Buran je bio prosinac u Hrvatskoj pošti. Posla je bilo puno, pa i previše. Mnogi radnici upregnuli su posljednje atome svoje radne snage kako bi pomogli kompaniji, od koje zarađuju za sebe i svoju obitelj. Svi smo se nadali, s obzirom na dobre, dapače, izvrsne poslovne rezultate, da bi takozvana jednokratna prigodna nagrada mogla biti nešto veća od prošle. I bila je. Čak cijelih 2.000 kuna. I taman kada bi svi konačno trebali biti sretni i zadovoljni, pojavi se ono „ali“. Naime, 500 do 700 poštanskih radnika, kako su mnogi od njih rekli, Poslodavac je razočarao, iznevjerio, ostavio na cjedilu, dopustio da se osjećaju kao građani drugog reda… Jer, njih čak toliki broj nije dobio niti lipe. I to zato što su im računi blokirani! Sve je uzela banka, pojela ovrha. I kao da im to nije dovoljan teret, pa ih eto, i Poslodavac dodatno kažnjava. A nije trebalo tako biti. Moglo je to puno humanije i puno solidarnije. Samo da je netko tko ima moć donošenja odluka, odlučio drugačije. Uzalud smo pisali i zahtijevali od Poslodavca da se prigodna nagrada isplati SVIMA, jer SVI radnici, bez iznimke, svojim radom i zalaganjem doprinose Pošti i njezinim iznimno uspješnim poslovnim rezultatima. No, nije nas se poslušalo. Bilo je jednostavnije biti ravnodušan. Isplatiti novac, a kuda će on i zašto otići, nije bitno. Tako je to u današnjem svijetu. Nema solidarnosti čak ni pred Božić, u vrijeme kada bismo svi barem malo trebali biti osjetljiviji jedni prema drugima. Ali ne. Zašto bi netko bio dobar kada može biti zločest? To je valjda puno lakše. I onda se dogodi još veći šok. Kao da ovaj o „pojedenoj“ prigodnoj nagradi nije bio dovoljan. U četvrtak, 22.12.2016. stiže – okružnica! Predmet: Isplata božićnice radnicima HZMO-a. Citiramo: „Obavještavamo da će HZMO određenom broju svojih radnika isplatiti božićnicu u gotovini putem naloga za plaćanje…“. Zemljo, otvori se! Jasno je, naime, da je identično mogla postupiti i Hrvatska pošta. Jasno je da je nedostajalo jedino dobre volje i želje da se ljudima koliko toliko uljepša Božić. Jasno je da zakonske prepreke nije bilo, štoviše baš takav model isplate, kao u HZMO-u, predlagali smo Poslodavcu svojim dopisom od 16. studenog 2016., ali bili smo odbijeni. Jednostavno – jasno je da se jednokratna prigodna nagrada mogla isplatiti svima na način da ju doista svi i dobiju, a ne da ju nekima pojede ovrha. Trebalo je samo malo više volje, želje i pripreme. No, zašto se nije postupilo kao u HZMO-u ostavljamo na savjest onima koji donose odluke. Jer teško je povjerovati da su pravni i financijski stručnjaci u HZMO-u bili pametniji te iznašli rješenje, dok oni u Pošti to nisu uspjeli. A jesu li uopće i pokušavali, pitanje je koje ionako više nema smisla…
STRES – DRUGI NAJČEŠĆI ZDRAVSTVENI PROBLEM NA RADU
