HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

Zapanjujuća slika hrvatskog gospodarstva Državna poduzeća su, po podacima Fine, učinkovitija od privatnih

HEP je 2015. u ukupnoj dobiti svih javnih poduzeća sudjelovao s čak 80 posto / arhiva NL

STATISTIKA KOJA OKTRIVA ILI SKRIVA
Autor: Branko Podgornik

To je laž, laž, velika statistička laž, kaže Domagoj Ivan Milošević, zastupnik HDZ-a. Takav dojam stječe se zbog HEP-a, koji je 2015. imao gotovo dvije milijarde kuna dobiti, odnosno 80 posto od ukupne dobiti svih javnih poduzeća, ističe Milošević

(Novilist.hr) – Ekonomisti oduvijek govore da tvrtke u privatnom vlasništvu bolje posluju od državnih, te da su privatnici produktivniji i učinkovitiji od javnog sektora. Međutim, ovih dana Fina je objavila podatke o poslovanju 584 najveća poduzeća u Hrvatskoj (obveznika konsolidacije) koji su zapanjujući, jer govore suprotno. Najveću dobit po zaposlenome i najmanje gubitke ima javni sektor, a najmanju dobit ima privatni sektor. Iz toga proizlazi da je hrvatski javni sektor postao efikasniji od privatnoga. Privatni i javni sektor, u cjelini, završio je 2015. godinu u plusu. Kad se zbroje svi njihovi dobici i gubici, ukupni rezultat privatnih i javnih poduzeća bila je dobit u iznosu od osam milijardi kuna. Pritom, javna poduzeća imaju samo 10,6 posto od ukupno zaposlenih, ali su ostvarila 31,5 posto od ukupne dobiti. Privatna poduzeća imaju 60 posto zaposlenih i »samo« 55 posto dobiti. Najneučinkovitije su bile tvrtke u mješovitom vlasništvu koje imaju 21,4 posto zaposlenih, ali samo 13,5 posto dobiti. Glavni razlog je Ina, koja je prijavila gubitak od 1,4 milijarde kuna.

(Ne)realan prikaz

Međutim, mnogi ne vjeruju u realnost takvoga prikaza.

– To je laž, laž, velika statistička laž, kaže Domagoj Ivan Milošević, zastupnik HDZ-a, napominjući da su posvuda u svijetu privatna poduzeća efikasnija od državnih. Takav dojam, kaže, stječe se zbog HEP-a, koji je 2015. imao gotovo dvije milijarde kuna dobiti, odnosno 80 posto od ukupne dobiti svih javnih poduzeća. Hoće li godina u HEP-u biti dobra ili loša, uvelike ovisi o tome pada li kiša ili ne pada, što može značiti da je cijeli javni sektor zapravo ovisan o vremenskim prilikama –šali se taj bivši potpredsjednik Vlade.

Podaci pokazuju slabost privatnog sektora, jer je državni sektor u proteklih šest-sedam godina krize osnažio u odnosu na privatni, objašnjava Milošević. Nakon što je Hrvatska 2013. ušla u EU, privatni sektor je dobio oštru konkurenciju iz inozemstva, a državne firme nisu je dobile, jer upravljaju monopolima. Osim toga, problem je struktura troškova poslovanja u Hrvatskoj, koja je vrlo visoka. Ona poduzetnicima najčešće onemogućuje visoku zaradu, pa ih treba rasteretiti, kaže Milošević.

Zastupnik SDP-a Gordan Maras slaže se da visoku efikasnost javnog sektora treba pripisati HEP-u, kao što su za slabu efikasnost tvrtki u mješovitom vlasništvu krivi gubici Ine, koja je najveća tvrtka u tom području. Također, ne treba zaboraviti da najveća kompanija u Hrvatskoj djeluje u privatnom sektoru, i to u trgovini. Agrokor ima oko 40 tisuća zaposlenih, više od 51 milijarde kuna prihoda, ali njegova dobit nije veća od 1,2 milijarde. Naime, zarada u trgovini nije velika – upozorava Maras. Ta činjenica, kaže, ima znatan utjecaj na rezultate cijelog privatnog sektora u Hrvatskoj. S druge strane, energetika je vrlo profitabila.

