U Zavodu za zaštitu zdravlja razvili su alat za procjenu rizika (Health&Safety Executive), koji poslodavci mogu koristiti
AUTOR: ROMANA KOVAČEVIĆ BARIŠIĆ
(VEČERNJI LIST) – Loša organizacija rada, nedostatak komunikacije s nadređenima i nejasne upute o radnim zadacima, uz više nadređenih koji radnike zatrpavaju svatko svojom količinom posla, najveći su uzroci pojačanog stresa zaposlenih. Utvrdili su to stručnjaci Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu,provodeći istraživanjao utjecaju stresa na tjelesno i psihičko zdravlje radnika koji rade u smjenama. Međutim, uočeno je da navedeni problemi nadrastaju smjenski rad i izložena mu je većina zaposlenih. Pokazalo se i da je problem koji značajno utječe na pojačan stres neizvjesnost posla –90% ljudiu firmama koje dobro posluju boji segubitka posla.
Promjene su moguće
– Područje psihosocijalnih rizika ogroman je problem. Prije su bili aktualni problemi tipa buke, to se lako mehanički rješava, ali danas je stres nova epidemija, a on jeteško mjerljiv– kaže dr. Marija Zavalić, ravnateljica Zavoda. Analize govore da dugotrajna izloženost stresu posljedično znači i osjećaj lošeg zdravlja, a literatura kaže da dovodi i do kardiovaskularnih i niza drugih bolesti.
– Europska agencija za sigurnost izdravlje na radusmatra da se i psihosocijalnim rizicima može učinkovito upravljati kao i ostalim rizicima na radnom mjestu, ako ih se razumije i dobro procijeni – ističeHelena Koren, psihologinja Službe za zdravlje na radu.Izmjene Zakona o zaštiti na radu 2014.uvele su stres i borbu protiv stresa kao obvezu poslodavca, pa su u Zavodu, po uzoru na EU, razvili alat za procjenu rizika (Health&Safety Executive). Svaki poslodavac tako može adekvatno napraviti procjenu rizika i iz nje dobiti podatke o tome što je u radnoj sredini najrizičnije i jesu li radnici u povećanom stresu. Najčešća je metoda procjeneanketa među radnicimao njihovoj izloženosti psihosocijalnim rizicima. Smanjivanje ili uklanjanje rizika, kao sljedeći korak, zahtijeva vrijeme i promjene u radnom okruženju, organizaciji rada, upravljanju i socijalnoj klimi u firmi, uglavnom puno razgovora. Stručnjaci Zavoda provode seminare i edukacije poslodavaca i povjerenika za zaštitu na radu.
Razgovor bez straha
Kada 90% radnika ukomunikaciji s poslodavcimaosjeti da mogu iznijeti problem, a da im to neće ugroziti radno mjesto, onda ćemo uspjeti, poručuju stručnjakinje Zavoda. U Europi to rade10-15 godinapa tek sada imaju rezultate, mi malo kasnimo. Mnogi su, kaže, skeptični kad to čuju, ali ako ne počnemo, ne možemo ni doći do toga.
Radnici često izgore na poslu, a da se to uopće ne prepozna
Upitnik, među ostalim, traži da na skali od “nikad” preko “rijetko” do “uvijek” radnici ocijene situacije kao što su “Različiti ljudi na poslu zahtijevaju od mene obavljanje radnih zadataka koje je teško uskladiti”, “Imam nedostižne rokove”, “Moram raditi jako brzo” itd. Iz kategorije međuljudskih odnosa: “Postoji nesloga ili napetost među kolegama”, “Izložen sam uznemiravanju u obliku nepristojnih riječi ili ponašanja” itd. (upitnik je na stranici http://hzzzsr.hr/). – Važno je uočiti promjene u ponašanju. Npr. agresija je često rezultat burnouta (izgaranja na poslu). Kažemo za radnika da je lijen, a nitko ne vidi što je iza toga – upozorava dr. Ina Kardoš.