Prema rezultatima poslovanja iskazanim za 2017. na rang listi koju je sastavio Bisnode (baza poslovnih podataka) za publikaciju „500 najboljih“, koja je krajem rujna 2018. predstavljena na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova, Hrvatska pošta nalazi se na visokom 10. mjestu računajući novostvorenu vrijednost. Ujedno, Hrvatska pošta je prema najnovijem istraživanju prvi, tj. najveći poslodavac kada je riječ o broju zaposlenih radnika. Neosporno je da je svakom tko tvrtki želi dobro, prije svega mislimo na vrijedne radnike Hrvatske pošte, lijepo pročitati ovakvu vijest, no činjenica je da postoji i ona druga, ne tako sjajna strana medalje. Istina, ta druga strana nikako ne opovrgava činjenicu da naša tvrtka ostvaruje zavidne poslovne rezultate, upravo, i prije svega zahvaljujući radu i trudu njenih radnika i da je pri tome, ne računajući raznorazne grupe i holdinge, pojedinačno najveći hrvatski poslodavac. No, okrećući „medalju“ na onu drugu stranu, mogli bi se zapitati, koliko zapravo radnicima Hrvatske pošte, u njihovom svakodnevnom životu i radu, znači visoki poslovni rejting ostvaren u kompaniji s najvećim brojem radnika u državi? Dobro, mogli bi reći kako to znači da radimo u velikoj tvrtki koja u nekoliko proteklih godina ostvaruje sasvim dobre poslovne rezultate. Tvrtki koja se gradi i modernizira i da sve to jamči kakvu takvu sigurnost i budućnost u ovim nadasve nesigurnim vremenima. Cijeneći ulaganje u budućnost, treba vidjeti što je sa sadašnjošću onih koji su najzaslužniji za ovaj visoki rejting Hrvatske pošte? Bi li se naša kompanija našla na visokom desetom mjestu najboljih kad bi oni koji „uzimaju mjeru“ izmjerili i ocijenili sve ono što tišti i grebe poštanske trudbenike, kad bi u obzir uzeli samo neke parametre? Na primjer, plaću koja je ozbiljno ispod državnog prosjeka, loše uvjete rada na mnogim radnim mjestima, narušenu radnu klimu i nedobre međuljudske odnose, zabrinjavajuće odnose na relaciji rukovoditelj – radnik, zdravstvene posljedice brojnih radnika koji su doživjeli pljačku na radnom mjestu, rad pod enormnim stresom, iznimno velik broj izostanaka s posla zbog bolovanja čiji se objektivni uzrok ne otklanja, nemogućnost korištenja godišnjih odmora, zabrinjavajući broj odlazaka radnika iz sustava, sve teža mogućnost pronalaženja radnika voljnih raditi u uspješnoj kompaniji… Koliko god sve nabrojeno izgleda (pre)teško rješivo, sigurni smo da ima načina i mogućnosti stvar popravljati i na koncu dovesti u red, u relativno kratkom roku. Potrebno je, prije svega, promjeniti stav i odnos poslovodstva prema radnicima. Neka taj odnos, bez iznimke i izuzetka, bude odnos čovjeka prema čovjeku. Radnicima reći i priznati (ne samo verbalno) kako su oni ti koji su najzaslužniji za uspješno poslovanje i zavidan rejting tvrtke i sve to, pod hitno i za početak, „neverbalno“ potkrijepiti poboljšanjem njihovog materijalnog statusa. Da ne bi bilo zabune, pod poboljšanjem materijalnog statusa podrazumijevamo samo i isključivo povećanje plaće radnika.
IZBORI U HSP – OBJAVA I ANALIZA REZULTATA U IDUĆEM BROJU
U prošlom broju Post infa izvijestili smo vas o završetku izbora za povjerenike u Hrvatskom sindikatu pošte. Slijede konstituirajuće sjednice Vijeće povjerenika, koje će se održati idući tjedan, kada ćemo kroz Post info, objaviti analizu i konačne rezultate po podružnicama.
