OPET DOKIDANJE PRAVA
Sindikatima preostaje jedino socijalni “nemir” a jedina “sabornica” koja im je na raspolaganju je – ulica, poručeno je jučer
(GLAS SLAVONIJE) ZAGREB – Vlada u postojeće kolektivne ugovore, ponovno, namjerava intervenirati zakonom. Nakon što je u prosincu prošle godine zakonom zabranjena isplata božićnice i regresa, sada se zaposlenima u državnim i javnim službama, opet zakonom, namjerava ukinuti povećanje koeficijenata za 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ukidanje tog povećanja koeficijenata namjerava provesti izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, odnosno Zakona o plaćama u javnim službama. O sadržaju tih izmjena početkom idućeg tjedna trebaju razgovarati članovi Povjerenstva Gospodarsko-socijalnog vijeća za politiku plaća, porezni sustav i životni standard. “Ugovor o radu, pravilnik o radu, sporazum sklopljen između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivni ugovor, zakon odnosno drugi propis kojim se uređuje dodatno povećanje plaće odnosno koeficijent složenosti poslova radnog mjesta moraju se uskladiti s odredbama ovoga zakona najkasnije do 31. prosinca 2013. godine”, navodi se u zakonskim prijedlozima kojima Vlada, u osnovi, guši kolektivno pregovaranje. Naime, Vladi sporni dodaci ugovoreni su kolektivnim ugovorima za pojedine djelatnosti. Stoga bi bilo logično da se o njihovom eventualnom ukidanju i pregovara sa sindikatima u javnim odnosno državnim službama. To više što se kolektivni ugovori u javnim službama trebaju otvoriti kako bi se uskladili sa u prosincu potpisanim Temeljnim kolektivnim ugovorom.
– S obzirom na to da na troškove rada, koji su u Hrvatskoj znatno viši od troškova rada u zemljama članicama Europske unije, utječu mnogobrojna materijalna prava i dodaci zaposlenih u državnim i javnim službama, kojima pravni izvori nisu posebni zakoni, već kolektivni ugovori, potrebno je preispitati sva dodatno ugovorena materijalna prava za službenike i namještenike u državnim i javnim službama i njihovu razinu izjednačiti – navodi se, između ostaloga, u objašnjenju prijedloga izmjena zakona o državnim službenicima i plaćama u javnim službama. “To se osobito odnosi na isplate dodatnog odnosno postotnog povećanja vrijednosti koeficijenata složenosti poslova, kojim se, uz povećanje plaće za 0,5 posto, povećava iznos plaće po istoj pravnoj osnovi, odnosno na temelju godina radnog staža”, navodi se u dokumentima izrađenima u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Pritom se objašnjavaja kako se povećanje koeficijenta za 4, 8 i 10 postotnih poena različito obračunava u različitim službama. Tako u srednjoškolskom obrazovanju, socijalnoj skrbi i kulturi povećanje ovisi o ukupno ostvarenom radnom stažu. S druge strane, u državnim službama, osnovnoškolskom obrazovanju, znanosti i visokom obrazovanju i zdravstvu to povećanje ovisi o radnom stažu u državnim tijelima odnosno ustanovama pripadajuće djelatnosti.
Naime, Vlada u svom objašnjenju ukidanja dodatka propituje njegovu usklađenost s europskim zakonodavstvom. Službenički sindikat još je jednom Ministarstvo rada podsjetio da ni dodatak za minuli rad od 0,5 posto, kao ni dodatno povećanje dodataka radnicima s 25 i više godina staža, Sloveniju, primjerice, nije kočio pri ulasku u EU.
Gabrijela GALIĆ
Minimalna plaća uskoro 2.985 kuna?
Do kraja tjedna očitovanje
Lider/Hina – Minimalna plaća u brutoiznosumogla bi uskoro porasti sa sadašnjih 2.814 kuna na 2.985 kuna, pri čemu bi se ostavila mogućnost da se u pojedinim sektorima i poduzećima kolektivnim ugovorima utvrdi do pet posto niži iznos minimalca, doznaje se danas iz sindikalnih krugova. Sindikati i poslodavci trebaju se do kraja tjedna očitovati na prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava po kojem bi minimalna plaća porasla za 171 kunu, s time da se nekim sektorima, poput drvoprerađivačke ili tekstilne industrije, koji muku muče i s dosadašnjimiznosomminimalca, omogući isplata najmanje 95 posto od ugovorene minimalne plaće.
Od 2009. godine minimalna plaća nije rasla, a njezin je udio u prosječnoj plaći s 39 posto pao na 36 posto. Poslodavci su dosad odbijali ideju o povećanju minimalca ističući da bi to teško pogodilo upravo drvni i tekstilni sektor, te izazvalo gubitak još nekoliko tisuća radnih mjesta.
Sindikati su pak tražili povećanje minimalne plaće na 3.080 kuna bruto, navodeći kao cilj da minimalac dosegne 50 posto prosječne plaće.