Više puta smo ukazivali na lošu atmosferu u poštanskim uredima koja je uzrokovana „nervoznim“ pozivima i pitanjem „koliko si prodao jučer?“ i „KAKO to da nisi ništa uspio prodati?!“. Bilo je tu i raznih pamfleta u kojima se provlačila i prijetnja „ako ne bude vidljivih pomaka“. Potaknuti takvim ponašanjem, zatražili smo hitan sastanak s ID DM Markom Jukićem. Sastanak je konačno i održan 10.11.2015., te je na njemu uz direktora Marka Jukića bila nazočna i ID Sektora Gizela Mihaljević, ID Ureda za upravljanje ljudskim resursima Mirela Makovičić Mujić i ID Sektora Josip Poljak. Bilo je tu puno različitih pitanja vezanih za rad operatera, glavnih blagajnika, voditelja smjena i voditelja timova. Evo nekih odgovora: – Nepotrebno evidentiranje okružnica i potvrđivanje „primanja na znanje“ se ukida do kraja mjeseca. Preduvjet za to je da svako radno mjesto ima e-mail adresu. – Rade se detaljne analize svakog poštanskog ureda iz kojih bi se detektiralo gdje su to radnici morali ostajati duže od predviđenog radnog vremena iz bilo kojeg razloga (čekanje poštara, povećani opseg poslova…). Nakon tih analiza tražit će se rješenje (prilagođavanje radnog vremena, bolja organizacija unutar samog ureda, prilagođavanje reda prijevoza i sl.). – Pripremaju se norme za radnike u mreži. Norme neće biti jedini kriterij za određivanje potrebnog broja izvršitelja, vodit će se računa o tome radi li radnik u uredu koji je dostavni, isporučni ili samo prijamni, kao i o svim ostalim specifičnostima. – Detektiran je problem kod pojedinih voditelja područja da se uvijek isti ljudi šalju na zamjene, rasporedi nisu na vrijeme (8 dana ranije), pozivaju se radnici s godišnjeg odmora, a može se naći drugo rješenje i to će vrlo brzo biti iskomunicirano na kolegiju. – RANG LISTE – glavna tema zbog kojeg smo i inicirali sastanak. Poslodavac je zamislio rang liste kako bi potaknuo natjecateljski duh i uvođenje rang liste je donijelo značajno povećanje prodaje usluga. „Improvizacije“ oko toga kako se popeti na rang listi (važno je taj dan evidentirati uslugu, a o tome hoće li ona stvarno biti realizirana do kraja „nema brige“) NISU dozvoljene i sankcionirat će se takva postupanja. Nitko nikome nije dao upute da se ne biraju sredstva kako bi postigao što bolji rezultat na rang listi te ista ne bi trebala biti izgovor za širenje nepotrebnih prijetnji. Na kraju sastanka (po tko zna koji put) ostaje dojam da se stvarna slika s terena totalno iskrivi dok dođe do odgovornih u Jurišićevoj, a poruke iz Jurišićeve nekim čudom do radnika jako promjene sadržaj.
ODIGRAN TRADICIONALNI TURNIR U KUGLANJU
Već godinama njeguje se tradicija druženja članova Hrvatskog sindikata pošte, zaljubljenika u kuglačke majstorije. Tako je i ove godine, točnije 7. studenog, održan kuglački turnir u Kutini. Naime, turnir je trebao biti održan u lipnju, ali je iz pijeteta prema našem pokojnom sindikalistu Davoru Kršiću odgođen za prvu slobodnu subotu na kuglani u Kutini, iako mu je službeni naziv „Sisak 2015.“. Na turniru su snage odmjerile ekipe Splita, Šibenika, Bjelovara, Zagreba i Siska. Nakon petosatne borbe uz podršku velike skupine navijača iznjedrene su najbolje ekipe, a to su; pobjednička ekipa Splita, drugo mjesto osvojili su uvijek jaki Bjelovarčani, a treće mjesto osvojila je ekipa Zagreba. I pojedinačno, Split je polučio najveće uspjehe pa su tako prvo mjesto osvojili Matilda Runac i Dražen Gospodnetić, drugo mjesto pripalo je Ines Smrček i Stevi Antoliću iz ekipe Bjelovara, dok su treće mjesto osvojili, također iz Bjelovara, Alenka Žnidarić i Dejan Kuzmić.
