Izvor: RADIO1 – Ruska agresija na Ukrajinu ima dalekosežan utjecaj i na ostale dijelove svijeta. Enroman rast cijena energenata i goriva praćen sve većom inflacijom, a posljedično i rastom cijena namirnica, u posebnu opasnosti dovodi one najugroženije građane koji ionako već štede kako znaju i umiju. Na udaru su i gospodarstvenici kojima astronomski računi za primjerice plin praktički jedu dobit od, kako se čini, više nego zadovoljavajuće turističke sezone. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u razgovoru za Media servis kaže kako na jesen očekuje izuzetno snažan udar i na građane i na gospodarstvenike čiji rastući troškovi će se preliti na građane.”S jedne strane zbog poskupjelih ulaznih troškova, a oni onda to u pravilu sve iskrcaju na građane pa onda opet i to podigne cijene. Tako da će jesen biti izuzetno teška za sve i to je valjda svima vrlo jasno.”
Iako su prosječne plaće rasle, statistika je jedno, a realnost je za veliki broj građana drugačija.”Zapravo statistika nigdje ne prati koliko je i prosječno zaduženje koje građani redovito otplaćuju još od te plaće ili mirovine koje se statistički prate. To je vezano uz povrat nekakvih rata kredita. S druge strane je odlazak u crveno po tekućim računima bilo da je riječ o dozvoljenim ili prešutnim minusima.”
Dovoljno govori podatak da u Hrvatskoj više od 800 tisuća građana svakog mjeseca koristi odlazak u crveno odnosno prešutni minus kako bi pokrili redovite mjesečne troškove. O dugovima da i ne pričamo. Sever ističe da nije samo pitanje kako će preživjeti 15 do 20 posto građana koji su statistički siromašni nego i oni koji se ne ubrajaju u tu statistiku iako realno jesu siromašni.
Postavlja se pitanje hoće li uopće postojati stavke na kojima će građani moći dodatno štedjeti s obzirom da je velik dio njih to radio i do sada. U ništa boljoj poziciji nisu ni gospodarstvenici. Glavni direktor HUP-a Damir Zorić ističe da su i oni već ranije štedjeli gdje su mogli dodajući da će trećina njih, zbog rasta cijena struje, odustati od namjeravanih investicija.”Ako se odustaje od investicija onda nema razvoja, nema rasta, nema novog zapošljavanja i taj zamašnjak ponovno nas vodi stepenicu ili dvije niže. To je ono što bi se trebalo izbjeći jer nas sve zajedno, u kombinaciji s galopirajućom inflacijom, jako približava krizi i u konačnici mogućoj recesiji.”
U tom kontekstu, Zorić smatra da je intervencija Vlade u cijene goriva dobra.”Mislimo da u određenim kriznim situacijama jedino vlada ima instrumente, mogućnosti i ovlasti da intervenira. Do sada mislimo da je to dosta dobro uspijevala. Je li moglo bolje? Uvijek je moglo bolje.” Nada se da će Vlada donijeti novi, kako ga naziva, krizni paket mjera te očekuje da bude najozbiljniji i najveći od svih dosadašnjih.”(…) Jer kumulira u sebi pomalo sve one ostatke prethodnih (paketa) i donosi nešto novoga. Mislim da sada treba ponovno pokazati određenu zrelost i snagu i prevenirati to što bismo trebali bolje zvati hladnu nego vruću jesen.”
Sada je red na vladajućima da pokažu nešto više od općenitih smjernica za uštedu energije kojih su se, napomenimo još jednom, socijalno ugroženi građani ovako i onako već pridržavali. Vaučeri za potrošnju plina i električne energije koje su već najavili su možda korak u dobrom smjeru, ali definitivno nisu konačno rješenje.