Povećani obujam posla nije ništa novo u Hrvatskoj pošti. Neka je posla, dapače. Međutim, nije novost ni činjenica da mnogi radnici, zbog ogromne količine posla ne stižu sve obaviti u svoje radno vrijeme (osam sati). Zato dio tog posla obavljaju dolazeći ranije na posao i odlazeći kasnije, što nisu dužni! I ta se činjenica ne može ignorirati ili ne rješavati. Zbog navedenoga radnici rade i više od 40 sati tjedno, što je protivno Zakonu o radu, koji je vrlo jasan – „Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno“ – Čl. 61. Sve izvan tih okvira, također prema Zakonu o radu, tretira se kao prekovremeni rad i radnik o tome mora biti obaviješten, što nažalost, nije uvijek slučaj u HP-u. Naime, čl. 65. Zakona o radu propisuje sljedeće – “(1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen. (3) Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.” Jednako tako, ovim putem želimo skrenuti pažnju i na prava radnika koja proizlaze iz Kolektivnog ugovora HP d.d. U čl. 19. KU jasno piše da „O prekovremenom radu odlučuje Poslodavac u slučajevima određenim zakonom, na način i u postupku propisanim Pravilnikom o radu“, kao i da „Odluku o pozivanju radnika na hitni prekovremeni rad (izvanredni rad) u dane tjednog odmora, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, državnih blagdana i praznika donosi ovlaštena osoba Poslodavca samo u slučajevima kad se s raspoloživim radnicima ne može osigurati nesmetano odvijanje tehnološkog procesa, odnosno u slučaju kad bi zbog izostanka hitnog izvanrednog rada nastala šteta za Poslodavca.“ Želimo istaknuti da i Zakon o radu i KU HP d.d. vrlo jasno određuju pojam radnog vremena i prekovremenog rada. Drugim riječima, radnik nije dužan dolaziti na posao ranije ili odlaziti kasnije. Dužnost radnika je da svoj posao odradi u osam sati svoga dnevnog rada, osim ako s Poslodavcem sukladno propisima nije određeno drugačije. I toga bi se svi trebali pridržavati. Strah radnika da bi zbog neobavljenog posla mogli dobiti otkaz, a odradili su svojih osam sati, nije opravdan, jer radnika u tom slučaju štiti zakon kao i Kolektivni ugovor.
ODGOVOR POSLODAVCA –RADNICIMA KOJI SU DOŽIVJELI PREPAD I PLJAČKU BIT ĆE OSIGURANA STRUČNA I BRZA POMOĆ
U prošlom broju Post infa objavili smo dijelove dopisa upućenog Poslodavcu u kojem smo zatražili primjereniju i profesionalniju psihološku pomoć za radnike koji su doživjeli prepad i pljačku. Odgovor Poslodavca glasi: „Poštovani, temeljem vaše inicijative, Uprava je odobrila pokretanje procedure angažiranja stručnjaka za hitne intervencije za kolegice i kolege koji su doživjeli prepad/pljačku. Cilj nam je pronaći stručnjake u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu, a kako bi se osigurala najbrža moguća pomoć (najkasnije do 48h nakon događaja) našim zaposlenicima. Vjerujemo da su u slučaju brze intervencije i učinci terapije najveći.“. Sukladno odgovoru, nadamo se da će Poslodavac pronaći stručnjake koji će biti na usluzi i pomoći radnicima koji su pretrpjeli teške traume uzrokovane razbojništvima.
