Iako je ova tema zaslužila i inače dobiva više prostora, ovaj put samo kratak komentar. Iako su svima znane odrednice Pravilnika o upravljanju radnim učinkom, isti određene situacije nije predvidio. Jedna od takvih je ocjenjivanje koje provodi smijenjeni voditelj područja. Nekako je nelogično, uvažavajući to što je isti kolega određeno vrijeme rukovodio sa radnicima, da ih on ocjenjuje, ako je poslodavac shvatio i voditelj se dokazao kao onaj, koji nije dorastao zadatku. Kako sada, takav nedorastao, može provesti postupak godišnjeg ocjenjivanja? Pretpostavljamo da je moglo drugačije! Dakle, ako je izabran, imenovan i ustoličen novi voditelj, nije li on mogao ocijeniti radnike uz suradnju sa svojim kolegama i direktorom GP-a?
SKUPOVI RADNIKA U GP5
Radničko vijeće Grupe područja 5, održalo je skupove radnika u Slavonskom Brodu 25. siječnja i u Virovitici 1.veljače. Odaziv radnika je bio odličan i pokazuje da radnici itekako shvaćaju potrebu informiranja i diskusije o poštanskoj svakodnevnici. Odaziv radnika zasigurno zaslužuje veliku pohvalu i iskrenu zahvalu! Radnici su, nakon izvješća o radu Radničkog vijeća GP5, stanju zaštite na radu te stanju i poslovanju Hrvatske pošte, iskoristili prigodu i upozorili na probleme koji ih muče, ali i postavili pitanja na teme koje ih zanimaju. Radnici su upozorili na osnovne probleme, koji se očituju u svakodnevnim i pretjeranim pritiscima, u nedostatku radnika, neprimjerenim uvjetima rada i problemima sa osnovnim sredstvima rada, ali najveći naglasak stavili su na neprimjerene plaće radnika.
NAJAVA SJEDNICE SREDIŠNJEG POVJERENIŠTVA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU
Prva sjednica Središnjeg povjereništva radnika za zaštitu na radu, na kojoj će predstavnici radnika, povjerenici radnika za zaštitu na radu, raspravljati o izvješću o ozljedama na radu za 2018. godinu te se upoznati sa skorašnjom izradom procjene rizika u Hrvatskoj pošti, održat će se u četvrtak, 28. veljače 2019., u Zagrebu. Povjerenik radnika za zaštitu na radu jedan je od radnika kojeg su ostali radnici izabrali da u njihovu interesu nadzire i prati primjenjuju li se kod poslodavca pravila zaštite na radu, odnosno provode li se propisane mjere zaštite na radu. Povjerenik radnika za zaštitu na radu je osoba koja treba nadzirati je li zaštita na radu provedena u skladu s propisima, a kad primijeti da na tom području nešto nije u redu, treba nastojati napraviti sve što je u njegovoj moći da se stanje popravi, i to u suradnji s radnicima, rukovoditeljima, stručnjakom zaštite na radu, inspekcijom rada, sindikatom, liječnikom medicine rada i svim drugim osobama koje mogu djelovati na tom području.
HRVATSKI MINIMALAC NA DNU EUROPE
To što je Vlada ove godine podigla minimalnu bruto plaću s 3440 kuna na 3750 kuna nije nas podiglo na europskoj ljestvici nego smo dodatno pali za jedno mjesto, pa su sada četiri zemlje lošije, a lani je njih pet imalo niže minimalne plaće. Novi hrvatski bruto minimalac od 505 eura veći je samo od češkog, slovačkog, poljskog i estonskog. Čak je i Litva povisila minimalac i to najviše u cijeloj Europskoj uniji, za čak 39 posto, povećavši ga s 400 na 555 eura. Najveća povećanja bruto minimalca zabilježena su u Španjolskoj (+22% – 1.050 eura), Grčkoj (+11% – 758 eura) i Bugarskoj (+10% – 261 euro). Latvija je jedina država bez ikakve promjene u nominalnom iznosu minimalne plaće (430 eura) budući da je ona vezana za trogodišnji sporazum. Države sa srednjom razinom minimalne plaće – Portugal, Malta, Španjolska, Grčka, Slovenija – sada su ih povećale na najmanje 700 eura mjesečno do 1.050 eura. U državama koje imaju najveće minimalne plaće (Francuska, Belgija, Nizozemska, Irska, Njemačka i Luksemburg) rast je umjeren. Tamošnji minimalci kreću se u rasponu od nama nezamislivih 1500 do 2000 eura.