Posljednjih dana mediji su puni tekstova i priloga o stresu na radnom mjestu. Upravo o toj temi mnogo smo puta pisali u nešem tjednom glasilu, jer doista, radi se o gorućem problemu od kojega nitko nije cijepljen, pa tako niti radnici u Hrvatskoj pošti. Od stresa se ne može pobjeći, međutim činjenica je da je to postao jedan od najčešćih razloga za uzimanje bolovanja. Dovoljan razlog da se struka zapita gdje je zapelo i na čemu se treba raditi? Nemali broj puta pisali smo o tome kako se radnici koji pretpre stres na poslu nemaju kome obratiti niti zatražiti pomoć. Ako to i učine, reakcija je mlaka ili nikakva. Što je nedopustivo, ako se zna kakve kobne posljedice stres na radu može uzrokovati. A na to nitko ne bi smio biti neosjetljiv. Još prije godinu dana, tijekom obilježavanja Europskog tjedna za sigurnost i zdravlje na radu stres je detektiran kao drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz rad u Europi. Prema procjenama, 25% građana EU-a imat će probleme mentalnog zdravlja u svom životu kao posljedica loše organiziranog posla i velikog radnog opterećenja! Uvjeti rada koji mogu dovesti do psihosocijalnih rizika su; prekomjerno opterećenje ili vremensko ograničenje, proturječni zahtjevi, nedostatak jasnoće o ulozi radnika, neučinkovita komunikacija te loše provedene organizacijske promjene. Budimo iskreni, sa svim ovim navedenim (ne)uvjetima rada susreću se i radnici u HP-u. Da bi se isti otklonili ili ublažiti potrebna je volja, bolja organizacija i rad na međuljudskim odnosima. Stručnjaci naglašavaju da pojedinac nije kriv za stres na radnom mjestu već je to organizacijski problem. Kada se to shvati i prihvati, stvari će bolje funkcionirati, a radnici će biti zadovoljni, jer ne zaboravimo zadovoljan radnik je ujedno i najbolji radnik.
PLAĆE ZARAĐENE U PROSINCU, A ISPLAĆENE U SIJEČNJU BIT ĆE VEĆE
Građani su od 1. siječnja 2017. godine, mogli na račune primiti uvećanu plaću. Rezultat je to izmjena poreznih zakona. Rast će minimalna plaća, mijenjaju se porezni razredi, a povećava se i neoporezivi dio za dijete.
Plaće zarađene u prosincu, a isplaćene u siječnju bit će – veće. Nekima više, nekima manje. 1. siječnja donosi rast minimalne plaće za 156 kuna. Pa će tako ona iznositi 3276 kuna. A osnovni se osobni odbitak diže na 3800 kuna. Porez na dohodak, od 1. siječnja 2017. se plaća prema dvije stope. Prva je stopa od 24 posto za plaće do 17.500 kuna. I za veće od tog iznosa, stopa od 36 posto. Sindikati ovime nisu zadovoljni. “Sasvim je jasno da se kod poreza na dohodak išlo na ruku onima koji imaju najviše. Bilo da se išlo u smanjenje poreznih razreda, bilo da se govori o razredima. Jer oni kojima najviše treba – najmanje će dobiti”, ističe Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. Izmjena ima i za roditelje s djecom ili uzdržavane članove obitelji. Neoporezivi dio za prvo dijete bit će 1750 kuna, a za drugo 2500 kuna. “Ova mjera će pomoći obiteljima koje imaju viša primanja. I moramo biti svjesni da postoji velik broj djece u riziku od siromaštva. I oni i njihovi roditelji teško žive i očekujemo od nadležnog ministarstva da donese obiteljsku politiku”, kaže Ivana Zanze iz Udruge Roda. Samcu s prosječnom plaćom ona će biti veća do 100 kuna. Onima s većim plaćama, rast može biti više od 1000. No više novca, ovisi i o gradu u kojem se živi, ali i o broju djece. (Izvor: Dnevnik.hr)
POTPORE ČLANOVIMA HSP-a
Na temelju Pravilnika o fondu solidarnosti, Hrvatski sindikat pošte je u posljednjem, četvrtom kvartalu prošle godine (od 1. listopada do 31. prosinca 2016.) svojim članovima ukupno isplatio 182.442,00 kune. Na razini čitave prošle godine, od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. isplaćeno je 746.042,00 kuna.