Izvor: HRT
Veliki odaziv građana na bojkot trgovina ne čudi Krešimira Severa. Ljudi su se probudili i nad tim bi se trebali zabrinuti i trgovci i distributeri i vlast, poručio je Sever u središnjem Dnevniku HTV-a.
Krešimir Sever iz Gospodarsko-socijalnog vijeća, kazao je kako se nadao da će se dogoditi veliki bojkot trgovina, jer, kako kaže građani puno i dugo trpe.
– Ovo je bio izuzetno dobar trenutak da se pokrenu građani. Ono što je prekrasno je, da ne samo što su građani ovako odgovorili, nego i što su u velikoj mjeri mladi prepoznali to i što su se ovdje pojavili mladi aktivisti koji su slali poruke na sve strane. Jedni s drugima su komunicirali, u školama i gdje god je to bilo moguće, kazao je Sever.
Istaknuo je da su se ljudi probudili i da bi se nad tim trebali zabrinuti kako trgovci, tako i distributeri, prerađivači, ali i vlast.
Smatra da jedan dan bojkota ne može promijeniti puno, “ako oni kojima je poruka ovoga dana bila namijenjena ne znaju pročitati točan značaj te poruke”.
– Ako se to ne dogodi, a vjerujem da neće, onda treba nastaviti dalje. Sada građani znaju da mogu, vide da mogu, što znači da treba krenuti dalje u istom pravcu – nastaviti s novim bojkotima, krenuti ne ovako svima nego i pojedinačno. Treba krenuti malo od jednog centra, preći na drugi, treći, vrtiti se u krug, kazao je i dodao da se može krenuti u bojkot i pojedinih dobavljača, a možda nakon toga i pojedinih roba.
Vidimo da npr. trgovački lanci koji djeluju u više zemalja u okruženju, imaju različite cijene, a sasvim sigurno robu nabavljaju s istoga mjesta, kazhao je Sever i naglasio da je pritom zamjetno da mi tu robu plaćamo skuplje nego što ju plaćaju njihovi građani u matičnim zemljama.
Tko se neopravdano bogati na račun kupaca?
– Ako krenemo “od polja do stola”, onda ćemo pogledati najprije naše proizvođače, koji su snažno pritisnuti otkupljivačima, koji od njih otkupljuju najjeftinije moguće. Nakon toga to odlazi u sustav prerade, pa odlazi distributerima, završi u trgovini i mi pri tome to jako skupo platimo. Preskupo, apsolutno, kazao je Sever.
Ne čude ga izjave poduzetnika koji tvrde da je bojkot krivo usmjeren, prema visokim cijenama, a ne prema uzrocima.
-Njima su zaposleni u javnom sektoru, njima su porezi teret, njima je sve teret. Ova država toliko daje tim poduzetnicima da bi trebalo očekivati da ti poduzetnici vrate i građanima, jer to su naši novci s kojima ih se podupire, kazao je.
Na kruh je snižen PDV, a on nije pojeftinio
– Priča o najvišem PDV-u ima i svoju drugu stranu. PDV je spušten na puno artikala, npr. na kruh. Na kruhu je PDV 5%. Praktički niže bi bilo još da ga uopće nema. Kada se prvi put spustio taj PDV na tih 5%, kruh ne samo da nije pojeftinio, nego je u svem ovom razdoblju nastavio dalje poskupljivati.Mi plaćamo najskuplji kruh u okruženju. U zadnje četiri godine poskupio je preko 50%. Brašno je lani koštalo manje nego što je koštalo 2020. godine. Očito je da se neko ovdje bezobrazno nabire, da je pohlepa izuzetno jaka i nemojmo samo olako prolaziti i prelaziti preko onoga o čemu govore i trgovci i distributeri jer mi na to možemo odgovoriti, kazao je.
Građani diljem RH pobunili se protiv visokih cijena, trgovine prazne
“Vlasti trebaju služiti narodu, a ne gledati kako da se ne zamjere poslodavcima, trgovcima”
Naglasio je da je Vlada s HNB-om trebala krenuti puno snažnije pritiskati.
– Vidi se koliko se ubire i poreza na dobit, vidi se iz toga koliko je PDV-a ubrano upravo iz sustava potrošnje. Vidi se vrlo jasno da je neko debelo podizao cijene iznad svake norme i da netko debelo zarađuje. Njih ne treba moliti, njih treba pritisnuti, njima treba prijetiti. Vlasti trebaju služiti svom narodu, a ne gledati kako da se ne zamjere niti poslodavcima, kako da se ne zamjere niti trgovcima, niti distributerima, niti prerađivačima. Pri tome, od svih tih, njihovi radnici imaju izuzetno male plaće, a netko tu dobit i te kako dobro pobire, rekao je.
“Naše cijene su prerasle prosjek EU-a bez ikakvog opravdanja”
Sever smatra da ograničavanje cijena potrebno, ali da za 50-ak proizvoda možda i nije dovoljno.
– Veliki dio građana vrlo je opterećen cijenama, posebice cijenama hrane. Kada nam netko govori o statistici koja kaže da su plaće rasle više nego što je rasla inflacija, ne treba zaboraviti da je u tom istom razdoblju u kojem se spominje koliko su rasle plaće – hrana poskupjela više negoli što su zapravo rasle plaće. Na hrani je najveći izdatak, posebice onima s najnižim primanjima.
Ono što je kod nas problem, kaže, to su niska primanja i bezobrazno visoke cijene. Naše su cijene hrane već prije godinu i pol dvije prerasle, a sada već značajno prerasle prosjek Europske unije, ali i cijene hrane u razvijenim europskim zemljama – bez ikakvog opravdanja, osim bahatosti i pohlepe, kazao je.
Poručio je na kraju “trebamo im držati police pune, tada će se cijene spuštati”.