Procjena rizika u Hrvatskoj pošti usvojena je i prihvaćena na sjednici Središnjeg odbora za zaštitu na radu, koja je održana u četvrtak, 6. srpnja 2017. u Zagrebu. Naime, u sklopu završetka postupka donošenja nove procjene rizika, stručnjaci za zaštitu na radu iz Odjela zaštite na radu, zaštite od požara i ekologiju Hrvatske pošte, prezentirali su članovima Središnjeg odbora za zaštitu na radu završnu inačicu izrađenog dokumenta Procjene rizika u Hrvatskoj pošti. Procjena rizika temelj je uspješnog upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu, a ujedno je i ključ za smanjenje broja ozljeda na radu, bolesti vezanih uz rad i profesionalnih bolesti. Ako se dobro primjeni, ona može utjecati na poboljšanje sigurnosti i zdravlje radnika na mjestima rada – kao i opću poslovnu učinkovitost. Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. Poslodavci imaju načelnu dužnost osigurati sigurnost i zdravlje radnika u svim aspektima vezanim uz rad i provesti procjenu rizika. Okvirna direktiva EU (Direktiva Vijeća 89/391/EEC ) osvjetljava ključnu ulogu koju ima procjena rizika i navodi temeljne odredbe koje mora slijediti svaki poslodavac. Nadalje, prema odredbama Pravilnika o izradi procjene rizika, poslodavac je obvezan imati izrađenu procjenu rizika za sve poslove koje za njega obavljaju radnici i osobe na radu, a procijenjeni rizik mora odgovarati postojećim opasnostima, štetnostima odnosno naporima. S obzirom da je od početka srpnja u Hrvatskoj pošti u primjeni novi Pravilnik o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, Središnji odbor za zaštitu na radu donio je zaključak da se pristupi žurnoj izradi revizije upravo usvojene i prihvaćene Procjene rizika, radi usklađenja s novim organizacijskim ustrojem Hrvatske pošte.
NHS UPUTIO PISMO PREMIJERU
„Očekujemo da prepoznate interese naroda, od mladih preko radnika do umirovljenika i ne poslušate preporuke MMF-a…“
Pod nazivom „Ubrzavanje realne konvergencije u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi – uloga upravljanja i institucija“, početkom lipnja u Dubrovniku je održana ekonomska konferencija u organizaciji HNB-a i MMF-a. Na istoj je, uz ostale, sudjelovala i Christine Lagarde, glavna direktorica MMF-a. Uz susrete s guvernerom HNB-a i hrvatskim ministrom financija, gospođa Lagarde na posebnom, zatvorenom sastanku za javnost, susrela se i s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i potpredsjednicom Vlade RH Martinom Dalić. S obzirom na značaj sastanka, ali i činjenicu da se gospođa Lagarde tim povodom nije sastala i sa još nekim ministrima, koji bi itekako imali što reći na ovu temu (npr. ministar rada i mirovinskog sustava ili ministrica demografije obitelji, mladih i socijalne politike), Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) uputio je pismo premijeru Plenkoviću, koje vam prenosimo u dijelovima. „MMF-u oni i tako predstavljaju samo sustave troška, a zanimaju ga jedino gospodarstvo i financije.“, stoji u pismu premijeru. Predsjednik NHS-a istaknuo je kako je gospođa Lagarde, doduše, naglasila neke poruke koje hrvatski građani žele čuti, no, „u prvi plan ističe strukturne reforme koje uključuju „racionalizaciju opsežnih socijalnih naknada, pojednostavljenje propisa, modernizaciju i privatizaciju državnih poduzeća, ambicioznije reforme tržišta rada, promjene u radnom zakonodavstvu“. Sever je upozorio premijera da u Hrvatskoj, nažalost, osim iz vremena zadnje krize, pamtimo poguban utjecaj MMF-a (i Svjetske banke) na hrvatski sustav rada još iz vremena koalicijske SDP-ove vlade iz 2001. godine. „…Tada