HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

Studija MMF-a: Iseljavanje krivo za slab rast stopa BDP-a zemalja istočne Europe

DEMOGRAFSKA KRETANJA U 25 GODINA
Autor: Jagoda Marić

Da nije bilo tog iseljavanja, procjenjuju stručnjaci MMF-a, stopa rasta BDP-a u istočnoeuropskim zemljama, među kojima je i Hrvatska, bila bi veća u prosjeku za sedam postotnih poena

(Novilist.hr) ZAGREB – Istočna Europa nije brže uhvatila priključak sa razvijenim zemljama na zapadu kontinenta dobrim dijelom i zbog iseljavanja, posebice mladih i obrazovanih ljudi koji su svojim odlaskom poticali rast razvijenih zemlja u koje su odselili, uglavnom starih članica. U 25 godina tranzicije zemlje istočne Europe izgubile su zbog migracije 20 milijuna stanovnika, što je čak šest posto ukupnog stanovništva. Da nije bilo tog iseljavanja, procjenjuju u svojoj analizi stručnjaci MMF-a, stopa rasta BDP-a u istočnoeuropskim zemljama, među kojima je i Hrvatska, bila bi veća u prosjeku za sedam postotnih poena. I to samo u razdoblju od 1995. do 2012. godine, što znači da je od početka tranzicije do danas taj gubitak i znatno veći.
Starenje stanovništva

U analizi se ističe da je odlazak istočnih Europljana uglavnom bio motiviran poslom i većom plaćom, te da je to uzrokovalo usporavanja rasta u njihovim matičnim državama što je usporilo i priključak s razvijenijim dijelovima Europe, čijem su napretku ti migranti doprinosili. U ekonomsku migraciju otišlo je stanovništvo koje je gotovo pet puta veće od broja ljudi koji trenutno žive u Hrvatskoj i uglavnom je njihova ekonomska situacija bolja. Koristi su imali i članovi njihovih obitelji koji su ostali u domovini i to zbog doznaka koje su im slali sada bolje situirani rođaci. Utjecalo je to jednim dijelom pozitivno i na potrošnju u istočnoeuropskim zemljama jer su pojedina domaćinstva imala sve veći raspoloživi dohodak, pa je to pokrenulo i dio investicija. Ali u konačnici odlazak uglavnom mladih i obrazovanih ljudi značio je slabljenje zemlje koju su napustili. U nekoliko se navrata kad je u pitanju odljev mozgova, ali i povećanje prosječne starosti stanovništva ističe kako je to imalo pogotovo veliki utjecaj na zemlje poput Hrvatske, Rumunjske i Bugarske.

Starenje stanovništva značilo je da rastu troškovi mirovina i zdravstva, a sve je manji broj stanovnika koji bi trebali stvoriti novu vrijednost kojom bi se ta socijalna davanja financirala. Tako se stvorio začarani krug u kojem slabiji BDP, od onog koji bi te zemlje ostvarile da nije bilo iseljavanja, mora financirati sve veće socijalne izdatke. Udio tih izdataka u proračunu i BDP-u je rastao, a posljedice u Hrvatskoj su sve veće zaduživanje da bi se ta potrošnja mogla financirati. Vlade zemalja istočne Europe, pa tako i Hrvatske, na to su morale odgovarati podizanjem poreza, a to je dodatno slabilo konkurentnost tih zemlja.

Velike razlike

Kako su dohodovne ali i institucionalne razlike između zapada i istoka Europe, bez obzira na širenje EU-a, još uvijek velike, stručnjaci MMF-a procjenjuju da će se iseljavanje s istoka nastaviti. Imaju i savjete kako bi migracija, od koje zapadne zemlje još uvijek imaju više koristi, mogla bolje pridonijeti i razvoju u istočnoeuropskim zemljama. Za početak bi zemlje iz kojih se ljudi iseljavaju morale imati snažnije institucije, a njihove bi ekonomske politike trebale stvoriti uvjete ljudima za ostanak ili povratak, te učiniti te zemlje privlačnima za doseljavanje stanovnika iz drugih država. Savjetuje se i izbjegavanje povećanje poreza na plaće, umjesto čega bi više trebalo oporezivati potrošnju, što bi poticalo investiranje i dugoročni rast.