Prije svega, važno je napomenuti kako su se sve poštarice i poštari, prilikom obavljanja poslova dostave poštanskih pošiljaka, kao i njihovi neposredni rukovoditelji (kontrolori, voditelji, izvršni direktori…) obvezni pridržavati propisanih mjera zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda na radu zbog ugriza psa i ugriznih incidenata. No, usprkos svim poduzetim mjerama prevencije poštari su i nadalje žrtve psećih ugriza, pa se opravdano pitaju što je potrebno učiniti nakon takvog neželjenog događaja!? Nakon nastanka štetnog događaja (ugriz psa), sukladno internim uputama poslodavca (Pravilnik o zaštiti na radu; HP-Glasnik 26/2020. i Protokola o načinu provođenja mjera zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda na radu zbog ugriza pasa i ugriznih incidenata; HP-Glasnik 18/2015) radnik je dužan: – o istom ODMAH obavijestiti neposrednog rukovoditelja i nadležnog stručnjaka za zaštitu na radu, te nadležnu policijsku postaju (pozivanje policije u pravilu radi neposredni rukovoditelj, stručnjak zaštite na radu ili sam radnik). – ako težina oštećenja organizma to dozvoljava, pričekati dolazak djelatnika policije te stručnjaka za zaštitu na radu, a potom odmah zatražiti liječničku pomoć u zdravstvenoj ustanovi ili kod izabranog liječnika opće (obiteljske) medicine. – u slučaju ozljede na radu zbog ugriza psa ili u slučaju ugriznog incidenta popuniti sve propisane obrasce (izjava radnika o ozljedi na radu ili izjavu radnika o ugriznom incidentu) te ih zajedno s medicinskom dokumentacijom dostaviti stručnjaku za zaštitu na radu na daljnje postupanje.
I to nije sve!
Osim svih gore pobrojanih obveza, radnici imaju mogućnost ostvariti i neka prava, između ostalog – pravo na novčanu naknadu! Naime, kao što vam je poznato odredbama Kolektivnog ugovora (čl. 60.) u slučaju ugriza psa prilikom obavljanja poslova radnog mjesta radnici imaju pravo na naknadu u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna, zbog čega je poslodavac Hrvatska pošta sklopio policu osiguranja od odgovornosti s osiguravajućim društvom. U ovom trenutku u primjeni je polica osiguranja od odgovornosti sklopljena između Hrvatske pošte i Euroherca.
Kako ostvariti pravo na naknadu?
Kako bi radnik ostvario pravo na isplatu novčane naknade zbog štetnog događaja (ugriz psa ili ugrizni incident) potrebno je OSOBNO popuniti odgovarajući odštetni zahtjev „Prijava nesretnog slučaja“ (dostupan na intranet stranicama Hrvatske pošte) te tako popunjeni i ovjereni obrazac (ovjeren od strane poslodavca – ovjera se odnosi na činjenicu da je radnik u trenutku događaja bio zaposlenik HP-a), zajedno sa svom medicinskom dokumentacijom poslati u nadležno osiguravajuće društvo! U ovom trenutku to je – Euroherc. Osiguravajuće društvo će u postupku po prijavi nesretnog slučaja, (u pravilu) donijeti odluku kojom će priznati nastanak osiguranog slučaja i isplatiti novčanu naknadu. No, može se dogoditi da osiguravajuće društvo svojom odlukom otkloni (odbije) priznati nastanak osiguranog slučaja – a samim time i isplatu novčane naknade! U tom slučaju, radnik će na svoju kućnu adresu, zaprimiti negativnu odluku osiguravajućeg društva, na koju u roku 8 dana od primitka može podnijeti prigovor!
