Kako dokazati voditelju područja da se nešto ne može i, glavno pitanje, koji je to red veličine koji treba postići da bi voditelj rekao TO JE TO?! U situaciji kad je pola radnika ili na bolovanju zbog gripe ili je na dobrom putu prema bolovanju, kad je šalter sala prepuna korisnika koji žele redom: – uplatiti račune (najlakše) – poslati 10 hpekspresa – reklamirati evo tv uređaj i raskinuti ugovor – informirati se što je s njegovom pošiljkom koju je poslao prošli tjedan – podignuti pošiljku za koju mu je poštar ostavio obavijest, ali pošiljka ne glasi na njegovo ime nego na ženino i „ne vidim u čemu je problem“ – poslati brzojav, ali ne znam točno kako to ide, – kupiti neki jeftini mobitel, ali da je kvalitetan i s velikim brojevima, – poslati paket sestri u Irsku, ništa posebno, bocu maslinovog ulja i mama je napravila kolače, – poslati novce sinu u Sloveniju… i tako dalje (jer ovo nije ni pola poslova koje odradi prosječni radnik na šalteru Hrvatske pošte), e u takvoj situaciji voditelj područja i njegovi voditelji tima i smjene još imaju ideju kako bi radnici trebali preuzeti dio pozadinskih poslova, rješavati svaki upit korisnika koje voditelji „ne stižu“, jer nije lijepa slika da radnik korisnika sa svog šaltera šalje na neki drugi šalter zbog nekog „sitnog“ zahtjeva. Može li itko pametan vidjeti koliko je ružna slika rastrgani radnik na šalteru koji MORA znati sve o svemu, biti nasmješen, nuditi razne usluge i pri tom biti uspješan, a za sve to dobiti povratnu informaciju kako se moglo i bolje?!
NEMOGUĆI RADNI UVJETI U „KOVINSKOJ“
Već od samog početka procesa preseljenja zagrebačkog hpekspresa i dijela sortirnice iz Branimirove na Jankomir, sindikati su upozoravali na brojne propuste, nedovoljnu pripremu, neprilagođene uvjete… Nije nas se slušalo i danas imamo alarmantnu situaciju u kojoj je radnicima koji ondje rade po ovim izrazito niskim temperaturama ozbiljno ugroženo zdravlje. Zbog toga smo Poslodavcu prošli tjedan, točnije 12. siječnja 2017., zajedno sa RSRH-om, uputili dopis kojeg vam prenosimo u dijelovima. “Radnici Hrvatske pošte, njih oko stotinu, kojima se mjesto rada nalazi u poslovnom objektu na Jankomiru, Franje Lučića 32 (kolokvijalnog naziva „Kovinska“), posljednjih tjedana „uživaju u blagodatima“ ekstremnih klimatskih uvjetima koje im je omogućio Poslodavac… Poslodavac je radnicima osigurao uvjete za obavljanje radnih obveza na temperaturi koja jedva prelazi temperaturu ledišta, u prostoru koji bi u ovom razdoblju bio primjereniji za skladištenje lako pokvarljive robe… zanimaju nas Vaši odgovorni na slijedeća pitanja: Tko je (imenom i prezimenom) odgovoran za činjenicu da se prije preseljenja u iznajmljeni prostor nisu obavili svi potrebni radovi koji bi radnicima osigurali normalne uvjete za rad, zaboravljajući da nakon ljeta dolazi zima? Tko je (imenom i prezimenom) odgovoran za kršenje zakonskih propisa iz Zakona o zaštiti na radu? Tko je (imenom i prezimenom) trebao, a nije napravio procjenu rizika za zdravlje i sigurnost radnika na poslovnom objektu „Kovinska“? Tko je (imenom i prezimenom) planirao i realizirao model električnog grijanja objekta zbog kojega, za vrijeme kada se grijalice uključe, dio grada u okolini poslovnog objekta ostaje bez struje? Je li itko, a ako nije kada će biti, primjereno sankcioniran za evidentne i teško razumljive propuste u slučaju „Kovinska“? Situacija za radnike je dramatična, ugroženo je njihovo zdravlje i sigurnost, a prema odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac je dužan prestati s radom u objektima namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika… Kako do danas nismo dobili nikakvu informaciju da ste odmah krenuli u rješavanje ovog problema… još jednom vas pozivamo da čim prije iznađete načine i osigurate optimalne uvjete rada… Naš idući korak u cilju zaštite prava radnika bit će zatražiti intervenciju nadležnih državnih inspekcijskih službi.“
NAJAVA – SJEDNICE SPZNR-a i GRV-a
Sedma sjednica Središnjeg povjereništva radnika za zaštitu na radu (SPZNR) održat će se u ponedjeljak, 23. siječnja 2017. godine u Zagrebu. Na sjednici će se raspravljati o provedbi plana mjera za smanjenje razine opasnosti iz Procjene rizika te o prijedlogu Pravilnika o zaštiti na radu. Dan iza, u utorak, 24. siječnja 2017. godine, također u Zagrebu, održat će se 11. sjednica Glavnog radničkog vijeća (GRV), na kojoj će radnički predstavnici biti upoznati s izvješćem o poslovanju HP-Hrvatske pošte te izvješćem radničkih predstavnika u Nadzornom odboru Hrvatske pošte. U započetom postupku savjetovanja na sjednici Glavnog radničkog vijeća raspravljat će se o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o provjeri stručnog znanja, prijedlogu Etičkog kodeksa te prijedlogu Pravilnika o zaštiti na radu.
