RIJEČ AUTORITETA
Autor/izvor: SEEbiz / Bloomberg
LONDON – Proračunske mjere koje su uvele zemlje eurozone kao odgovor na dužničku krizu bile su “katastrofalna greška”, smatra Nobelovac Joseph Stiglitz. Uz to, ekonomski rast u regiji je zaustavljen, smatra poznati ekonomist. On je u intervjuu agenciji Bloomberg, na marginama susreta laureata Nobelove nagrade u njemačkom gradu Lindau, kazao da velika nezaposlenost u eurozoni i slab tempo ekonomskog rasta ukazuju na nedostatke politike koja se provodi u okviru borbe s krizom. “Sada vidimo tu ogromnu cijenu koju plaća Europa”, dodao je. Ekonomije 18 zemalja eurozone u drugom tromjesečju ove godine bila je u stagnaciji, njen obujam se nije promijenio u odnosu na prvo tromjesečju, a na godišnjoj razini porasla je 0,7 posto. Inflacija u zoni eura u srpnju je usporena na 0,4 posto, što je najniža vrijednost od listopada 2009. godina. Nezaposlenost u lipnju je iznosila 11,5 posto, ne mnogo niže od rekordnih 12 posto zabilježenih prošle godine.
Stiglitz smatra da je tempo stvaranja bankarskog saveza “prespor”. Pored toga, on poziva na generalizaciju dužničkih obaveza država regije, čemu se žestoko protive Njemačka i nekoliko drugih europskih zemalja.
“Europskoj uniji je potreban dublji fiskalni savez. Ako Europa bude privlačila sredstva kao jedan dužnik, moći će privući sredstva po kamatnim stopama koje važe za SAD”, rekao je Stiglitz.
Usprkos stimulativnim mjerama bez presedana koje je Europska centralna banka (ECB) donijela u lipnju “kreditno monetarna politika ne može biti zamjena za druge mjere”, smatra Stiglitz.
ECB je 5. lipnja snizila osnovnu kamatnu stopu za kredite sa 0,25 na 0,15 posto godišnje, što je rekordno niska razina. Stopa za depozite je prvi put u povijesti monetarne unije negativna, pošto je smanjena s nula na minus 0,1 posto.