Nadzorni odbor HP-a je na svojoj 2. sjednici održanoj jučer 1. listopada, prihvatio Izvještaj o poslovanju Hrvatske pošte za razdoblje prvih šest mjeseci tekuće godine. Nažalost, kako smo prije dva tjedna pisali u Post Infu o ozbiljnom padu broja pošiljaka u univerzalnoj usluzi, bilo je za očekivati da će taj pad negativno utjecati na ukupan rezultat poslovanja naše tvrtke. U najvećoj mjeri je to rezultat gospodarske situacije uzrokovane zdravstvenom krizom uslijed pandemije COVID-19. Najviše se to odrazilo u ožujku i travnju pa je samo tijekom ova dva mjeseca, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, ostvaren pad prihoda u iznosu od 56,8 milijuna kuna. Prema usvojenom Izvješću, Pošta je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak u poslovanju u iznosu od 12,3 milijuna kuna. U polugodišnjoj strukturi prihoda, prihodi od svih usluga osim paketskih bilježe pad. Najveći pad je zabilježen u prihodima od poštanskih usluga i on u izvještajnom razdoblju iznosi 72,0 milijuna kuna. Stvar tu donekle popravljaju prihodi od paketskih usluga koji su u porastu od 12,4 milijuna kuna. Kako jedna nevolja najčešće ne dolazi sama, negativnom rezultatu je pridonio gubitak od 29,5 milijuna kuna nastao temeljem pada vrijednosti dionica HPB-a (HP je vlasnik 241.610 dionica s udjelom od 11,93% temeljnog kapitala HPB). Ukoliko bi neutralizirali utjecaj pada cijena dionica HPB na polugodišnji rezultat poslovanja, bez obzira na pad broja usluga i posljedični pad prihoda od poštanskih usluga, Pošta bi u prvoj polovini ove godine poslovala s dobiti od 17,2 milijuna kuna. Svojevrsno svjetlo na kraju ovog tunela (loših brojeva) nazire se iz rezultata poslovanja u svibnju i lipnju, tijekom kojih se bilježi rast broja usluga i prihoda od njih. Posebno se to odnosi na mjesec lipanj u kojem je čak zabilježen porast prihoda u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ovaj podatak budi nadu da će Pošta, unatoč svim očekivanim tržišnim mijenama koje joj nikako ne idu na ruku, tekuću poslovnu godinu završiti uspješno, na dobrobit svih, posebno njenih radnika.
KOREKTNA KOMUNIKACIJA, IZMEĐU OSTALOG, ZNAČI NE LAGATI
Složit ćemo se kako pod korektnu komunikaciju svakako ne možemo ubrojiti prodavanje magle, muljanje, dovođenje u zabludu, kićenje tuđim perjem, obmanjivanje, zaobilaženje ili skrivanje istine, jednom riječju laganje. Psiholozi kažu da se najčešće laže iz straha od kazne ili posljedica, laže se da bi se „sačuvao obraz“, postalo ili ostalo prihvaćenim, laže se da bi se izbjegle neugodnosti ili svađe, da bi se usmjerile socijalne interakcije radi poboljšanja odnosa ili smanjenja interakcije i naposljetku, laže se da bi osoba koja laže povećala moć, dobila privilegije, novac ili divljenje. Sigurno je da osim nabrojenog, lašci imaju i neke druge razloge za rabotu kojom se bave. Koji od nabrojenih (i nenabrojenih) motiva gone lašce nastanjene u našoj tvrtki da pribjegavaju laganju? Što to, na primjer, tjera pojedine rukovoditelje da se u interakciji s radnicima služe notornim neistinama, pače lažima koje u konačnici neće donijeti ništa dobro niti njima samima? Znaju li, dovraga, da su „u laži kratke noge“? Puno je neistina i laži koje se (pre)često plasiraju u Pošti pa bi nas daleko odveo pokušaj nabrojiti sve laži koje kolaju našim sustavom. Čak bi i za one najkrupnije trebalo puno više papira nego što su ove dvije stranice našeg glasila. Osvrnut ćemo se ovom prigodom na laž koja po svojoj veličini i posljedicama svakako ne spada u kolosalnu, ali je ipak laž, i to notorna i skroz aktualna. Radi se, naime, o aktualnoj temi i namjeri Poslodavca da poštarima opće dostave uvede novi raspored rada po kojem će poštari raditi četiri dana u tjednu po deset sati. Pitanje je, koji od gore nabrojanih razloga (odaberite sami) tjera rukovoditelja lagati radnicima da je sindikat dao suglasnost na predloženi raspored poštara?? Prije svega, Radničko vijeće daje ili ne daje suglasnost ili pozitivno mišljenje na prijedloge Poslodavca, a ne sindikat. A drugo, ono još bitnije, Radničko vijeće se u postupku savjetovanja protivilo na navedeni prijedlog radnih vremena. Ispada da se u ovom slučaju radi o laži na kvadrat! Za zaključiti je da je, iz ovog ili onog razloga, laganja i laži bilo i da će ih, nažalost, uvijek biti. Jednako tako, da bi izbjegli sve nejasnoće, nedoumice, priče rekla-kazala, dakako i laži, i ovom prigodom pozivamo sve naše članove i ostale radnike Pošte da se bez zadrške i ustručavanja obrate svojim predstavnicima, kako sindikatu tako i Radničkom vijeću.
