Obavještavamo vas da je između Hrvatske pošte i Poliklinike Croatia zdravstveno osiguranje sklopljen ugovor o usluzi sistematskih liječničkih pregleda radnika. Ugovor je sklopljen na dvije godine, od 19. svibnja 2016. do 19. svibnja 2018., a u tom razdoblju svaki radnik ima pravo na jedan sistematski pregled. Termin odlaska na sistematski pregled radnici dogovaraju s izravno nadređenim kako se ne bi narušio proces rada. Voditelji su dužni s ovom obavijesti upoznati sve nazočne i nenazočne radnike i omogućiti im odlazak na sistematski pregled. Svi detalji u vezi sa sistematskim pregledom nalaze se u okružnici OK 223/16. U njoj je naveden opseg sistematskog pregleda za muškarce i žene po dobnim skupinama, način pripreme za preglede, kao i telefonski kontakti te imena referenata u Odjelu kadrovske operative preko kojih se ugovara termin odlaska na sistematski pregled u pripadajućoj poliklinici. Radnicima je osiguran popust za dodatne preglede, a iznos popusta ovisi o poliklinici u kojoj radnik obavlja sistematski pregled.
TAKO TO RADE USPJEŠNI ŠEFOVI
Utjecajni svjetski poslovni časopis Wall Street Journal nedavno je objavio rezultate zanimljiva istraživanja među menadžerima u SAD-u, njih 16.000. Istraživače je posebno zanimalo kako s ljudima rade oni šefovi koji ostvaruju najveće uspjehe. Nađeno je kako najbolje vođe odišu pozitivnim stavom prema suradnicima i, općenito, mnogo vremena i pažnje pridaju tom dijelu svog posla. Učestalo iskazuju poštovanje i uvažavanje zaposlenima, čine to na višestruke “male” načine; traže njihov savjet, uvažavaju mišljenja, zanimaju ih i suprotstavljena mišljenj- a, s pažnjom ih slušaju. Trajno vode računa o ljudima, nikad ih ne zaborave. Savjetuju ih, a rijetko naređuju. Kad suradnik pogriješi, upućuju ga na promjenu pozitivnim stavom („Tebi se to inače ne događa, no ovo nije dobro učinjeno.“). Pozdrave prvi na hodniku, oslove osobu po imenu. Znaju kad im suradnici imaju rođendan i imendan i čestitaju im. Ovi ih zbog svega rečenog podržavaju, nastoje izvršiti zadaće i više od dogovora. Postaju posvećeni. „Uspješni šefovi su najprije – uspješni motivatori!“. Uočavaju i koriste dobre osobine i sposobnosti ljudi, oslanjaju se na snagu ljudi, a slabosti nastoje ukloniti ili im ne dopustiti da dođu do izražaja (osvješćivanjem, rasporedom na drugi posao). Pjesnik i filozof Ralf W. Emerson piše: „Svaki čovjek ima pravo biti vrednovan i prihvaćen prema svojim najboljim trenucima i izdanjima“. Eh, kada bi većina menadžera slijedila samo neke od ovih uputa i načina ophođenja sa radnicima, rad bi bio zadovoljstvo, a ne nužno zlo, što je nažalost, gorka stvarnost diljem svijeta. Možda bi nam svima dobro došlo malo više poduke iz ljudskosti, kao i osjećaja za druge te svjesnosti da svi zapravo želimo isto; dostojanstveno raditi i od tog rada dostojanstveno živjeti. Pa neka svatko prvo krene od sebe.
SPORTSKI SUSRETI – PRIJAVE DO 5. RUJNA
U slučaju da vam je promakao prošli broj Post infa, ponavljamo da su od prošlog petka, počele prijave za sportske susrete članova HSP-a. Krajnji rok za prijavu je 5. rujna. Podsjetimo, ove godine susreti će se održati u Biogradu na moru u razdoblju od 30.9. do 2.10.2016. Osim onih koji žele sudjelovati u sportskom natjecanju, na susrete se ove godine mogu prijaviti i oni koji nemaju sportskih afiniteta ni ambicija, a navijanje i druženje im dobro ide. Mogućnost za odabir takvog načina sudjelovanja bit će ponuđena na prijavnici koju ćete, kao i suglasnost, pronaći kod svog sindikalnog povjerenika. Discipline u kojima se možete natjecati su uobičajene (mali nogomet, odbojka, pikado, povlačenje konopa, utrka u vrećama) s time da smo dodali i novu – boćanje (Ž+M). Cijena “all inclusive” aranžmana je 500,00 kn po osobi, plativo u 5 mjesečnih rata. Dospijeće prve rate je na isplati plaće za rujan (15.10.2015.).
