ubuduće, vrijeme je za podvlačenje razno-raznih crta i zbrajanja računa. Vrijeme je to kad, zaključujući godinu, osim što najčešće ustvrdimo kako je proletjela u hipu, zbrajamo svoje uspješne i one manje uspješne privatne ili poslovne matematike. Osim navedenog i još puno toga što nam donosi kraj jedne i početak druge godine, mi u Hrvatskoj pošti, kraj kalendarske godine, već po navici, „zasladimo“ pregovorima za sklapanje novog Kolektivnog ugovora. Davno je iza nas vrijeme kada smo, u neka stabilnija tržišno-poštanska vremena, potpisivali višegodišnje kolektivne ugovore. Trenutno važeći Kolektivni ugovor istječe 31. prosinca i do tog bi datuma pregovarački timovi poslodavca i sindikata trebali, bolje reći morali, usuglasiti stavove i potpisati novi Kolektivni ugovor. Pregovori, kako im i samo ime kaže, su proces tijekom kojeg obje pregovaračke strane, svaka iz svog kuta gledanja i svojim argumentima, nastoje pomiriti stavove, koliko god ti stavovi na prvi pogled mogu izgledati potpuno nepomirljivo. Svi znamo koliko su radnici Hrvatske pošte popili gorkih pilula one nesretne i nestabilne 2013. kada su, spašavajući posrnulu Tvrtku, tadašnjim Kolektivnim ugovorom izgubili brojna materijalna prava. Na svu sreću, zahvaljujući, između ostalog i prije svega samoprijegoru radnika, poslovanje Pošte se nakon toga stabiliziralo i popravilo, tržišni udio naše tvrtke rastao je (i raste) iz dana u dan, što je otvorilo mogućnost za sklapanje boljih kolektivnih ugovora primjenjivanih u 2016. i 2017. godini. U tekućoj 2017. godini, svi pokazatelji kažu, Hrvatska pošta nastavlja svoje vrlo uspješno poslovanje. Razvojna strategija Pošta2022, ciljevi koji su u njoj postavljeni, u sinergiji s iznimno vrijednim i marljivim radnicima, ulijevaju nadu i optimizam kako ćemo, svime što činimo i što ćemo činiti „i nadalje biti uspješna tvrtka zadovoljnih radnika i korisnika“. Uspješno poslovanje Hrvatske pošte, dobri financijski rezultati i neupitna tržišna pozicija tvrtke, više su nego valjani razlozi temeljem kojih radnici s punim pravom očekuju bolji Kolektivni ugovor od ovog čiji rok trajanja istječe krajem ove godine. Koliko god nekome može zvučati otrcano i patetično, treba još jednom reći da su radnici najveća vrijednost i bogatstvo Tvrtke. Ovu konstataciju ne jednom izrekli su i najviši predstavnici Poslodavca. Upravo za radnike i njihovo dobro se vode pregovori i sklapa Kolektivni ugovor. Dobar Kolektivni ugovor je usko povezan sa zadovoljstvom radnika, a to nam je svima cilj. Zar ne?
TRKAČI PRED RUDU
Iako pregovori za novi Kolektivni ugovor još nisu ni započeli, kao i mnogo puta do sada, „dobro informirani“ već znaju ishod pregovora. Šireći tako priče i pričice, ne pridonose nikome niti ičemu, pače zbunjuju ljude, a tijeku budućih pregovora samo odmažu. Žalosno je što se među informatorima nalaze pojedini lokalni rukovoditelji koji, želeći biti nositelji „dobrih“ vijesti, nešto što su možda načuli kao nečije razmišljanje, prenose kao gotovu činjenicu. Njima, a i svim radnicima Pošte na znanje, pregovori bi trebali započeti idući tjedan. Pregovorima ćemo sa sindikalne strane pristupiti u dobroj vjeri i s jasno definiranim ciljevima, a što će oni iznjedriti saznat ćemo na njihovom završetku.
