HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 579 – SASTANAK U UNOSNOM CENTRU ZA HPB

Na inicijativu Hrvatskog sindikata pošte, u petak 20.11.2015., u zagrebačkom u Centru za unos podataka za Hrvatsku poštansku banku, održan je sastanak radnika Centra i izvršnog direktora Sektora za upravljanje mrežom poštanskih ureda grupe područja 1, Josipa Poljaka. Povod za sastanak je bio nezadovoljstvo radnika njihovim položajem i događanjima na radnom mjestu. Posebno se to odnosilo na ostvarenje godišnjih ciljeva i nepriznavanja svih poslova koje radnici obavljaju. Jednako tako, iskazano je nezadovoljstvo zbog mogućnosti da radnici Centra budu raspoređeni na rad u poštanski ured čime bi, uz ostale moguće probleme, bilo dovedeno u pitanje kvalitetno i pravovremeno obavljanje posla u Centru za unos. Na sastanku je rečeno kako radnici na ovom radnom mjestu rade vrlo specifičan i zahtjevan posao, često puno zahtjevniji nego što bi to trebao biti. Posebno iz razloga što im na obradu dolazi veliki broj pogrešno unesenih dokumenata, što onda zahtjeva dodatni posao na ispravljanju pogrešaka radi pravilnog unosa podataka i poštivanja rokova zadanih od strane Hrvatske poštanske banke. Na sastanku je jasno rečeno kako broj radnika u Centru za unos, mora uvijek biti na temelju ranije donesenih odluka, te da se radnicima revidiraju i isprave godišnji ciljevi, uzimajući u obzir sve poslove koje oni stvarno rade (iako se dalo čuti da je to već i učinjeno). I na kraju, treba reći da je izvršni direktor svojom brzom reakcijom otklonio ranije učinjenu poslodavčevu pogrešku te otklonio dobar dio nedoumica kod radnika.

MOGUĆA DOKAPITALIZACIJA HP-a, PRIVATIZACIJA NE – ZASAD

U Narodnim novinama, broj 125/2015, 18. studenog, objavljen je tekst odluke o donošenju Strategije razvoja tržišta poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj do 2020. godine i Akcijskog plana provedbe strategije razvoja tržišta poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj do 2020. godine. Iz ovog podužeg materijala izdvojit ćemo trenutačno najzanimljivije dijelove, one koji se odnose na budućnost i razvoj Hrvatske pošte u navedenom razdoblju. Naime, u dijelu odluke u kojoj se govori o statusu HP-a u pogledu privatizacije među trgovačkim društvima od posebnog interesa u kojima RH ima većinski udio (u svrhu provedbe Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH za razdoblje od 2013. do 2017.), predviđenom restrukturiranju, privatizaciji ili prodaji te izlasku na tržište kapitala, napominje se da je HP u stopostotnom vlasništvu države, s procijenjenom vrijednosti kapitala 952.636.100,00 kuna. Ističe se da je, trenutačno, u HP-u naglasak na daljnjem nastavku restrukturiranja poduzeća kroz preoblikovanje poslovnih procesa i opću optimizaciju poslovanja. Ovaj proces nije samo usmjeren na kontinuirano unaprjeđenje poslovanja, već predstavlja i jedan od početnih koraka u standardnom pristupu privatizaciji javnih poduzeća. Međutim, eventualnu odluku o privatizaciji HP-a i drugih javnih poduzeća, kao i o iz  boru strategije i metoda u procesu privatizacije donosi Vlada RH. Nadalje, kako stoji u objavljenim tekstovima, prema poslovnom planu HP-a, započeti proces restrukturiranja trajat će još sljedeće 3 godine, koliko je potrebno da se stabilizira postojeće (financijsko) poslovanje, i kada se očekuju značajniji prihodi od novih usluga. Budući da iskustva ukazuju na to da privatizaciju treba provesti nad restrukturiranim i stabilnim poduzećima s osmišljenim modelom budućeg rasta, HP u ovom trenutku nije u potpunosti spremna za privatizaciju. Umjesto toga, zbog financijskih sredstava potrebnih za daljnju modernizaciju, razvoj novih usluga i nastavak restrukturiranja, a osobito za strateški važnu izgradnju novoga poštansko-logističkog središta i pripadajućih pristupnih točaka, moguća je dokapitalizacija poduzeća od oko 25% ili prikupljanje sredstava, primjerice, prodajom udjela HP-a u HPB-u. Daljnje smanjenje broja zaposlenih (za oko 500 prema predviđanjima HP-a) planira se provesti tijekom duljeg razdoblja jer je optimizacija učinkovitosti zaposlenika ušla u zrelu fazu, u kojoj bi naglo smanjivanje radne snage ugrozilo provedbu svakodnevnih poslovnih procesa.

