HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 662 – KONTROLE U NEZGODNO VRIJEME – NEPOTREBAN PROBLEM

Da je posla puno nije ništa novo. I nema ničeg lošeg u tome da ga ima. Jer dok je posla bit će i radnika. No kada se nepotrebno narušava i ometa rad, eto nepotrebnog problema. Naime, operateri u pojedinim poštanskim uredima, ima tome već neko vrijeme, doživljavaju neugodne scene zbog sve učestalijih kontrola nižeg i srednjeg menadžmenta (ovih i onih voditelja), koji ne biraju termine u mjesecu za svoje iznenadne kontrole, svega i svačega. Ti termini su gotovo u pravilu u vrijeme najvećih gužvi, odnosno znanog nam pojačanog prometa. Nažalost, onima koji vrše kontrolu nije bitno(!?) što u tim trenucima operatere čeka čitav red korisnika koji su došli po svoju uslugu i očekuju punu pažnju onih koji uslugu daju. Kada se to ne dogodi, stvara se loša slika poštanskog ureda, htio to netko priznati ili ne. Problem je što tome doprinose ljudi unutar sustava i što zaboravljaju da se jednako uspješne kontrole mogu obaviti u neko drugo vrijeme, kada neće izazivati opravdani gnjev i klijenata i nelagodu operatera. Posla je na šalterima iz dana u dan sve više, ciljeva ne manjka, radnika često nedovoljno, a „kontrolora“ ko gljiva poslije kiše. Kontrolirati radi „kontrole“ i to u nevrijeme, a sve da bi se opravdalo vlastito postojanje, sve je samo ne dobar posao.

SEVER OČEKUJE RAST PLAĆA ULASKOM U EUROZONU

Posljednjih dana vode se velike rasprave oko plana uključivanja Hrvatske u eurozonu i prihvaćanja eura kao službene valute. Jednako tako rasplamsala se i rasprava oko posljedica koje će euro neminovno izazvati. Na, prema najavama Vlade, ovu skorašnju promjenu osvrnuo se i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever koji je rekao da zbog uvođenja eura ne očekuje rast cijena već da će plaće, koje već sada polako rastu, nastaviti rasti ulaskom u eurozonu. Komentirajući izjavu premijera Andreja Plenkovića da s uvođenjem eura neće doći do porasta cijena uz očuvanje hrvatskih plaća, Sever je izrazio očekivanje da će plaće rasti puno prije ulaska u eurozonu, jer su stvoreni svi preduvjeti da plaće rastu već ove, a i slijedećih godina. Sever ne očekuje ni značajan rast cijena, jer su u Hrvatskoj cijene već porasle kada se iz njemačke marke prelazilo na euro, kada se i dogodio skok cijena. „S obzirom da već sada imamo cijene koje su unutar prosjeka Europske unije, ne očekujem da bi se ulaskom u eurozonu moglo dogoditi značajno povećanje cijena“, rekao je na marginama konferencije na kojoj je predstavljena strategija uvođenja eura u Hrvatskoj. Dodao je kako se Hrvatska još treba prilagoditi tom procesu, koji će trajati pet do sedam ili više godina, do kada se očekuje stabiliziranje gospodarstva. Ulazak u eurozonu, ocijenio je, doprinosi i stabiliziranju kredita, a Sever očekuje da će se nastaviti rast plaća koji jedini može jamčiti razvoj u zemlji. „Očekujemo stabiliziranje gospodarstva, ali ne tako da konkurira malim plaćama, niskom cijenom rada i niskim razinama tehnologije, nego da povisimo razinu tehnologija, što će i donijeti rast plaća“, rekao je čelnik NHS-a. (Izvor: N1)