KRAJEM LISTOPADA 180.404 NEZAPOSLENIH
Krajem listopada ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bile su registrirane 180.404 nezaposlene osobe, što je za 6,8 posto ili 11.470 osoba više u odnosu na kraj rujna, ali i 20,1 posto ili 45.299 osoba manje u odnosu na kraj listopada prošle godine, objavio je, u prošli petak HZZ. Dnevni podaci, pak, pokazuju da se broj nezaposlenih nastavlja povećavati i tijekom studenog, s obzirom da je trenutno nezaposlenih 182.454, a objavljeno je 13.868 slobodnih radnih mjesta. Po županijama, u zapošljavanju su u rujnu predvodili Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Zagrebačka te Primorsko-goranska županija. Istovremeno, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Zagrebu te Osječko-baranjskoj županiji, a najmanji u Ličko-senjskoj županiji. (Izvor: Novi list)
PROCJENA RIZIKA
Središnje povjereništvo radnika za zaštitu na radu, 10. studenog 2017. godine, u sklopu 11. sjednice, provelo je raspravu i donijelo svoje mišljenje u postupku savjetovanja na predloženi tekst revizije Procjene rizika (cca 700 stranica teksta!?). Uvažavajući uložene napore u izradi procjene rizika, kao temeljnog dokumenta u definiranju politike sigurnosti, nakon provedene rasprave Središnje povjereništvo radnika za zaštitu na radu, u ovom trenutku, dalo je uvjetovano pozitivno mišljenje na predloženi dokument, uz uvjet prihvaćanja dopuna, prijedloga i primjedbi Središnjeg povjereništva radnika za zaštitu na radu. Naime, Središnje povjereništvo radnika za zaštitu na radu mišljenja je da dostavljena Procjena rizika predstavlja dobar temelj za utvrđivanje stvarnog stanja zaštite na radu u Hrvatskoj pošti d.d., te ukazuje na nužnost postizanja više razine stanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U želji aktivnog sudjelovanja u definiranju politike sigurnosti i procjene rizika u Hrvatskoj pošti, poslodavcu su dostavljena promišljanja radničkih predstavnika vezano uz osnovne smjernice za izradu procjene rizika, te konkretni prijedlozi, primjedbe i dopune, poglavito uz pojedina radna mjesta; poštar za opću dostavu, poštar za ekspresnu dostavu, peronski manipulant, operater u poštanskom uredu, vozač… Procjena rizika je postupak koji provodi poslodavac za sve poslove. Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.
DISTRIBUCIJA SLUŽBENE ODJEĆE I OBUĆE
Na osnovu mnogobrojnih upita radnika vezano uz distribuciju službene odjeće i obuće te rokova uporabe i nabavke, Središnje povjereništvo radnika za zaštitu na radu zatražilo je od Poslodavca dostavu relevantnih podataka o dosadašnjoj podjeli i planu predstojeće distribucije. Naime, radi otklanjanja možebitnih nejasnoća na tom području, postojala je potreba da radnicima prenesemo vjerodostojne podatke o dosadašnjoj podjeli i planu predstojeće distribucije, te vam u nastavku prenosimo povratnu informaciju Sektora optimizacije u Diviziji pošta te Ureda za nabavu, kao tehničkog nositelja. Provedba postupka javne nabave i očekivani period podjele artikala provodi se prema slijedećem hodogramu: 1. Službena ljetna odjeća: pokretanje nabave 11/2016.; očekivana raspodjela krajem 11/2017. 2. Majice s dugim rukavima: pokretanje nabave 10/2016.; očekivana raspodjela najkasnije 11/2017. 3. Službena zimska odjeća (predviđeno za nove radnike i zamjenu oštećene odjeće): pokretanje nabave 11/2016.; očekivana raspodjela najkasnije 12/2017. 4. Rukavice: sklopljeni ugovor 10/2017., isporuka najkasnije 12/2017.; raspoloživo za raspodjelu 1/2018. 5. Niske i visoke cipele: pokretanje nabave 11/2017.; očekivana raspodjela najkasnije 6/2018. 6. Dvodijelna kišna odijela: pokretanje nabave 2/2018.; očekivana raspodjela najkasnije 8/2018. 7. Službena zimska odjeća: pokretanje nabave 7/2018.; očekivana raspodjela najkasnije 2/2019.
HPB UVEO E-GOTOVINU
Hrvatska poštanska banka uvela je uslugu e-gotovina, podizanje gotovine na bankomatima bez korištenja kartice, uz pomoć koda koji se generira na mobitelu. Banka je izrazito usmjerena na digitalizaciju i upravo rade na velikom projektu e-poslovnice koja će omogućiti obavljanje svih bankarskih usluga na daljinu. Znamo kakvu ulogu mobiteli imaju u načinu života i poslovanja, a znamo i da svi imamo sve manje vremena. Uvažavajući to, HPB svojim klijentima pruža mogućnost da sve više svakodnevnih potreba vezanih uz fina- ncije obavljaju putem mobitela. Usluga je namijenjena njihovim klijentima, korisnicima mobilnog banka- rstva, a prva su banka koja ju je omogućila u Hrvatskoj. Zasad je novac tako moguće podići na 344 njihova bankomata i u partnerskoj mreži First Data bankomata, a uskoro će se moći i u poslovnicama Hrvatske pošte, u oko tisuću ureda. Više na: https://www.vecernji.hr/biznis/