RADNIČKA VIJEĆA SE PROTIVE NOVIM RADNIM VREMENIMA POŠTARA
Poslodavac je u procesu donošenja odluke o novim radnim vremenima poštara opće dostave (10-satno), radničkim vijećima GP-a dostavio na savjetovanje svoju namjeravanu odluku. Ovim je Poslodavac ispoštovao zakonsku obvezu i tu završava priča o dijalogu i “savjetovanju”! Naime, isprazni i hinjeni proces savjetovanja, po tko zna koji put završava po istom obrascu i na isti način. Radnička vijeća GP-a su Poslodavca vrlo argumentirano “savjetovala” da to ne čini, međutim, uzalud. Jednostavno rečeno, Poslodavac u cijeli proces ulazi samo zato što to po zakonu mora, unaprijed odlučan ne uvažiti nikakve argumente. Nažalost, Zakon mu to omogućava.
ZDRAVA MJESTA RADA – SMANJUJU OPTEREĆENJA (4)
Kampanja za zdrava mjesta rada za razdoblje 2020.–2022.
EO OSH-a- Europska agencija za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, kampanjom za zdrava mjesta rada za razdoblje 2020.–2022. želi se podići razina svijesti o tome da poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom utječu na sve sektore i mjesta rada te se želi pokazati da se ti poremećaji mogu ne samo spriječiti, već da ih je moguće i kontrolirati. Više informacija možete saznati na: https://healthy-workplaces.eu.
Zašto poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom predstavljaju problem?
Poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom razlog su za zabrinutost ne samo zbog njihovih učinaka na zdravlje radnika kao pojedinaca, već i zbog njihova utjecaja na poduzeća i nacionalna gospodarstva. Poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom jedan su od najčešćih uzroka invaliditeta i odlaska na bolovanje te su najčešće utvrđene profesionalne bolesti u zemljama kao što su Francuska, Italija, Latvija i Španjolska. Radnici koji boluju od poremećaja mišićno-koštanog sustava češće izostaju s posla.
Vrste poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom s kojima se radnici suočavaju navedene su u nastavku.
1. Bolovi u leđima i bolovi u vratu među najčešćim su zdravstvenim problemima.
2. Ozljede mišića mogu biti uzrokovane napornim aktivnostima ili aktivnostima koje se ponavljaju.
3. Problemi sa zglobovima mogu biti uzrokovani trošenjem ili bolešću ili mogu biti posljedica nezgoda na radu.
4. Problemi s kostima obično su posljedica nezgoda na radu, primjerice, prijeloma kosti.
Suradnja na sprečavanju poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom Kampanjom za zdrava mjesta rada za razdoblje 2020.–2022. neće se samo povećati razina svijesti o poremećajima mišićno-koštanog sustava povezanih s radom i njihovu negativnom utjecaju na pojedince, poduzeća i društvo, već će se i promicati suradnja poslodavaca i zaposlenika da bi se spriječio nastanak poremećaja mišićno-koštanog sustava na mjestu rada.
Suradnjom poslodavaca, rukovoditelja i radnika i radničkih predstavnika stvara se zajednički stav o problemu i postižu trajna poboljšanja. Uključenost radnika može dovesti do otvorenijih razgovora o zdravstvenim problemima, uključujući poremećaje mišićno-koštanog sustava, i osigurati poduzimanje učinkovitih preventivnih mjera.