SVE JE TEŽE NAĆI STALNI POSAO! HRVATSKA U NESLAVNOM VRHU
Prema objavljenoj Eurostatovoj statistici, u Uniji je sve teže naći stalni posao, a u tom smislu Hrvatska znatno prednjači u odnosu na prosjek EU. Udjel privremenih zapošljavanja u EU je s 11 posto u 2002. godini lani porastao na 13 posto, dok je honorarni rad u istom razdoblju skočio s 15 na 19 posto. Kad je u pitanju privremeno zapošljavanje, najveći udio u ukupnom broju zaposlenih imaju Poljaci i Španjolci, a Hrvatska je treća s udjelom od 20 posto. Najmanje privremeno zaposlenih imaju Rumunji, svega jedan posto, u Litvi je riječ o dva posto, a u Estoniji i Latviji po tri posto.
GODIŠNJI ODMOR SMANJUJE STRES?
Odlazak na godišnji odmor rezultira reduciranjem stresa, no ovakav učinak traje samo do povratka na posao, utvrđeno je u novom istraživanju. Prema podacima za oko 1500 osoba, 21 posto ispitanika se ne može u potpunosti opustiti i uživati niti na godišnjem odmoru. Dugoročno izraženiji pozitivan učinak na produktivnost ispitanika imaju organizacijski faktori koji dovode do reduciranja stresa dok su radnici na radnom mjestu. Pokazalo se i kako je kroničnom stresu izloženo 35 posto sudionika istraživanja. Najčešći uzroci stresa su niske plaće, izostanak prilika za napredovanje i osobni razvoj, prevelike radne obveze i predugo radno vrijeme. Ovi podaci preuzeti su iz glasila jednog nama prijateljskog sindikata. Čitajući članak čovjek se stvarno ne može ne zapitati kakve bi rezultate stručnjaci dobili da su kojim slučajem isto istraživanje proveli među radnicima u Hrvatskoj pošti. Naime, svima je, pa i nadređenima, itekako poznato da gotovo svake godine u nekoliko navrata pišemo o velikom broju neiskorištenih godišnjih odmora kao i o neslavnoj činjenici da se radnike zove za vrijeme korištenja istih, tražeći njihov prekid! Ne čudi, stoga, podatak s početka ovog članka, koji kaže da se dio radnika jednostavno ne može opustiti niti na godišnjem. Zato valjda i ovaj upitnik u naslovu. Jer, godišnji kakav su radnici nekad poznavali postao je utopija i nekako kao da prođe i prije nego počne. Što je zapravo godišnji odmor današnjim radnicima?
POGREŠKE KOJE UBIJAJU MORAL SVAKOG ZAPOSLENIKA
Kako biste izbjegli nezdravo radno okruženje, portal Inc. donosi pet najčešćih pogrešaka koje će dokrajčiti moral i želju za rad svakog zaposlenika:
1. Stvaranje natjecateljskog okruženja
Možda vam se stvaranje internog konkurentnog okruženja čini kao dobra ideja, ali budite sigurni, netko će se u takvoj situaciji postaviti neprijateljski prema vama, pobjedniku i kompaniji. Umjesto toga pokušajte pred svoj tim stavljati zadatke u kojima nitko ne gubi.
2. Ignoriranje želja i potreba zaposlenika
Što više saznanja imate o motivaciji vaših zaposlenika, to će oni poslu pristupati s više entuzijazma. Čak i ako im ne možete ponuditi posao koji će u potpunosti zadovoljiti njihove želje, uvijek postoji način kako inkorporirati ono što vole u ono što rade.
3. Zanemarivanje onih koji dobro obavljaju svoj posao
Jesti li ikada sami sebi rekli: “On je tako dobar u onom što radi da si ne mogu priuštiti unaprijediti ga?” Ako je odgovor potvrdan, počnite razmišljati kako takav pojedinac može pomoći ostalim zaposlenicima jer ćete ga u protivnom izgubiti.
4. Nagrađivanje hvalisavaca
Postoje zaposlenici kojim samopromocija nije jača strana, te se ne hvale neprestano, no to nije razlog da ne nagradite njihov trud ako su to zaista zaslužili.
5. Zaposlenici ne vide širu sliku
Većina zaposlenika želi svojim radom doprinijeti razvoju tvrtke u kojoj rade. Posao lidera je da im pokažu kako u tome uspjeti te pokazati im put na kraju kojeg se krije uspjeh. (Izvor: Profitiraj.hr)