ODRŽANI SKUPOVI RADNIKA U GP1
Kao što je i bilo najavljeno, tijekom ovog tjedna održani su skupovi radnika u GP1 (PU 10360 Sesvete, PU 10410 Velika Gorica, PU 10290 Zaprešić i PU 10020 Zagreb-Siget). Skupovima su nazočili predstavnici Poslodavca kao i predstavnici Radničkog vijeća GP1 odnosno predstavnici HSP -a i RSRH-a. Na skupovima su bili prisutni i svi poštari po pojedinim PU-ima i nešto manji broj operatera, koji su zbog gužve u poštanskim uredima ipak morali ostati na svojim radnim mjestima. Pod točkom razno, radnici su postavljali pitanja o problemima s kojima se susreću na pojedinim područjima. Većina pitanja je bila vezana uz veliku količinu posla u Diviziji pošta, tj. veliku količinu pošiljaka koju svakodnevno moraju uručiti korisnicima, kao i uručenju paketa, takozvanih KINEZA, koje je često teško dostavljati na mopedu zbog veličine, iako po težini odgovaraju standardima za takvu dostavu. U pojedinim poštanskim uredima bilo je i pritužbi na veličinu pojedinih rajona, pa je dogovoreno sa direktorom da će se izvidjeti mogućnost mjerenja istih. Uz navedeno, poštari su iznijeli problem nekvalitetne službene odjeće i obuće te nepoštivanja rokova dobivanja iste, kao i problem cipela koje se već nakon nekoliko nošenja potrgaju, a u skladištu nema drugih za zamjenu.
SVJETSKI DAN SOCIJALNE PRAVDE
U Hrvatskoj i u svijetu 20. veljače, obilježen je Svjetski dan socijalne pravde. O tom datumu su, još 2007. godine, odlučile 192 zemlje – članice Opće skupštine Ujedinjenih naroda, smatrajući da se socijalni razvoj mora temeljiti na socijalnoj pravdi, solidarnosti, jednakosti i pravičnosti među svim zemljama i unutar svake zemlje. U povodu obilježavanja ovog dana predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever uputio je priopćenje koje vam prenosimo u dijelovima.
„… Međunarodna organizacija rada donijela je u lipnju 2008. godine Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Deklaracija poseban naglasak stavlja na promicanje zaposlenosti, stvaranjem održivog institucionalnog i gospodars- kog okruženja, poštivanje temeljnih načela prava na rad, promicanje socijalnog dijaloga i tripartizma te razvoj i jačanje mjera socijalne zaštite. No, s obzirom na to kakvo je stanje u svijetu i Hrvatskoj, kao dijelu toga i takvoga svijeta, jasno je da, bez obzira na silne izjave, skupove, deklaracije i odluke, svjetske i domaće političke i gospodarske elite ne mare baš previše za socijalnu pravdu… Porezna politika u svijetu i Hrvatskoj kroji se po mjeri bogatih, a ne potrebitih i iz godine u godinu doprinosi sve većem raslojavanju… U Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva iznosi 20% … Službene statistike bilježe više od 9.000 radnika koji za svoj rad ne primaju plaću … Za minimalnu plaću ili nižu od nje (2.620,80 kn neto) radi oko 75.000 radnika. Prosječna neto plaća iznosi malo više od 5.800,00 kn. Broj umirovljenika (više od 1,2 milijuna) približio se broju osiguranika pa je njihov omjer 1:1,17, a prosječna mirovina nešto je veća od 2.200,00 kuna… Broj nezaposlenih veći je od 240.000… Ovo su brojke koje … oslikavaju socijalnu pravdu na hrvatski način. Bliže se lokalni izbori pa će i vlasti raditi na uljepšavanju te slike, a oporba je koristiti kako bi sebi prigrabila nove bodove za izbore. U međusobnoj igri ping-ponga narod im služi kao loptica…”.
NHS PROSLAVIO 18. ROĐENDAN
Prije 18 godina, točnije 19. veljače 1999. godine, u Zagrebu su osnovani Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), najveća sindikalna središnjica u Hrvatskoj, čiji je član i Hrvatski sindikat pošte. NHS danas broji preko sto tisuća članova iz državnog, javnog i privatnog sektora. Članovi su Međunarodne konfederacije sindikata, Europske konfederacije sindikata te Europskog centra za radnička prava. NHS-ovo poimanje sindikata i sindikalnog rada i djelovanja temelji se na „…poimanju čovjeka kao središta, subjekta u procesu rada. Nema rada bez čovjeka, bez radnika. Radnik je, čovjek je glavni kreator u radnom procesu kao postupku stvaranja. I sve na čemu danas počiva suvremeno društvo, svejedno koje, rezultat je rada i djelovanja čovjeka, generacija koje su se nadograđivale jedna na drugu, nadopunjavale i razvijale što se jednako događa i u ovom sadašnjem vremenu. To središnje mjesto radniku nitko nema pravo uzeti…“.