Nakon svih pokušaja da na razno razne načine, uključujući i brojne sastanke i razgovore s poslovodstvom Divizije mreža, pokušamo iznaći ikakvo rješenje koje bi radnicima koliko-toliko olakšalo rad na šalteru, smanjilo nepotrebne tenzije i u krajnjem slučaju, spriječilo kršenje zakona i Kolektivnog ugovora od strane poslovodstva, nije nam nego zaključiti da se malo toga mijenja nabolje i da stvari, nažalost, idu debelom stranputicom, brzim koracima prema slijepoj ulici. U poštanskim uredima za vrijeme pojačanog prometa krajem prosinca, s kroničnim nedostatkom radnika, sada početkom godine ima još manje radnika, a sve kako bi se na silu i pod svaku cijenu poboljšala iskorištenost godišnjeg odmora, bez obzira na cijenu koja će za to biti plaćena, pri čemu mislimo na kvalitetu usluge i zadovoljstvo korisnika. O zadovoljstvu radnika ionako malo tko razmišlja, osim u rijetkim prilikama, najčešće u prigodničarske svrhe. Voditelji muku muče ne bi li nekako ‘navukli’ ocjenu 2 radnicima koji su realno zaslužili najmanje 3, ako ne i 4 jer bez istih tih jediničara i dvojkaša ne bi mogli organizirati dnevno funkcioniranje u većini svojih poštanskih ureda. Direktori ne znaju (ili ne smiju) „onima gore“ objasniti specifičnosti svojih područja nego se moraju ‘ukalupiti’ u zadane formate radnih vremena i rad u uredima organizirati prema zadanoj organizacijskoj formi, bez obzira ima li za to tehničkih, kadrovskih i inih preduvjeta. Uredi izgledaju kao da su kroz njih protrčali oni Francuzi u žutim prslucima, jer sve isporuke pošiljaka koje su donedavno bile izdvojene MORAJU(!) biti prebačene na šaltere prijemnih ureda, na što god to sličilo i koliko god to kaotično, neuredno i neprilično izgledalo. Rezultat svega toga je ozbiljno narušena radna klima, nezadovoljstvo velikog broja korisnika koji zbog nesnosnih gužvi u uredima odustaju od naših usluga, a oni koji su prisiljeni ući u ured i beskonačno čekati u redu da bi preuzeli svoju pošiljku, jer naprosto nemaju alternativu, iz ureda odlaze iznervirani i ozlojeđeni s namjerom da se, ako je to ikako moguće, više nikad ne vrate. O svakodnevnoj kanonadi grubih riječi koje trpe nedužni operateri na šalterima ne treba niti govoriti. Godinama lutamo s Mrežom po sistemu pokušaja i promašaja. Najprije smo, po uzoru na kineske dućane „sve po dvanaest kuna“, u uredima prodavali sve i svašta, da bismo nakon toga shvatili da je tu velik promet, nikakva zarada i da takav pristup donosi više štete nego koristi. Onda smo prešli na prodaju raznoraznih jednokratnih usluga, pa smo shvatili da ni to nije najpametnije iako se i dalje u upravljanju radnim učinkom upravo to najviše cijeni i honorira. Uvidjeli smo napokon da živimo od osnovnog biznisa i da je nasušno potrebna bolja suradnja među divizijama, ali sad nemamo dovoljno stručnih radnika, a oni koji su nam stručni i znaju svoj posao, kod godišnjeg ocjenjivanja na jedvite jade dobiju nategnutu, jedva prolaznu dvojku. Doista, mora li u toj našoj „komparativnoj prednosti“, mreži poštanskih ureda, biti tako nedobro stanje i koji to belaj i za čiji interes, uporno i temeljito podgrijava nevolje, a sve u korist štete, kako radnicima, tako i Društvu u cjelini?
HAKOM – NASTAVLJEN RAST PAKETSKIH USLUGA
U trećem tromjesečju 2018. na tržištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj vidljiv je bio rast paketskih usluga. Ukupno je ostvareno oko 5,4 milijuna paketskih usluga što je za oko 6 posto više u odnosu na prethodno tromjesečje te 10 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast je prvenstveno rezultat većeg broja ostvarenih „ekspresnih“ paketa, odnosno usluga s nekom od dodanih vrijednosti. Povećanjem broja paketa povećao se i njihov udjel na poštanskom tržištu koji iznosi 7,4 posto, a što je najveći udjel tih usluga po tromjesečjima unatrag nekoliko godina. Očekuje se daljnji rast potražnje ovakvih usluga zbog rasta i razvoja e-trgovine u Republici Hrvatskoj. Ukupan prihod od obavljanja poštanskih usluga je nešto manji nego u prethodnom tromjesečju zbog ukupno manjeg broja ostvarenih svih usluga, no u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prihod je veći za oko 6 posto. Poštanske usluge u Republici Hrvatskoj pružalo je 23 davatelja, od kojih je HP-Hrvatska pošta d.d. vodeći davatelj s udjelom od oko 84 posto. Od ukupnog broja poštanskih usluga najveći dio se ostvaruje u unutarnjem prometu, dok se u međunarodnom prometu ostvaruje nešto više od 8 posto usluga.
NA SNAGU JE S PRVIM DANOM 2019. GODINE STUPILA MIROVINSKA REFORMA: ZA 15 GODINA MORAT ĆEMO RADITI SVE DO 67. GODINE ŽIVOTA
Mirovinskom reformom, koja je na snagu stupila 1. siječnja 2019., predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu, odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine. Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu – samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine, te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa. Između dvaju čitanja u Hrvatskom saboru paket mirovinskih zakona doživio je određene promjene, pa je osim ublažavanja penalizacije za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno uvedeno i po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za majke i posvojiteljice za svako rođeno ili usvojeno dijete, što će im povećati mirovine za oko 2 posto. U svrhu jačanja održivosti mirovinskog sustava, ubrzava se izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine, kada je uvjet za žene 62 godine i 4 mjeseca života, sve do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za 4 mjeseca godišnje do 1. siječnja 2033., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Reforma donosi i promjene u poslovanju obveznih mirovinskih fondova u smjeru veće transparentnosti i kontrole, pa se tako predviđa imenovanje predstavnika osiguranika u nadzorne odbore mirovinskih društava, kao i obveza članova uprava obveznih mirovinskih društva da se povuku iz nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele. Od 1. siječnja na snagu je stupilo i povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018. (Izvor: Novilist.hr)
POTPORE ČLANOVIMA HSP-a U 2018. GODINI
Na temelju Pravilnika o Fondu solidarnosti, Hrvatski sindikat pošte je u protekloj godini (od 1.siječnja do 31. prosinca 2018.) svojim članovima ukupno isplatio 1.048.414,00 kuna.