Nakon problema s kojim su nas upoznali kolege poštari, u slučajevima kada osiguravajuća kuća s kojom je Hrvatska pošta sklopila policu osiguranja, odbija isplatiti osigurninu za ugriz psa, Hrvatski sindikat pošte je upozorio Poslodavca na problem u ostvarenju prava temeljem police osiguranja od javne i profesionalne odgovornosti. Osiguravajuća kuća u svom obrazloženju „odbijenice“ kao razlog navodi da je “zahtjev pravno neosnovan i to iz razloga da predmetna šteta po svom opsegu i težini ne predstavlja osnov za dodjelu pravične novčane naknade sukladno orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH”. Na naše upozorenje da je pravo na naknadu u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna, u slučaju psećeg ugriza prilikom obavljanja poslova radnog mjesta, propisana Kolektivnim ugovorom za radnike HP-d.d. (čl.60.), Poslodavac u svom opširnom odgovoru iskazuje razumijevanje problema, te između ostalog navodi: „…znači da se naknada štete neće u svim slučajevima radniku priznati (po tumačenju Vrhovnog suda, nije ista težina ako radnik pretrpi ugriz psa i nakon toga je na bolovanju jer doista nije sposoban raditi, ili ako radnik bukvalno doživi dodir sa psom i radi toga pretrpi strah te slijedeći dan dolazi na posao i radi).” Iz navedenog poslodavčevog odgovora citiramo i zaključak: „Završno navodimo, da poslodavac s Osigurateljem aktivno pregovara vezano uz priznanja prava radnika i isplatu osigurnine radi ugriza psa.“ Bez obzira na to kada će i s kakvim rezultatom završiti navedeni pregovori, koristimo prigodu još jednom pozvati naše kolegice i kolege da se u ovakvom slučaju žurno jave svom povjereniku Hrvatskog sindikata pošte, kako bismo pravodobno reagirali, pružili pravnu pomoć i u cilju ostvarenja prava, u zakonskom roku uložili prigovor.
OZLJEDE NA RADU U 2021. GODINI
Prema analizi ozljeda na radu za 2021. godinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – Medicine rada, zabilježeno je ukupno 15 589 ozljeda na radu, od čega je bilo 35 smrtnih. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radu najveći broj ozljeda dogodio se u Gradu Zagrebu, ali je najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji. Od ukupnog broja ozljeda na radu, 59,50% ozlijeđenih su muškarci, a 39,8% žene. Najviše ozlijeđenih je u dobnoj skupni 18-30 godina (25%). Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda najveći broj ozljeda dogodio se u prerađivačkoj industriji (23,06%), ali najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (17,5%). Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada (13 122) najviše ozljeda dogodilo se u industrijskoj zoni (35,31%), preciznije u proizvodnoj zoni, tvornici i radionici (22,08%). Također, od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada najčešća specifična aktivnost koju je radnik izvodio u trenutku ozljede je kretanje, a materijalno sredstvo povezano sa specifičnom aktivnosti u 2 337 slučajeva su zgrade, građevine, površine na površini zemlje.
Najčešći poremećaj koji je doveo do ozljede na radu je gubitak kontrole – nad strojem, prijevoznim sredstvom, opremom, ručnim alatom, predmetom, životinjom (2 844), a materijalno sredstvo povezano s poremećajem u 824 slučajeva su ručni alati bez pogona. Najčešći način koji je doveo do ozljede radnika na mjestu rada je horizontalni ili vertikalni sudar s nepokretnim predmetom, žrtva je u pokretu (3 214), a materijalno sredstvo povezano s ovim kontaktom u 2 555 slučajeva su zgrade, građevine, površine na površini zemlje. Od 13 122 prijavljenih ozljeda na mjestu rada najviše je bilo lakih ozljeda (92,51%). Najčešće ozljede su rane i površinske ozljede (36,88%), a slijede iščašenja, uganuća i nategnuća (25,22%). Najčešće prijavljene ozljede na mjestu rada su ozljede gornjih ekstremiteta (39,03%), u čijem udjelu prsti čine (20,87%).
GODIŠNJI RAČUN ZA ENERGIJU VEĆI OD MJESEČNE PLACE SLABO PLAĆENIH RADNIKA
Europska konfederacija sindikata (ETUC) u koju su učlanjeni Nezavisni hrvatski sindikati, objavila je priopćenje temeljem svoje analize u kojemu se navodi kako je prosječni godišnji račun za energiju sada veći od mjesečne plaće slabo plaćenih radnika u većini država članica EU-a. Otprilike 9,5 milijuna zaposlenih ljudi već je imalo poteškoća s plaćanjem računa za energiju prije početka krize troškova života, a sada su troškovi plina i električne energije diljem Europe porasli za 38 posto u usporedbi s prošlom godinom. Zbog toga radnici koji zarađuju minimalnu plaću u 16 država članica EU-a moraju izdvajati ekvivalent mjesečne plaće ili više kako bi zadržali upaljeno svjetlo i uključeno grijanje kod kuće. U 2021. godini to je bio slučaj u osam država članica. Broj dana koje osoba s minimalnom plaćom mora raditi kako bi platila račun za energiju dramatično je porastao u nekim zemljama: Estonija (+26), Nizozemska (+20), Češka (+17), Latvija (+16). U četiri zemlje – Slovačkoj, Grčkoj, Češkoj i Italiji – prosječni godišnji račun za energiju također je sada veći od mjesečne plaće za radnika koji zarađuje prosječnu plaću. ETUC poziva čelnike da poduzmu odlučnu akciju kako bi zaustavili neodrživo povećanje cijena energije u Europi kroz plan od šest točaka. Plan uključuje zahtjeve za; povećanje plaća, povećanje minimalnih plaća, ograničenje troškova računa za energiju za ljude i porez na višak dobiti koju ostvaruju energetske tvrtke te nacionalne i europske mjere potpore protiv krize za zaštitu prihoda i radnih mjesta u industriji, uslugama i javnom sektoru, uključujući mjere tipa SURE za zaštitu radnih mjesta, prihoda i financiranje socijalnih mjera za suočavanje s ovom krizom i procesima pravedne tranzicije. (Izvor: NHS)