su strmoglavo srušene temeljne postavke hrvatskog sustava rada. Naglo je počeo rasti udio zaposlenih na određeno vrijeme … Tako se udio privremeno zaposlenih, koji je u Hrvatskoj 2002. godine iznosio 10%, uspeo na zabrinjavajuće visokih 22,2%. U tom razdoblju Hrvatska bilježi najveću brzinu i stopu rasta privremenog, nesigurnog zapošljavanja u odnosu na sve ostale zemlje EU“, naglasio je Sever. Sindikati su na taj problem upozoravali kroz dugi niz godina no, SDP nije naučio ništa pa je 2013. i 2014. godine nova SDP-ova koalicijska vlada pokrenula i provela daljnju fleksibilizaciju sustava rada kroz izmjene ZOR-a. „Nakon toga došlo je do i naglog skoka zapošljavanja radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje. Podaci objavljeni u jednom dnevnom listu govore da je u posljednje 4 godine broj agencijskih radnika porastao gotovo 18 puta, a naravno, narastao je solidno i broj agencija koje „rentaju“ radnike“, rekao je Sever te dodao da se u takvoj situaciji ne treba čuditi da radno sposobni građani napuštaju Hrvatsku, posebice mladi. Sever je premijeru poručio da „ambiciozne reforme tržišta rada“, koje MMF zagovara za Hrvatsku, sigurno neće zaustaviti iseljavanje niti biti potpora pronatalitetnoj politici. „… želimo jasno naglasiti kako više u Hrvatskoj nema prostora za daljnju fleksibilzaciju sustava rada. … Hrvatska treba odustati od politika traženja konkurentnosti kroz obespravljene i slabo plaćene radnike jer su se takve politike pokazale pogubnima i oborile ju na koljena. Nastavi li se u pravcu očekivanja MMF-a i gospođe Lagarde, kad je riječ o hrvatskom sustavu rada, sindikati će se tome oduprijeti svim raspoloživim sredstvima i to ne samo za pregovaračkim stolom. Od Vas i Vaše vlade očekujemo da prepoznate interese naroda, od mladih preko radnika do umirovljenika i ne poslušate preporuke MMF-a, Svjetske banke, Europske komisije, Američke gospodarske komore i sličnih i nikomu se od njih ne obvezujete. Ni sada ni ubuduće“, stoji u pismu premijeru RH.
NESIGURNI POSLOVI MOTOR SU PADA NEZAPOSLENOSTI U EU
Iako je nezaposlenost u eurozoni najniža u posljednjih osam godina, mladi i dalje teško dolaze do posla, a dobar dio otvorenih radnih mjesta na određeno je vrijeme ili na pola radnog vremena. Nakon gotovo deset godina krize na europsko tržište rada stigao je opipljiviji oporavak. Ove je godine u području primjene eura stopa nezaposlenosti prvi puta od ekonomske krize pala ispod 10 posto dosegnuvši u svibnju 9,3 posto. Od početka 2013. europske su tvrtke otvorile šest milijuna novih radnih mjesta. Oporavak nije zaobišao ni države najviše pogođene krizom, Portugal i Španjolsku, gdje je primjetan oštar pad nezaposlenosti. Trendovi na europskom tržištu rada iznenađuju i ekonomske analitičare, piše Financial Times, jer takav tempo otvaranja novih radnih mjesta rijetko je viđen na “starom kontinentu”. Međutim, kada se malo zagrebe ispod površine, postavlja se pitanje kvalitete tih radnih mjesta. Naime, dobar dio tih poslova – točnije 40 posto novootvorenih radnih mjesta – spada u skupinu prekarnih. Radi se uglavnom o ugovorima na određeno vrijeme koji su u porastu u većini članica Europske unije ili o poslovima na pola radnog vremena. U porastu je podzaposlenost gdje zaposleni na pola radnog vremena žele više radnih sati, ali ne mogu ih dobiti. Ne treba zanemariti ni da je rast plaća vrlo spor, čak i u snažnim gospodarstvima poput Njemačke. Nezaposlenost mladih i dalje je visoka, a u perifernim članicama poput Italije, Grčke ili Španjolske kreće se između čak 30 i 40 posto. (Izvor: Poslovni dnevnik)