NHS – Uskrs se slavi u krugu obitelji i, bez obzira na financijske mogućnosti, obitelji nastoje blagdansko vrijeme proslaviti zajedno, što više u skladu s tradicijom i običajima, ovisno o kraju u kojem žive. Bez obzira na sniženi standard života koji je pod utjecajem višegodišnje ekonomske krize značajno snižen i bez obzira na neke znake oporavka još uvijek nije ni približno vraćen na razinu prije krize. Blagi deflacijski pritisci opće razine cijena, zabilježeni u proteklih par godina, malo su neutralizirali sniženi standard, ali nikako u dovoljnoj mjeri. Naime, cijene namirnica koje obitelji najčešće konzumiraju nisu bitno smanjene. Čak su cijene određenih kategorija namirnica, kao što je primjerice povrće, gotovo stalno rasle.
U posljednjih par mjeseci ponovno se bilježe blagi inflacijski pritisci, što je vidljivo i pri bilježenju cijena na terenu. Posljednji podatci DZS-a pokazuju kako su cijene hrane i bezalkoholnih pića rasle za 3,4% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, od čega treba posebno istaknuti cijene povrća, koje su rasle za velikih 13,0%, a ne treba zanemariti niti rast cijena voća od 4,2%, zatim mlijeka, sira i jaja od 3,5% kao ni mesa s rastom cijena od 3,4%. Navedeni službeni podatci o kretanju cijena u velikoj se mjeri poklapaju s našim istraživanjem na terenu.
Istraživanjem cijena na terenu zapaženo je kako i ove godine postoje velike razlike u cijenama istih namirnica, ovisno o lokaciji, kako na tržnicama tako i u trgovačkim lancima. Često cijene, osobito voća i povrća, čak i na istoj lokaciji pokazuju velike razlike, nekada i dvostruko veće, ovisno o kvaliteti tj. podrijetlu same namirnice, što iziskuje dodatne napore za građane kako bi uspjeli ponešto uštedjeti, a pri tome kupiti sve što im je potrebno i još koliko-toliko kvalitetno. Cijene mesa i ribe također bilježe razlike, ali ipak u nešto manjoj mjeri u odnosu na cijene voća i povrća. Činjenica je kako se u trgovačkim lancima mogu naći popusti za određene marke proizvoda, ali značajnije su uštede u potrošačkoj košarici moguće isključivo uz puno truda i vremena. Pod pretpostavkom da obitelji i pronađu najjeftinije proizvode, često ostaje vrlo upitna kvaliteta takvih proizvoda.
Nezavisni hrvatski sindikati sadržaj blagdanskog stola prate od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka te prigodom praćenja potrošačku košaricu dijele na tri kategorije: skromnu, srednju i bogatiju, kako bi prikazali razlike u mogućnostima i potrebe građana da imaju što bogatiji stol, u skladu s tradicijom, za razliku od onog uobičajenog koji imaju tijekom godine.
Sadržaj blagdanskih košarica razlikuje se po vrsti mesa i ribe te uvrštenosti pojedinih kategorija proizvoda, kao što su vrste kolača, slatkiši, grickalice i pića, kao i po kvaliteti tj. podrijetlu voća i povrća. U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica. Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine, u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš. Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.
Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama te je pri obradi korištena prosječna cijena za proizvode istih proizvođača kada su zabilježene razlike u cijenama, a kada se jednaka cijena ponovila na više mjesta, što je često bio slučaj u velikim trgovačkim lancima, kao najpogodniji pokazatelj korišten je mod tj. najčešća cijena.
Ove su godine vrijednosti sve tri košarice, u odnosu na prošlogodišnju, blago porasle. Zbog usporedivosti korištena je ista metodologija kao i prošlih godina. Tako bogatija košarica ove godine iznosi 1.618,42 kn, dok je prošle godine iznosila 1.595,06 kn. Ovogodišnja srednja košarica iznosi 1.119,91 kn, a prošle je godine iznosila 1.103,47 kn. Skromna košarica ove godine iznosi 611,83 kn, a lani je iznosila 591,72 kn. Ugrubo, vrijednost sve tri košarice je povećana za dvadesetak kuna.
Ne treba zaboraviti kako je na današnji dan u Hrvatskoj 216.672 nezaposlenih, prema podatcima s kraja veljače 328.294 građana ima blokirane račune i dug od 41,65 milijardi kuna. Broj blokiranih građana, u odnosu na prošlu godinu (vrijeme neposredno pred Uskrs), povećao se za 6.714, dok je visina duga, koja od početka objavljivanja bilježi stalan rast, povećana za 5,13 milijardi kuna. Iznos plaće jednak ili manji od minimalne prima približno 75.000 radnika (iznos neto minimalne plaće 2.620,80 kn), a 10.631 radnik prema posljednjem popisu Porezne uprave nije primio plaću. Prosječna mjesečna neto plaća, u siječnju 2017. godine, iznosila je 5.895,00 kn, a prosječna mjesečna mirovina, isplaćena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za veljaču 2016. godine, iznosila je 2.255,81 kn.Naravno kako će si i u odnosu na iznos skromne košarice, mnogi građani jedino moći priuštiti potrošiti još i manji iznos za još skromniji blagdanski stol. U vrijeme blagdana uobičajeno je da su ljudi emotivniji u odnosu na ostatak godine te im tada nedostatak novca posebno teško pada, a posebno onima koji imaju djecu. Odrasli još nekako mogu pretrpjeti određena odricanja, ali je djeci teško i tužno objasniti razloge nedostatka kolača, slatkiša, sokova, darova…
U iznos košarice nisu uračunati darovi za Uskrs, koji su tradicionalno skromniji nego za Božić, a nisu uračunati niti razni turistički aranžmani u zemlji i inozemstvu. Naravno, postoje i oni imućniji građani, koji će si, za razliku od većine, priuštiti skuplju trpezu za blagdane u odnosu na našu bogatiju košaricu, uskrsne turističke aranžmane, čak i vrlo skupe, egzotične, kao što će si priuštiti i skupim darovima darivati svoje najbliže.