JOE BIDEN: SINDIKATI DAJU MOĆ RADNICIMA
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država uputio je snažnu poruku podrške radnicima i njihovom pravu na sindikalno udruživanje. Poruku kakva odavno nije viđena, neki kažu još od New Deala, ekonomskog programa kojeg je radi savladavanja Velike ekonomske krize, pradavne 1933. godine, uveo američki predsjednik Roosevelt. Stvar je tim zanimljivija što dolazi od predsjednika najmoćnije svjetske države u kojoj je novac „vrhunaravno božanstvo“, a kapital (i kapitalisti) drmaju „zemljom, zrakom, vodom i vatrom“. Što se nas ovdje, u (pre)lijepoj našoj, tiče poruka koja dolazi s one strane Atlantika? Izravno, baš ništa. Možda samo u kontekstu usporedbe odnosa vlastodržaca prema radnicima i sindikatima – ovdje i tamo. Jesmo li ikad nešto slično čuli s Markova trga ili Pantovčaka? Naravno da nismo i nažalost, možemo biti sasvim sigurni da nikad niti nećemo, bez obzira na činjenicu što je u našem slučaju Velika ekonomska kriza trajno stanje i što bi, možda, hrvatski New Deal mogao biti program kojim bi napokon prevladali krizu. Predsjednik SAD J. Biden kaže:
“Odavno govorim da Ameriku nije izgradio Wall Street nego srednja klasa koju su izgradili sindikati. Sindikati moć daju u ruke radnicima i izjednačavaju njihove uvjete za uspjeh. Daju vam jači glas za zdravlje, sigurnost, veće plaće, zaštitu od rasne diskriminacije i seksualnog zlostavljanja. Sindikati uzdižu radnike, sindikalne i nesindikalne, a pogotovo radnike drugih rasa. Odavno govorim da Ameriku nije stvorio Wall Street, da će politika moje vlade biti podrška organiziranju sindikata i pravu na kolektivno pregovaranje. Održavam to obećanje. Ne zaboravite da Nacionalni zakon o radnim odnosima ne dopušta samo postojanje sindikata, nego i to da sindikate trebamo poticati. Zato, da budem jasniji, to ne treba odlučivati poslodavac jer o stupanju u sindikat odlučuju radnici. I točka! Danas i slijedećih nekoliko dana i tjedana, radnici u Alabami i diljem Amerike glasuju o tomu hoće li se organizirati u sindikat. To je odluka od ključne važnosti dok se Amerika hrva s ubojitom pandemijom, ekonomskom krizom i svođenjem rasnih računa, što otkriva goleme razlike koje još postoje u našoj zemlji. Ne smije biti zastrašivanja, prisiljavanja, prijetnji niti protusindikalne propagande. Niti jedan nadređeni ne smije napadati zaposlenike zbog stavova o sindikatu. Svaki radnik treba imati slobodu i poštenu priliku da se pridruži sindikatu. Zakon jamči tu slobodu. To je vaše pravo, a ne pravo vašeg poslodavca i nijedan poslodavac vam ne može oduzeti to pravo. Zato, neka se čuje vaš glas! Bog vas blagoslovio i neka čuva radnike i njihove obitelji.”
SUZBITI SIROMAŠTVO MEĐU ZAPOSLENIMA
Početkom veljače ove godine Europski parlament je usvojio rezoluciju o smanjivanju razlika i suzbijanju siromaštva među zaposlenima u kojoj traži uvođenje minimalne plaće, jednakost uvjeta rada za sve te uklanjanje razlika u plaćama između spolova. Europski zastupnici, naime, smatraju da načelo da zaposlenjem nestaje i siromaštvo, ne vrijedi u sektorima s niskim primanjima niti za one radnike koji rade u nesigurnim radnim uvjetima te su zatražili uvođenje minimalne plaće i jednake uvjete rada za sve. Europarlamentarci smatraju da EU treba osigurati da propisane minimalne plaće uvijek trebaju biti iznad praga siromaštva, te da poslodavci ne bi trebali od minimalne plaće odbijati troškove nužne za izvršavanje rada, kao što su smještaj, obavezna odjeća, alati, osobna zaštita i druga oprema. Uvjeti rada trebali bi biti jednaki za sve, stoga su zastupnici kao važan element suzbijanja “siromaštva unatoč zaposlenju” naveli zakonodavni okvir o minimalnim uvjetima rada za sve radnike, koji je trenutno u zakonodavnom postupku u institucijama EU. Podaci Eurostata pokazuju da je u 2018. godini 9,4 posto europskih radnika bilo izloženo tom riziku jer se niske plaće nisu povećavale istom stopom kao i druge vrste plaća što dovodi do nejednakosti u dohotku i smanjuje sposobnost ljudi s niskim dohotkom da se nose s financijskim poteškoćama. (Izvor: Grafičar i mediji)