TEŠKA GODINA
U prvih 10 mjeseci ove godine inspektori su donijeli 152 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti jer su zatekli radnike koji nisu bili prijavljeni na obavezno mirovinsko osiguranje, odnosno radnike strance bez valjanih dozvola
(Novilist.hr) ZAGREB – Svakom trećem poslodavcu, zatečenom u prekršaju, lakše je platiti kaznu zbog nezakonitog zapošljavanja radnika, nego te iste radnike u zakonskim rokovima prijaviti na obvezna osiguranja, sklopiti s njima ugovor o radu ili ishodovati potrebne dozvole za rad stranaca. Proizlazi to iz desetomjesečnih pokazatelja rada Inspektorata rada u ovoj godini.
Otkupljivanje kazni
U tom periodu inspektori rada i inspektori zaštite na radu obavili su nepunih 16,6 tisuća inspekcijskih nadzora, a zbog sumnje da su poslodavci počinili 5.333 prekršaja, prekršajnim sudovima podneseno je 2.369 optužnih prijedloga, obaveznih prekršajnih naloga i prekršajnih naloga. Na licu mjesta inspektori su izrekli 55 kazni, dok su na adresu Državnog odvjetništva adresirali 52 kaznene prijave.
Kako nam je odgovoreno iz Inspektorata u prvih 10 mjeseci ove godine inspektori su donijeli 152 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti jer su zatekli radnike koji nisu bili prijavljeni na obavezno mirovinsko osiguranje, odnosno radnike strance bez valjanih dozvola.
No, dok su poslovni prostori 106 poslodavaca ostali zatvoreni 30 dana, odnosno do uklanjanja nezakonitosti, 46 poslodavaca »otkupilo« je kazne uplatom 30 tisuća kuna za svakog radnika zatečenog u nezakonitom radu. Drugim riječima, svaki treći poslodavac bez problema je iskeširao kaznu za svakog zatečenog radnika, ali im je istovremeno očito problematično bilo te iste radnike, a riječ je o 63 radnika, zakonito angažirati. Naime, s naslova otkupa kazne u proračun je uplaćeno 1,89 milijuna kuna do konca listopada.
Tijekom prošle godine, pak, 119 poslodavaca je u proračun uplatilo 4,53 milijuna kuna za prekršaje zbog kojih im inspektori pečate poslovne prostorije, ali ih mogu otkupiti uplatom kazne i ispravljanjem prekršaja, odnosno prijavom radnika na obvezna osiguranja, uručivanjem ugovora o radu radniku ili ishodovanjem radne dozvole za radnike strance. Drugim riječima, inspektori su tijekom prošle godine u nadzorima zatekli 151 radnika bez urednih papira.
Neisplata plaća
Neisplata zakonom propisanog minimalca, nedostavljanje radnicima isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, neplaćeni ili nezakoniti prekovremeni rad, kršenje odredbi o dnevnom i tjednom odmoru radnika spadaju u najčešće prekršaje poslodavaca. Niti minimalnu plaću u destomjesečnom razdoblju, poslodavci nisu isplatili za 16.290 radnika prema nalazima inspektora. To je bio razlog za pokretanje 812 prekršajni postupaka zbog nepoštivanja odredbi Zakona o minimalnoj plaći. Kada je, pak, riječ o Zakonu o radu, inspektori su utvrdili kako za 803 radnika poslodavci nisu u propisanom roku dostavili obračune isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, dok za čak 6.343 radnika poslodavci nisu u propisanom roku dostavili obračun dugovane neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine.
Teško usporedive brojke
Prošlogodišnje i ovogodišnje rezultate inspektora rada teško je uspoređivati, s obzirom da je izmjenama zakona o radu i zakona o zaštiti na radu smanjen broj prekršajno sankcioniranih odredbi. Osim toga, i manji broj stranaca treba radnu i boravišnu dozvolu. Pritom, u Inspektoratu ističu i svoju staru boljku – nedovoljan broj inspektora. To je već godinama problem, koji se dodatno produbio »cjepkanjem« nekadašnjeg Državnog inspektorata i izdvajanjem inspektora rada i zaštite na radu u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Autor: Gabrijela Galić