HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

Vlada ostala pri rastu BDP-a od 3,2 posto

Deficit proračuna mogao bi biti i manji od 1,3 posto BDP-a, odnosno manji od 4,5 milijarde kuna u ovoj godini, a iduće gotovo upola manji
AUTOR Marina Šunjerga

(VEČERNJI LIST) – Smjernice ekonomske i fiskalne politike, dokument na temelju kojeg Vlada izrađuje proračun i planira prihode i rashode države, usuglašene su na užem kabinetu Vlade, a Ministarstvo financija, kako saznajemo, ostalo je pri prognozi rasta BDP-a od 3,2 posto. Iako su neke institucijeprognozu ekonomskih aktivnostiu Hrvatskoj revidirale na niže zbog krize u Agrokoru, analitički tim Vlade koji ima uvid i u punjenje proračuna i trendove ekonomije u realnom vremenu uvjerava da gospodarstvo raste po planu. Ipak, izvoz će rasti brže od plana što odgovara i prognozama MMF-a o kretanjima u gospodarstvima Njemačke i Italije koje su ujedno i zemlje u koje Hrvatska plasira najveći izvoz. Ministarstvo financija i dalje planiradeficit opće državena razini od oko 4,5 milijardi kuna premda će vjerojatno završetkom godine objaviti da je država stvorila i manji minus od planiranog. Ove godine neplanirano je isplaćen regres zaposlenicima koji plaće primaju iz proračuna za što je trebalo izdvojiti 270 milijuna kuna pa se upravo zbog tog i sličnih rashoda države na papiru zadržava malo viša stopa deficita.

Iduće godine opća država trebala bi utrošiti tek 0,8 posto BDP-a više nego što će uprihoditi, ako sve bude po planu. U idućoj godini gospodarstvo bi trebalo narasti dodatnih 2,8 posto BDP-a, a ukupno to znači da će se u dvije godine u ekonomiji kroz potrošnju, investicije, izvoz i suspregnutu državnu potrošnju stvoriti dodatnih 20 milijardi kuna pa ne čudi da se planira znatan pad udjela javnog duga u BDP-u.

U smjernicama tako stoji da ćejavni dugna kraju 2018. iznositi tek 78 posto BDP-a što bi te godine iznosilo oko 280 milijardi kuna što znači da bi se trebao smanjiti i apsolutno, a dobra je vijest jer znači da će zaduženje države predstavljati sve manji uteg građanima i tvrtkama. Uz optimistični scenarij koji uključuje realizaciju ovih planova u manje od 18 mjeseci očekivano je i popravljanje kreditnog rejtinga Hrvatske što donosi bolje kreditne uvjete i građanima i jača konkurentnost proizvodnje tvrtki.

Električna energijaneće poskupjeti preko ljeta jer se uredba o povećanju naknade za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora neće donijeti ni ovaj ni idući tjedan. Računi za struju rast će na jesen, ali ipak će biti niži nego lani, odnosno prije smanjenja PDV-a.