Unatoč pojačanim kontrolama bolovanja u zadnje dvije godine, stopa bolovanja i dalje raste. Najmanje izostanaka s posla zbog bolesti u proteklom desetljeću zabilježeno je u 2014. godini, sa stopom od 2,76, u 2015. godini stopa bolovanja je bila 3,03, a u prvih šest mjeseci ove godine dostigla je 3,36. Iako se u pohodima HZZO-ovih kontrolora u prosjeku zaključi svako četvrto bolovanje, njihov je broj u porastu, a dnevno je na bolovanju oko 50.000 radnika. Problem se, upozoravaju liječnici, uporno rješava na krivom mjestu jer nastaje na tržištu rada, a ne u njihovim ordinacijama. Dobar dio bolovanja je otvoren s razlogom, a visoka stopa bolovanja ima svoj uzrok u lošim radnim uvjetima i egzistencijalnoj nesigurnosti, ali i u tome što poslodavci kvalitetu rada ne prepoznaju i ne honoriraju, smatra sociolog Zlatko Miliša. „Odnos prema radu i danas se često vodi krilaticom iz bivšeg sistema »ne možeš me tako malo platiti, koliko malo mogu raditi.« Danas imamo korporativni kapitalizam, konzumerizam, gdje je važno samo kako doći do novca, zadržali smo sustav »veze i poznanstva«, a uopće ne postoji sustav nagrađivanja koji bi radnika motivirao da radi bolje“, objašnjava Miliša. U privatnom sektoru to se još i može pronaći, ali je javni sektor potpuno lišen sustava nagrađivanja, napredovanja, kriterija izvrsnosti… U sindikatima krivnju za dio neopravdanih bolovanja pripisuju poslodavcima, a kažu da se dobrom organizacijom rada može izbjeći da radnik ode na bolovanje jer su mu uskraćeni dani godišnjeg odmora. Veći je dio bolovanja, tvrde, posljedica loših uvjeta rada, sukoba, stresa, ali i sagorijevanja na poslu zbog previše prekovremenog i neprekidnog rada. „S jedne strane imamo radnike s ugovorom o radu na određeno vrijeme ili zaposlene preko agencije za privremeno zapošljavanje, koji na bolovanje idu tek u krajnjoj nuždi. Mnogi radnici na posao dolaze bolesni u strahu da ne uspore napredovanje, da ne ostanu bez posla ili iz odanosti prema tvrtki, pa čak koriste dane godišnjeg odmora kad su bolesni“, navodi Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Zna slučajeve radnika koji mjesecima rade bez slobodnog dana, vikendom i blagdanom, što neminovno vodi ozbiljnim zdravstvenim problemima. Pritisnuti malim plaćama i visokim troškovima života, radnici se sve lošije hrane, rade na više poslova, ne stignu se rekreirati… „Bolovanja bi bilo manje kad bi se poslodavci odrekli dijela dobiti u korist radnika. I država bi tada imala manje izdatke za zdravstvo. Nažalost, to ne razumiju ni poslodavci, ni političari“, zaključuje Sever. (Izvor: Novi list)
ČESTITAMO!
DAN HRVATSKE POŠTE I SVJETSKI DAN POŠTE
Dana 9. i 10. listopada, obilježavaju se dva važna poštanska dana – Svjetski dan pošte i Dan Hrvatske pošte. Naime, u spomen na osnivanje Svjetske poštanske unije, jedne od najstarijih međunarodnih organizacija, 9. listopada, diljem svijeta obilježava se Svjetski dan pošte. Toga dana, 1874. godine, potpisan je tzv. Bernski ugovor, kojim je ustanovljena prva zajednička konvencija o međunarodnom poštanskom prometu. Budući da ste i svi vi, radnici HP-a, dio ove velike svjetske poštanske obitelji, čestitamo vam Svjetski dan pošte. Drugi za Hrvatsku poštu i njene radnike važan dan, Dan Hrvatske pošte, obilježava se 10. listopada, i to u znak sjećanja na 1990. godinu kada je Hrvatski sabor donio Zakon o osnivanju javnog hrvatskog poštanskog i telekomunikacijskog poduzeća. Svima vama kao i bivšim radnicima HP-a od srca čestitamo i taj poseban dan. Prisjećamo se i svih poštarica i poštara kojih više nema, a koji su svojim predanim i odanim radom u HP-u ostavili neizbrisivi trag i zadužili buduće generacije.
ODRŽANI PETI SPORTSKI SUSRETI ČLANOVA HSP
Pretprošli vikend, od 22. do 24. rujna, u Biogradu na Moru održani su jubilarni, 5. Sportski susreti članova HSP-a. Uključujući naše tradicionalne goste, kolege iz Hrvatskog sindikata šumarstva, Makedonskog sindikata pošte, Sportske udruge Mađarske pošte te kolege iz Srpskog sindikata pošte, na ovogodišnjim susretima okupilo se oko 315 sudionika, najviše do sada. Uz dobru zabavu, muziku i ples, naši su članovi i gosti odmjerili snage u šest disciplina. Najboljima čestitamo i svima od srca zahvaljujemo na sudjelovanju. Vidimo se dogodine!
REZULTATI
MALI NOGOMET: 1.Zadar, 2.Šibenik, 3.Split 2.
ODBOJKA: 1.Ekipa 3 (Dalmacija/Slavonija), 2.Ekipa 2 (Split/Šibenik), 3.Sportska udruga Mađarske pošte.
POVLAČENJE KONOPA: 1.Split, 2.Zagreb, 3.Sisak.
PIKADO: 1.Dijana Armanda (Split), 2.Emilija Kostovska (Makedonija), 3.Aneda Buluku (Makedonija).
BOĆANJE: 1.Zagreb, 2.Šibenik, 3.Osijek 1.
KUGLANJE: 1.Split, 2.Bjelovar, 3.Zagreb.
NAJBOLJI STRIJELAC: Jurica Šarić (Zadar)
NAJBOLJI GOLMAN: Ivo Marić (Zadar)
NAJBOLJA KUGLAŠICA: Matilda Runac (Split)
NAJBOLJI KUGLAŠ: Petar Vuko (Split)
POTPORE ČLANOVIMA HSP-a
Na temelju Pravilnika o fondu solidarnosti, Hrvatski sindikat pošte je u trećem kvartalu ove godine (od 1. srpnja do 30. rujna 2017. godine) svojim članovima ukupno isplatio 161.100,00 kuna.
ČESTITAMO VAM
DAN NEOVISNOSTI
REPUBLIKE HRVATSKE
(8. listopada)