BOGATE ZEMLJE ZA KRAĆI RADNI TJEDAN
Dok je nerazvijenijim zemljama u prosjeku radni tjedan najduži u Europi, uključujući i Hrvatsku, bogate zemlje koje su i dosad spadale u zemlje s najkraćim radnim tjednom idu prema njegovu skraćivanju! U Francuskoj, koja je prije 15 godina skratila radni tjedan na 35 sati, u tijeku je kampanja za njegovo skraćivanje na 32 sata, sve kako bi se povećala produktivnost radnika, ali i smanjila nezaposlenost. Usporedbe radi, u Hrvatskoj prema lanjskom istraživanju Eurofounda prosječni radni tjedan traje 42 sata. Ponovno usporedbe radi, Francuska spada u najbogatije zemlje svijeta, dok je u Hrvatskoj nemali postotak stanovništva na rubu teškog siromaštva. Naime, istraživanja pokazuju da su preopterećeni i nezadovoljni radnici manje produktivni, češće obolijevaju zbog čega štetu trpe i poslodavci i država, a uz to dugo radno vrijeme nepovoljno utječe na ravnotežu između privatnog i profesionalnog života, a time i na mentalno zdravlje. Razvijene zemlje svjesne su da su preopterećeni radnici zapravo šteta za tvrtke i cijelo društvo, ali i činjenice da i tehnološki razvoj vodi ka kraćem tjednu. Već sada najkraći radni tjedan uz Francusku imaju Nizozemska, Danska, Belgija, a u Švedskoj se radi na skraćivanju radnog tjedna na 30 sati. U švedskim poduzećima u kojim je uveden 30-satni radni tjedan, radnicima nisu smanjivane plaće! Možda usporedbe s ovako bogatim zemljama nisu zahvalne niti realne, ali nitko mjerodavne ljude u Hrvatskoj ne sprječava da i od Hrvatske naprave bogatu zemlju i ostvare tehnološki napredak – jer za to imamo Bogom dane geografske preduvjete, ali i ljude koji mogu i žele raditi i sudjelovati u razvoju svoje zemlje. Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, kaže da u ovom trenutku nije realno da će Hrvatska ići na skraćivanje radnog vremena. „Ono što nam se nikako ne bi smjelo dogoditi je da se ide na skraćivanje radnog tjedna i smanjivanje plaće, jer bi na istom radnom mjestu tada imali dvije podzaposlene i potplaćene osobe, koje ne mogu živjeti od svojih plaća. Skraćivanje radnog vremena zahtjeva široki nacionalni konsenzus i raspravu u koje bi se djelatnosti moglo uvoditi kraće radno vrijeme. Mislim da bi se moglo prvo uvoditi u financijskom i informatičkom sektoru, farmaceutskoj industriji… S obzirom na broj prekovremenih sati u trgovini bi mogli imati nekoliko desetaka tisuća zaposlenih više“, rekao je Sever. Nada se da se kod nas neće prepisivati od razvijenih zemalja EU ono što im odgovara jer smo, kaže, već imali iskustvo iz nekih privatnih tvrtki koje su radnicima skratile radni tjedan, ali su im smanjile i plaću, rekavši ili da pristanu na smanjenje plaće ili će dijeliti otkaze.
NAJAVA – RADIONICE EU PROJEKTA
EU projekt HSP-a “Jačanje socijalnog dijaloga – Faza II“, „3R“, ide dalje, prema planu. Pod nazivom „Radni odnosi, pravo na informiranje i konzultacije s poslodavcem“, održat će se edukativne radionice u pet gradova; 16.11. – Osijek, 19.11. – Split, 20.11. – Zadar te 30.11. i 1.12. – Zagreb. U Rijeci je radionica održana 12.11. Radionice su namijenjene članovima radničkih vijeća te sindikalnim povjerenicima, a kako su protekle, moći ćete pročitati u jednom od idućih brojeva Post infa. Da podsjetimo, Hrvatski sindikat pošte je 27. srpnja 2015. s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava zaključio Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz Europskog socijalnog fonda u sklopu programa 2007. – 2013. – “Jačanje socijalnog dijaloga – Faza II“. Sklapanje Ugovora rezultat je projekta koji je izradio Hrvatski sindikat pošte pod nazivom ¨3R¨ (razgovor-razumijevanje-rezultat) i koji je prihvaćen od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava te se u potpunosti financira bespovratnim sredstvima Europske unije. Projekt traje 12 mjeseci, a svrha mu je da kroz razgovor svih sudionika socijalnog dijaloga, boljim razumijevanjem njegovih obilježja i fokusom na rezultate, poboljšamo informiranost, povećamo znanja, vještine i motivaciju sindikalnih povjerenika te članova RV i PZNR.