Fotografija: Khay Edwards, Unsplash.com
Izvor: NHS
Novo istraživanje sindikata, uoči saslušanja o potvrdi prvog povjerenika EU-a za stambena pitanja, pokazuje kako u većini država članica nisko plaćeni radnici troše najmanje trećinu svojih plaća na najam stana.
Prosječna cijena najma za nekretninu od najviše dvije spavaće sobe pojede 35% ili više plaće radnika koji zarađuju zakonom propisanu minimalnu plaću u 14 država članica.
Najamnina čini polovicu mjesečne zarade za slabo plaćene radnike u tri zemlje (Nizozemska, Irska, Luksemburg), a u daljnjih osam država članica iznosi 40% ili više.
Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je cijena najma porasla do 200% diljem EU-a.
Cijena stanarine temelji se na prosjeku u svakoj zemlji, ali situacija može biti još teža u gradovima, gdje se nalazi većina radnih mjesta.
Točnije, ako pogledamo visinu najma stana u Zagrebu, jasno je kako se ovdje radi o prosjeku za državu, budući da se u Zagrebu za 311 eura ne može unajmiti niti mala garsonijera, a najam stana s dvije sobe iznosi i više od neto minimalne plaće.
Analiza, koju je proveo Europski sindikalni institut, objavljena je prije saslušanja Dana Jørgensena u Europskom parlamentu, kandidata za prvog europskog povjerenika za stambena pitanja. Jørgensen će biti odgovoran za provođenje “prvog europskog plana pristupačnog stanovanja”, na koji se predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obvezala u svojim političkim smjernicama. Europska konfederacija sindikata (ETUC) poziva Jørgensena na poduzimanje sljedećih aktivnosti kao dio plana:
• Osiguravanje kvalitetnih i sigurnih radnih mjesta, promicanje kolektivnog pregovaranja i povećanje zakonom propisanih minimalnih plaća kako bi se pokrili troškovi stanovanja;
• Aktivnosti za rješavanje špekulacija i gomilanja (nekretnina), uključujući progresivnije oporezivanje nekretnina i pojačanu regulaciju kratkoročnih najmova;
• Potpora ulaganju u neprofitna/ograničeno profitna/javna/socijalna pristupačna i odgovarajuća stanovanja uključujući putem alata EU-a za ulaganja, fleksibilnost u primjeni pravila gospodarskog upravljanja i nadolazeća revizija pravila o državnim potporama;
• Socijalni uvjeti za javno financiranje i državne potpore za stambene projekte (uključujući i kroz EIB) kako bi se osigurala kvalitetna i izravna radna mjesta, kao i bolji uvjeti rada u građevinskom sektoru;
• Jamčenje minimalne kvalitete, zdravlja, pristupačnosti i sigurnosnih standarda za smještaj i propise o najmu kako bi se iznajmljivači zaštitili od iskorištavanja i zlostavljanja, ukidanje deložacija bez krivnje i obustava deložacija ranjivih obitelji;
• Bolje planiranje koje osigurava da je stanovanje povezano s javnim uslugama visoke kvalitete, uključujući prijevoz, zdravstvenu skrb, obrazovanje, skrb o djeci.
Više detalja o zahtjevima ETUC-a dostupno je u Rezoluciji ETUC-a o pravu na primjereno, pristojno i pristupačno stanovanje.
“Milijuni zaposlenih ljudi u većini država članica vide kako velik dio njihovih plaća odlazi s bankovnih računa čim stignu samo kako bi zadržali krov nad glavom. Unatoč plaćanju visokih najamnina uz niske plaće, njihov smještaj često je potpuno neadekvatan, izlažući njih i njihove obitelji zdravstvenim rizicima. Drugi su prisiljeni spavati na kauču u stanovima svojih prijatelja, nastaviti živjeti s roditeljima kada je to moguće, pa čak i spavati u svojim automobilima. Istodobno, vrlo bogati pojedinci i investicijski fondovi izvlače pretjerane zarade od stanovanja kroz neetičke prakse koje bi trebale biti zabranjene.
Imenovanje prvog europskog povjerenika za stanovanje nije moglo doći dovoljno brzo. Radnici sada od njega očekuju poduzimanje mjera koje odgovaraju razmjerima europske stambene krize. Vrijeme je da ponovno tretiramo adekvatno stanovanje kao osnovno ljudsko pravo izgradnjom više društvenih domova i pravilnim reguliranjem tržišta najma,” izjavila je Esther Lynch, glavna tajnica Europske konfederacije sindikata. (mh)