MOGUĆNOST PRIJAVE O OZLJEDI NA RADU ELEKTRONIČKIM PUTEM

Iako smo o ovome već pisali u Post infu, nije na odmet podsjetiti da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 1. listopada 2017. omogućio podnošenje prijave o ozljedi na radu elektroničkim putem. Naime, pravne ili fizičke osobe koje raspolažu odgovarajućom elektroničkom opremom te koje se u HZZO-u putem pristupnog lista registriraju kao korisnici ove usluge mogu prijavu o ozljedi na radu podnijeti elektroničkim putem kao elektroničku ispravu. Pristupni list može se preuzeti s internetske stranice htttp://www.hzzo.hr/e-zdravstveno/postupak-aktivacije-usluge/. Na zahtjev podnositelja HZZO izdaje, u postupku bez naplate, HZZO smart karticu koja omogućuje pristup usluzi dostupnoj putem linka http://www.cezih.hr/, na dijelu portala koji se odnosi na prijavu za rad na HZZO portalu.

STRES UZROKOVAN RADNIM MJESTOM

Prema načelima UN-a svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje, koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život. Ovo načelo ima poseban značaj, jer odrasli provode trećinu svog života radeći. Radom se omogućava ekonomski neovisan život, razvijanje sposobnosti, kao i ostvarivanje socijalnih kontakata. Na drugoj strani, radnici su često izloženi opasnim situacijama i doživljavaju stres na radnom mjestu. Uzroci ovim pojavama su različiti i mnogobrojni. Stres nastaje na klasičan način preopterećenjem na radnom mjestu i nedostatkom vremena, čije uzroke često treba tražiti u samoj organizaciji, nivou izobrazbe radnika ili jednostavno u nesigurnosti u pogledu zadataka izdanih radnicima
Što je zapravo stres?
Stres je intenzivno, neugodno stanje koje dugoročno ima negativne posljedice na zdravlje, sposobnost i produktivnost čovjeka. Zato pod stresom razumijevamo uvijek nešto negativno. Stres je individualna reakcija i rezultat interakcije okoline sa njenim zahtjevima i pojedinca sa njegovim sposobnostima, resursima i mogućnostima. Stres na radnom mjestu nastaje kada radni zadaci postanu veći od raspoloživih resursa primjerice, vremena.
Je li stres opasan?
Da, ako je opterećenje veliko, a utjecaj radnika mali; ako je pomoć radnih kolega nedovoljna i honorar u formi plaće nedovoljan; ako samo vrednovanje rada i status sa investiranim naporima ne stoji u harmoniji. U ovom slučaju stres je otrovni dašak smrti i radi se o „negativnom“ stresu .
Ne, ako su uvjeti rada optimalni, a ne maksimalni; ako je radniku omogućena odgovarajuća samostalnost i pomoć, te radna klima prijateljska, a plaćanje shodno naporima. U ovom slučaju stres postaje korijenom života i izazov, a ne prijetnja. U ovom slučaju riječ je o „pozitivnom“ stresu.

oko 90% radnika tvrdi da stres negativno djeluje na produktivnost njihovog rada, dok 30% smatra da je to jako izraženo. Ali, ne trpi samo produktivnost. Mnogi od njih imaju i zdravstvene poteškoće, za koje se može dokazati da stoje u vezi sa stresom. Većina njih ima višestruke probleme sa zdravljem, kao što su:
-umor 46%
-glavobolja 30%
-bolovi u leđima 30%
-poremećaji spavanja 24%
-poremećaji probave 15%
Osim toga, radnici navode i osobno doživljene posljedice stresa – depresija, migrena, alergije, agresivnost.
Posao se može odraziti na zdravlje i mir, bilo pozitivno ili negativno. Posao može dati životu smisao i cilj. On može dati našem vremenu i životu konture i sadržaj. Mi možemo izgraditi naš identitet, samopoštovanje, socijalnu podršku i ostvariti materijalnu korist. U tom slučaju posao može biti jedan od najvažnijih čimbenika za poboljšanje zdravlja.
Ako su radni uvjeti loši, onda se mogu barem dugoročno očekivati bolesti, postojeća oboljenja ubrzati ili izazvati nova.
Previše stresa zaista utječe štetno na zdravlje, smanjuje produktivnost i opterećuje međuljudske odnose.