EU PROJEKT – ODRŽANE RADIONICE U RIJECI, OSIJEKU, SPLITU I ZADRU

U sklopu projekta „Jačanje socijalnog dijaloga – Faza II”, za koji je Hrvatski sindikat pošte osigurao bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda, u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, nastavljeno je s realizacijom projekta „3R” (razgovor – razumijevanje – rezultat). Radionice na temu „Radni odnosi, pravo na informiranje i konzultacije sa poslodavcem” održane su u Rijeci, 12. studenog, Osijeku, 16. studenog, Splitu, 19. studenog i Zadru 20. studenog 2015. Slijede i radionice u Zagrebu, koje će se održati 30. studenog i 1. prosinca. Navedene radionice organizirane su za članove radničkih vijeća i sindikalne povjerenike HSP, uz koje su bili nazočni i članovi radničkog vijeća iz redova Republičkog sindikata radnika Hrvatske kao i predstavnici Poslodavca. U prvom dijelu radionica sudionici su detaljno upoznati sa svim zakonskim i pod zakonskim aktima i odredbama koji reguliraju i propisuju međusobna prava i obveze između poslodavca i radničkog vijeća te sindikata, iznesenih i detaljno analiziranih prvenstveno radi bolje informiranosti i razumijevanja te povećanja znanja i učinkovitosti sudionika radionice. Cilj radionica bio je da sindikalni povjerenici i članovi RV -a povećaju svoju učinkovitost i unaprijede svoj rad i djelovanje u bipartitnom socijalnom dijalogu i odnosu u s poslodavcem, radeći prvenstveno na zaštiti prava i interesa svih radnika ili samo članova koje zastupaju, ovisno o njihovom članstvu u radničkom vijeću ili sindikatu. Osim teorijskog dijela radionice, sudionici su kroz konstruktivni dijalog i otvorene rasprave, kao i praktične vježbe, raspravljali i iznosili probleme s kojima se susreću u svom svakodnevnom radu u svojim institucijama. Na zanimljiv način od voditelja su upoznati i s problemima u drugim tvrtkama, kao i s postojećom sudskom praksom i odlukama donesenim u slučajevima sporova nastalih nepoštivanjem postojećih zakonskih odredbi, a koje imaju ili mogu imati dalekosežne posljedice po radnike. Imajući u vidu, u posljednje vrijeme, sve manju socijalnu pravednost i socijalnu osjetljivosti u postupanju i djelovanju poslodavca prema radnicima, ova i slične tematske radionice trebale bi doprinijeti boljoj učinkovitosti u jačanju socijalnog dijaloga među socijalnim partnerima, a samim time postići i veću učinkovitost i efikasnost u radu i djelovanju institucija koje štite i zastupaju prava radnika u cilju sprječavanja ovih negativnih pojava s kojima se gotovo svakodnevno susrećemo.

KAKO SE SHVAĆA POJAM KOMUNIKACIJE U HP-u

Komunikacija. Pojam o kojem svi sve znamo, a opet na njemu toliko često zapnemo. Postoji više desetaka definicija komunikacije i još uvijek nema jedne koju bi prihvatila većina znanstvenika koji se bave ovim fenomenom. Možda je to razlog što pojedinci u Hrvatskoj pošti toliko različito percipiraju pojam komunikacije? Kako drugačije objasniti da taman kad pomislimo da je menadžment shvatio problem koji socijalni partner prezentira, pa se čak i složimo oko toga gdje je problem, rješenje problema promaši „ceo fudbal“? Je li rješenje problema prekovremenih sati u mreži inzistiranje da se kraj dana „udari“ u Mips prema internom radnom vremenu, iako kraj dana nije ni blizu i radnik ostaje i dalje u uredu obavljati poslove? Je li rješenje preopterećenosti poštara igranje na kartu njegove snalažljivosti i inzistiranje da se sve nosi na dostavu, taman to značilo više obaviještenih, a manje uručenih pošiljaka? Ima li srednji menadžment dovoljno hrabrosti otvoreno pričati o situaciji na terenu? Imaju li regionalni direktori dovoljno želje i snage rješavati te probleme ili im se diže kosa na glavi od takvih voditelja koji vide stvarnu sliku i traže rješenja za svoje probleme? Zar je stvarno najvažnije imati tablicu sa najljepšim brojkama koje se prezentiraju u Jurišićevoj bez obzira na stvarno stanje? Previše pitanja za kompaniju koja se toliko trudi ulagati u otvorenu komunikaciju i koja je stvorila plitku organizaciju upravo zbog kvalitetnijeg komunikacijskog kanala.