Energetika prevažna

– Ne bih postavljao pitanje koje je vlasništvo efikasnije. Moj je glavni zaključak da je energetika prevažna za budućnost Hrvatske. HEP je firma budućnosti i glavni resurs u vlasništvu naše države. Upravo zato se protivimo zamisli Vlade da privatizira dio HEP-a kako bi se otkupila Ina – kaže Maras. On tvrdi da su rezultati u javnom sektoru tijekom 2014. i 2015. godine poboljšani zahvaljujući i naporima Milanovićeve Vlade. Naime, gubici u javnom sektoru su srezani. U ukupnim gubicima svih promatranih tvrtki u Hrvatskoj, javni sektor 2015. sudjelovao je sa samo 1,2 posto.

Financijski rezultati privatnih tvrtki slabiji su od državnih vjerojatno i zato što mnoga poduzeća u 100-postotnom stranom vlasništvu ne prijavljuju dobit u Hrvatskoj, nego je knjiže u nekoj drugoj državi. Na takav zaključak upućuje izvješće Fine iz sredine prošle godine. Tvrtke u potpunom stranom vlaništvu imaju 10 posto od svih zaposlenih, 20 posto od ukupnih prihoda, ali bijednu dobit. Kad se obračunaju svi njihovi dobici i gubici, firme u stranom vlasništvu u ukupnoj dobiti svih tvrtki u Hrvatskoj sudjeluju sa samo 1,2 posto, dok firme u 100-postotnom hrvatskom vlasništvu imaju 95,2 posto ukupne dobiti. Ostatak se odnosi na tvrtke u mješovitom vlasništvu – hrvatskom i stranom.

Drugim riječima, poduzeća u stranom vlasništvu imaju 2,2 puta veće prihode po zaposlenome od domaćih, ali 90 posto manju dobit od hrvatskih. Domaća poduzeća po zaposlenom ostvaruju 23,7 tisuća kuna dobiti, a stranci samo 2,4 tisuće, što znači da su hrvatski poduzetnici deset puta efikasniji od stranih.

APSURD

2,2 puta veće prihode po zaposlenome imaju poduzeća u stranom vlasništvu nego domaće tvrtke

23,7 tisuća kuna dobiti po zaposlenom ostvaruju domaća poduzeća

2,4 tisuće kuna dobiti po zaposlenom ostvaruju poduzeća u stranom vlasništvu

90% manju dobit ostvaruju strane tvrtke nego li domaća poduzeća hrvatski poduzetnici 10 puta efikasniji od stranih

Dobit dijela privatnih tvrtki ne ostaje u Hrvatskoj

Neupućeni promatrač mogao bi se pitati kako se strancima uopće isplati dolaziti u Hrvatsku – to više što su njihova poduzeća prijavila četvrtinu svih gubitaka, daleko više u odnosu na hrvatske tvrtke. Najveće firme u potpunom stranom vasništvu, prema visini prihoda, jesu Petrol, Pliva, Lidl, VIPnet, Boxmark Leather, Spar, Philip Morris, Metro, Lukoil i Porsche. Među velikim gubitašima su inozemni trgovački lanci.

– Očito je da inozemne tvrtke u Hrvatskoj svjesno idu na manju zaradu ili gubitke, dok se njihova dobit najčešće vidi u zemljama iz kojih dolaze – komentirao je te podatke Gordan Maras.

– Ako firme prijavljuju dobit negdje drugdje, možda bi se time trebala pozabaviti i hrvatska Porezna uprava, koju treba bolje ekipirati – dodaje Domagoj Milošević.