Izvor: HRT
– Nema proizvoda koji u posljednjih godinu dana nije poskupio. Cijene hrane su neopravdano visoko rasle. Mirovine i plaće su rasle puno sporije i jasno je da je ovdje najveći udar na građane, rekao je u Dnevniku HTV-a, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Vlada je u nekoliko navrata smanjivala porezna opterećenja na pojedine artikle i namirnice. Na pitanje je li to u punom učinku došlo do cijena hrane, Sever je rekao da se to nije dogodilo.
– Nakon otpuštanja u području PDV-a, na drugoj strani, na različitim potporama koje su ulazno dolazile, mi smo počeli plaćati još skuplje s obrazloženjem onih koji prodaju da bi cijene bile još veće da nije bilo spuštanja PDV-a, govori.
Sever naglašava kako je činjenica da se smanjenje PDV-a nije vidjelo u krajnjim cijenama, nego da su one i više.
– Jasno je da netko ubire ekstra profite na teret svih ostalih, ali to svakako mi platimo na jednoj strani, proizvođači na drugoj, a svi ostali između zarađuju, istaknuo je.
Sever naglašava da u zadnjih pet mjeseci padaju cijene hrane na svjetskom tržištu, ali u Hrvatskoj one rastu.
– Jedino rješenje je da se stavi veći nadzor pri ulazu i dati potporu proizvođačima te staviti ove neke koji dobro zarađuju pod nadzor kako bi se vidjelo što se događa u krajnjoj cijeni u odnosu na onu koja se otkupljuje, istaknuo je.
Na pitanje gdje je prostor za hitni rast plaća, Sever je rekao da se on mora naći.
– Jasno je da se ne smiju smanjivati doprinosi, zato što će to značiti siromaštvo svih onih kada odu u mirovinu, rekao je i dodao da ako plaće neće sustizati inflaciju, sve će ići u još veće siromaštvo i neće biti kupovine. Kaže da, kada ljudi nemaju od čega otkidati, otkidaju od hrane.
Cijene hrane vrtoglavo rastu. U usporedbi s prvih osam mjeseci prošle godine, najviše je poskupjelo ulje, gotovo 40 posto. Slijedi brašno – 35 posto, zatim mlijeko koje je u odnosu na isto razdoblje lani skuplje za gotovo 30 posto. Znatno su poskupjeli i sir, maslac te margarin. Iako su to osnovni proizvodi, građani su ipak počeli manje kupovati. Prvi put je, nakon 18 mjeseci konstantnog rasta, počela padati potrošnja u maloprodaji. Tako je pala količinska prodaja ulja za 5%, brašna za 3%, a mlijeka za čak 6%. Pala je i prodaja sira te maslaca i margarina. Provjerili smo tko je u lancu opskrbe najviše povisio cijene te odražava li to poskupljenje proizvoda stvarni rast troškova proizvodnje i prerade.
Kad se govori o hrani, u zemljama istočne Europe inflacija je bila veća nego na zapadu. No naši zapadni susjedi, Slovenci, taj udar na najosnovnije životne potrebe ipak osjećaju manje od nas.
– Slovenija ima najmanju inflaciju cijena hrane, iako se njihova službena inflacija ne razlikuje previše od naše. U hrani oni su svega skuplji dva do pet posto, rijetko kad deset posto, dok su kod nas cijene u velikom broju kategorija rasle od 10 do 30 posto, naglašava Ivan Junaković, regionalni direktor prodaje Nielsen IQ Hrvatska.
Inflaciju su potaknuli poremećaji u opskrbnim lancima, nastavila je rasti s poskupljenjem goriva, a rat u Ukrajini zadao je konačni udarac. Oni koji su na kraju lanca, trgovci, pravdaju se da uzrok poskupljenja nisu trgovačke marže.
– Nije problem u dizanju trgovačkih marži, problem je u rastu cijena u proizvodnji i distributera iz uvoza. Trgovačke marže su takve kakve su bile i prije godinu i pol, dvije, ali jednostavno, ako Vam neki artikl poskupi, tu nema pomoći, naglašava Ivica Katavić, Hrvatska gospodarska komora, Udruženje trgovaca.
Do trgovina proizvodi dolaze s pomoću distributera i posrednika. Hrvatska je zemlja koja mnogo više uvozi nego što proizvodi. Transport je poskupio četiri puta, a rastu cijena energenata ne vidi se kraj. Prvi u lancu opskrbe su proizvođači. I njihovi su troškovi veći nego prije.
– Ako ćemo govoriti o cijeni dušika, ona je rasla pet puta, s dvije tisuće na deset tisuća, ako ćemo govoriti o plavom dizelu, on je s četiri na osam i pol kuna. Možemo govoriti o kilovatu koji je u privredi jako važan koji je skočilo s 0,70 na 1,70 kn, a da ne govorimo o plinu, naglašava Vlado Čondić Galiničić, Hrvatska gospodarska komora, Udruženje poljoprivrede.
Cijene se formiraju na svjetskim burzama. Pa se one energenata, uljarica i žitarica reflekiraju na kranju cijenu koju plaćaju potrošači.
– Kad dižeš cijene, možeš ih podići malo više, to dakako nije neka analitička pretpostavka, to je moja osobna pretpostavka, ali sad da li ćeš dići 10, 11 ili 12 posto – pitanje je. Ponekad takve situacije vrtoglavog rasta cijena mogu biti iskorištene za hvatanje startnih pozicija za narednu godinu, naglašava Junaković.
Potrošači su, silom prilika, počeli mijenjati navike. Kupuju na akcijama, manje količine. No inflacija raste brže nego plaće, pa je standard građana sve lošiji.