NA ODREĐENO RADI ČAK 60 POSTO MLADIH!
Svaki peti hrvatski radnik zaposlen je na određeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno ima oko 300 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj, a oblik radnog odnosa koji je zamišljen kao povremeni radni angažman posljednjih je godina postao dominantan oblik zapošljavanja! Iz podataka europskog statističkog ureda Eurostat proizlazi da je Hrvatska europski rekorder po brzini kojom rad na određeno istiskuje stalni radni angažman. Do početka krize 2008. godine oko 12 posto zaposlenih radilo je na određeno vrijeme, čime smo bili ispod europskog prosjeka. Od 2012. godine Hrvatska je premašila prosjek EU da bi se 2015. probila na visoko, četvrto mjesto, iza Poljske, Španjolske i Portugala. Preko ugovora na određeno radi čak 61 od 100 zaposlenih mladih ljudi u dobi do 24 godine, zatim 19 od stotinu zaposlenih u dobi od 25 do 54 godine te osam od stotinu starijih od 55 godina. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da je čak 94 od stotinu novosklopljenih ugovora o radu rad na određeno te je uvjeren da će se njihov udio i dalje povećavati kako starije generacije budu odlazile iz svijeta rada. „To pokazuje da dobar dio poslodavaca zloupotrebljava institut rada na određeno vrijeme. Okidač je bila izmjena Zakona o radu iz 2003. godine kojom je poslodavcima omogućeno da zapošljavaju ljude na određeno bez ograničenja“, istaknuo je Sever. Prije te promjene udio zaposlenih na određeno bio je nešto manji od 10 posto i u četvrt stoljeća se udvostručio. Petar Lovrić, šef HUP-ove udruge malih poslodavaca, lopticu prebacuje državi. „Prvo bi trebalo otkloniti uzroke, pa onda liječiti posljedice. Zakon je takav da radnika zaposlenog na neodređeno ne možete otpustiti, kao da ste ga posvojili, i zato se poslodavci boje zapošljavati za stalno. Drugi su problem javne nabave na godinu dana. Ako država poslodavcu daje ugovor na godinu dana, ne može ni on zaposliti radnika na dulje. Treći su problem velike zloupotrebe bolovanja koje idu na teret poslodavaca“, istaknuo je Lovrić. Državni zavod za statistiku ističe da je lani najveći udio ugovora na određeno – čak 22 posto – bio zaključen u jeku turističke sezone, u trećem kvartalu. Lani je Vlada uvela petogodišnju olakšicu za poslodavce koji mladima ponude stalne ugovore, i dobilo ih je oko 30 tisuća radnika, no udio nesigurnih oblika rada naglo raste. (Izvor: Večernji list)
KRAJEM LIPNJA 219.491 NEZAPOSLENIH
Krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj je bila registrirana 219.491 nezaposlena osoba, što je 12.836 osoba ili 5,5 posto manje u odnosu na svibanj, čime je peti mjesec zaredom zabilježen pad broja nezaposlenih na mjesečnoj razini, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). U odnosu na lipanj prošle godine, pak, broj nezaposlenih s kraja lipnja ove godine niži je za 15,6 posto, odnosno nezaposlenih je 40.582 manje. Smanjenje broja nezaposlenih nastavlja se i u srpnju, jer dnevni podaci s internet stranice HZZ-a pokazuju da je trenutačno nezaposleno 219.460 osoba. Zapošljavanje na temelju radnog odnosa u lipnju je bilo najčešće u ugostiteljstvu i turizmu. Slijede trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te građevinarstvo. Po županijama, u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska županija te Grad Zagreb. Istodobno, u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 19.425 osoba, što je 4 posto više nego godinu ranije. Po podacima HZZ-a, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Gradu Zagrebu i iznosi 31.311 osoba ili 14,3 posto od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj. Slijede Splitsko-dalmatinska (30.491 osoba/13,9 posto) i Osječko-baranjska županija (26.668 osoba/12,1 posto), dok je najmanje nezaposlenih u Ličko-senjskoj županiji (2.810 osoba/1,3 posto ukupnog broja registriranih nezaposlenih u RH).