MUDRO – NEMA ŠTO!
Odnedavno, PU 43274 Severin iz bjelovarskog područja “preseljen” je na daruvarsko. To konkretno i nije ništa čudno, no čudno je nešto drugo. Naime, prije je u tom uredu radio radnik(ca) iz Bjelovara (udaljenost Bjelovar – Severin je 12 km), a sada, u Severin putuje radnik iz Daruvara i to “samo” 45 km!? Da je barem znati čime se rukovodio donositelj ove racionalne, ekonomične i nadasve mudre odluke.
IVAN ČULO – NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE HP d.d.
Ivan Čulo, dosadašnji izvršni direktor Uprave – pomoćnik izvršnog direktora Divizije pošte, novoimenovani je predsjednik uprave Hrvatske pošte. Naime, on je za tu funkciju predložen u četvrtoj točki zatvorene 16. sjednice Vlade RH, a za čelno mjesto HP-a imenovao ga je Nadzorni odbor HP d.d., na svojoj sjednici održanoj u četvrtak, 19. siječnja 2017. godine.
FRANCUSKA: IZBORENO PRAVO NA NEDOSTUPNOST IZVAN RADNOG VREMENA
Zaposlenici kojima se dizala kosa na glavi kad bi od šefa u subotu navečer ili u nedjelju ujutro primili mail s “hitno”, od 1. siječnja mogu odahnuti, barem u Francuskoj jer imaju pravo ne odgovarati na takve pozive izvan radnog vremena prema zakonu nazvanom “Pravo na isključenje”. Tvrtke s više od 50 zaposlenika obvezne su izraditi kodeks dobrog ponašanja u kojem će biti navedeni sati tijekom kojih zaposlenici ne trebaju odgovarati ili slati poruke elektronske pošte. Francuska, članica Europske unije već ima 35-radni tjedan koji je na snazi od 2000. godine, podsjeća BBC. Predlagatelji zakona isticali su da zaposlenici koji odgovaraju ili provjeravaju elektronsku poštu izvan radnog vremena nisu pošteno plaćeni za taj prekovremeni rad i da takva praksa stalnog ‘priključenja’ na mrežu nosi rizik od stresa, sagorijevanja na poslu (eng. burnout), tegoba sa spavanjem i remeti privatni život. Zakon o pravu na isključenje dio je reforme zakona o radu i jedini je koji nije izazvao prosvjede i štrajkove, što nije bio slučaj s izmjenama zakona koje omogućuju poslodavcima lakše zapošljavanje i otpuštanje zaposlenika. Njegov je cilj nametnuti poštivanje vremena za odmor i godišnji odmor te uspostaviti bolju ravnotežu između profesionalnog i privatnog života. Prema studiji instituta Great Place to Work, 12 posto aktivne populacije pogođeno je bolešću 21. stoljeća, sagorijevanjem na poslu, ali ono u mnogim državama nije priznato kao profesionalna bolest. U Belgiji se zakonom od 1. rujna 2014. sagorijevanje na poslu smatra “psihosocijalnim rizikom” i poduzeća su obvezna svoje pravilnike tome prilagoditi, ali u praksi, na taj se zakon rijetko kad poziva. (Izvor: Poslovni dnevnik) Hm… nekako priželjkujemo da zakon sličan ovom iz Francuske ugleda svjetlo dana i u Hrvatskoj.