HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

U Hrvatskoj se radnici najviše iskorištavaju u građevinarstvu

EKSPLOATACIJA: IZVJEŠĆE AGENCIJE EU ZA TEMELJNA PRAVA

(NOVI LIST) ZAGREB – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, a potom i građevinarstvo te ugostiteljstvo, djelatnosti su u kojima su najčešće prisutni ozbiljni oblici iskorištavanja radnika, pokazalo je izvješće u kojem se istražuju kazneni oblici iskorištavanja radne snage u Europskoj uniji koja se ili seli unutar zemalja članica ili doseljava na područje Unije. Osim tri djelatnosti koje je većina članica Unije istaknula kao »najranjivija« područja u kojima se krše prava radnika, na popisu su i rad u domaćinstvu, odnosno poslovi poput čuvanja djece, održavanja domaćinstva, skrbi o starijim osobama, a iskorištavanje radnika prisutno je i u proizvodnji. U Hrvatskoj je građevinarstvo djelatnost najpodložnija iskorištavanju radne snage, a potom slijede ugostiteljstvo te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. U Njemačkoj, Italiji, Poljskoj su, primjerice, radnici u poljoprivredi najizloženiji mogućem iskorištavanju, a potom slijede druge djelatnosti. Finska, pak, kao najranjiviju djelatnosti ističe ugostiteljstvo, a Irska rad u domaćinstvu.

Radnici koji se sele unutar EU ili se useljavaju u EU izloženi su riziku da postanu žrtve određenih oblika ozbiljnog iskorištavanja radnika, unatoč zakonodavstvu koje to zabranjuje, navodi Agencija. A to iskorištavanje radne snage koja je zbog gospodarskih i socijalnih okolnosti prisiljena raditi u nemogućim uvjetima, u osnovi podrazumijeva radno vrijeme od 12 sati ili dulje tijekom šest, a ponekad i svih sedam dana u tjednu. Radi se za vrlo nisku plaću koja, prema podacima Agencije, ponekad iznosi jedan euro ili manje po satu.
Nekažnjavanje takvih djela, odnosno iskorištavanja rada, je sveprisutno, a dio razloga za to je činjenica da žrtve rijetko podnose prijave protiv poslodavaca koji iskorištavaju njihov rad i to jer su »spriječene ili se boje gubitka posla«.

Takvo stanje ne šteti samo žrtvama, već ima i šire posljedice, jer narušava radne standarde. Stoga Agencija među ostalim predlaže da države članice EU-a trebaju osigurati sveobuhvatan, učinkovit i dobro opremljen sustav inspekcija na radnom mjestu. Kako bi se povećala učinkovitost istraga iskorištavanja rada, potrebno je uspostaviti bliske veze između policije, javnih tužitelja, inspekcija rada, službe podrške kao i udruga poslodavaca ne samo na nacionalnoj razini, već i prekogranično.

Na tragu europske platforme

Prijedlozi Agencije na tragu su onog što se trebalo realizirati europskom platformom borbe protiv rada na crno. Ona je predviđala daleko veću koordinaciju među državama članicama u iskorjenjivanju sive zona rada u kojoj se radnici najčešće i iskorištavaju. No, ta je ideja na dugom štapu s obzirom da je dio zemalja EU-a iskazao zadršku prema zajedničkom rješavanju problema. G. GALIĆ