NIŠTA OD PLANIRANIH UŠTEDA
Najveći podbačaj kad je u pitanju zauzdavanje potrošnje dogodio se na troškovima zaposlenih i oni su za čak 1,6 milijardi kuna, ako se uključi i zdravstvo, veći od plana
(Novilist.hr) ZAGREB Autor: Jagoda Marić – Vlada nije uspjela sačuvati državnu potrošnju na 118,8 milijardi kuna, nego će ona biti veća za čak milijardu i pol. Priznali su to Banski dvori na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je donesen rebalans državnog proračuna za ovu godinu. Srećom po Vladu, ministarstvo financija uspjelo je za 1,4 milijarde kuna povećati i proračunske prihode,a pa će minus u državnoj blagajni narasti za “samo” sto milijuna kuna i trebao bi do kraja godine iznositi 10 milijardi kuna.
Najveći podbačaj kad je u pitanju zauzdavanje potrošnje dogodio se na troškovima zaposlenih i oni su za čak 1,6 milijardi kuna, ako se uključi i zdravstvo, veći od plana.
Vlada je u veljači planirala da će na plaćama i ostalim izdacima za zaposlene uštedjeti gotovo dvije milijarde kuna u odnosu na godinu dana ranije. No taj se plan očito u potpunosti izjalovio i rashodi su manji tek za božićnice koje neće dobiti 250 tisuća zaposlenih u javnom sektoru.
Uz to, za 416 milijuna kuna povećan je i izdatak za kamate u što su uključee kamate za preuzeti dug bodogradilišta i kamate za obveznice izdane na američkom tržištu. Rashodi su veći i zbog 380 milijuna kuna subvencija za restrukturiranje brodogradnje od čega najveći dio otpada na pokrivanje duga “Brodosplita”.
No kako ni deficit državnog proračuna ne bi značajnije rastao, Vlada je pronašla načina kako povećati i prihodovnu stranu. Za čak 996 milijuna kuna veći su prihodi od doprinosa, a država je u proračun uključila Hrvatsku agenciju za obvezne zalihe nafte i tako u proračunsku košaru uvukla još 550 milijuna kuna.
Pomoglo je i 480 milijuna kuna dobiti HNB-a te 300 milijuna kuna koje su telekomunikacijske tvrtke uplatile kao koncesiju za 4G mrežu.
No ima i prihoda koji padaju, a najviše su pale, za čak 517 milijuna kuna u odnosu na plan, trošarine i to prvenstveno one na naftne derivate.
Na sjednici Vlade nitko nije bježao od toga da Vlada nije uspjela ostvariti uštede na troškovima plaća, što je bio jedan od njezinih temelja za ovogodišnji proračun, ali premijer Zoran Milanović nije želio za to okriviti resorne ministre, koji su najviše probili planirane stavke za zaposlene.
Kazao je da ne želi kriviti ni sindikate, jer su se oni, naprosto, držali stvari koje su uspjeli ispregovarati prijašnjih godina, ali je istaknuo i da je 250 tisuća zapolenih u javnom sektoru već godinama zaštićeno i sigurno, dok oko 1,3 milijun ljudi koji su na tržištu trpe posljedice krize.
Smanjenje rashoda dogodilo se i tamo gdje to Vlada najvjerojatnije nije priželjkivala i to za čak 574 milijuna kuna, a riječ je o novcu koji je trebao značiti realizaciju projekata što se financiraju iz EU fondova. Objašnjeno je kako je do toga došlo zbog nešto drukčije dinamike, odnosno sporije realizacije kapitalnih projekata, ali i prikupljanja dokumentacije za te projekte. No ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić nije bila zadovoljna tim objašnjenjima pa je na sjednici Vlade zatražila od ministra financija objašnjenje zbog pada rashoda na toj stavci.
Pusić je prilično autoritativno zatražila od Linića objašnjenje kao da je već prva potpredsjednica Vlade, ali uskočio je premijer Milanović, napominjući kako vjerojatno i ministrica zna razloge zbog kojih su ta sredstva smanjena, makar je Vlada u ovoj godini povećala iskorištenost sredstava iz EU fondova.
Pad BDP-a bit će 1,1 posto
Vlada je u ovoj godini planirala rast BDP-a od 0,8 posto, ali je današnjim rebalansom morala značano promijeniti te planove i ministar financija je priznao kako se očekuje pad BDP-a od 1,1 posto. Takvu je projekciju ministarstvo napravilo na osnovu pada BDP-a u prvom polugodištu od 1,7 posto, činjenici da se i u trećem tromjesječju nastavio negativan trend, ali i uvjerenju da će u zadnjem kvartalu ove godine započeti postupni oporavak.