NHS PROSLAVIO DVADESETI ROĐENDAN
Prije okruglih 20 godina, točnije 19. veljače 1999. godine, u Zagrebu su osnovani Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), najveća sindikalna središnjica u Hrvatskoj, čiji je član i Hrvatski sindikat pošte. NHS-ovo poimanje sindikata i sindikalnog rada i djelovanja temelji se na „…poimanju čovjeka kao središta, subjekta u procesu rada. Nema rada bez čovjeka, bez radnika. Radnik je, čovjek je glavni kreator u radnom procesu kao postupku stvaranja. I sve na čemu danas počiva suvremeno društvo, svejedno koje, rezultat je rada i djelovanja čovjeka…”. Ovim putem našoj središnjici želimo sretan rođendan i još mnogo godina uspješne borbe za radnička prava!
SVJETSKI DAN SOCIJALNE PRAVDE
„Mala zemlja velike socijalne nepravde“
U Hrvatskoj i u svijetu 20. veljače, obilježen je Svjetski dan socijalne pravde. O tom datumu su, još 2007. godine, odlučile 192 zemlje – članice Opće skupštine Ujedinjenih naroda, smatrajući da se socijalni razvoj mora temeljiti na socijalnoj pravdi, solidarnosti, jednakosti i pravičnosti među svim zemljama i unutar svake zemlje. Tada je naglašeno kako je socijalna pravda moguća samo u onim društvima u kojima se poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode. U povodu obilježavanja ovog dana u Hrvatskoj, Nezavisni hrvatski sindikati izdali su priopćenje, koje vam prenosimo u dijelovima. „Cilj obilježavanja je osnažiti napore za ukidanje siromaštva, osiguranje dostojnoga rada, dostojnih plaća, uvjeta rada, ravnopravnost žena i muškaraca u sustavu rada, dostojnih uvjeta života za sve… No, stvarnost se u svijetu iz godine u godinu sve više udaljava od tih ciljeva i zadaća. Gotovo pola svjetske populacije živi u ekstremnom siromaštvu sa manje od 5,5 dolara dnevno. Istovremeno bogatstvo se koncentrira i raste u sve užem krugu ljudi. Svakoga dana 10.000 ljudi u svijetu umire jer si ne može priuštiti zdravstvenu skrb… Što to tjera neke ljude, cijele sustave u toliku pohlepu, a istovremeno većinu drugih da se sa takvim stanjem miri gotovo bez riječi?! … Hrvatska ne odudara od nekog prosjeka, a u usporedbi sa prosjekom EU po kvaliteti je života pri samom dnu… Podatci iz 2017. godine pokazuju kako stopa rizika od siromaštva iznosi 20 posto, osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je 26,4 posto, osoba u teškoj oskudici je 10,3 posto, čak 43,9 posto osoba živi u kućanstvima koja teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem… Više od 5 posto zaposlenih je siromašno. Minimalna plaća „koketira“ sa linijom siromaštva. Prosječna plaća nije dostatna za dostojan život baš kao ni prosječna mirovina… Ako se ne robuje političkoj odanosti, strankama na vlasti, a pri tome ne puše ni u rog oporbe, ipak ne treba biti posebno nadaren da bi se zaključilo kako je Hrvatska uz to što je „Mala zemlja za veliki odmor“ i „Mala zemlja velike socijalne nepravde“… Gola je istina kako je Hrvatska jednostavno zemlja socijalne nepravde u kojoj većina teško živi, zapravo teško preživljava, strepi od bolesti, smrti, gubitka posla… Hrvatska je zemlja u kojoj poslodavci uvijek nalaze način kako dobiti potporu političke opcije na vlasti, neovisno koje boje. Radnici, pak, političarima najčešće služe samo kao poligon sa plasiranje političkih obećanja, a vrlo često završe kao sredstvo za potkusurivanje i izigrani. Hrvatska jednostavno nije zemlja dobra za život većine. Godišnje ju napušta gotovo 2 posto stanovništva. Odlaze u bolji život, u druge zemlje. Najvećim dijelom odlaze zbog premalih plaća i nesigurnih, nestalnih oblika rada iz čega proizlazi loša kvaliteta njihovog života. Hrvatska se suši poput drveta koje ostaje bez hrane, na čijim granama ima sve manje lišća i sve manje ploda i pitanje je koliko još dugo tako može. Ostaje bez onog najvažnijeg za jednu zemlju, a to su ljudi. Tako ostaje bez razvojnog potencijala i budućnosti. Predugo živi u prošlosti. A za zarobljene u prošlosti, nema niti napretka niti budućnosti. Zato danas, umjesto čestitke, prozivamo političke elite iz raznih razdoblja vlasti u Hrvatskoj – kako i kada ćete polagati račune za ovo dugogodišnje stanje u Hrvatskoj? Stanje besperspektivnosti i beznađa, stanje utučenosti i rezignacije. To je grijeh prama vlastitom narodu i vlastitoj zemlji… Zbog svega što su ova zemlja i svi koji u njoj žive desetljećima pa i stoljećima prolazili i još uvijek prolaze, zaslužili su političke elite i vlasti kojima je istinski stalo i do naroda i do zemlje…”