(HRT) Europska je komisija pokrenula savjetovanje sa socijalnim partnerima o tome kako poboljšati radne uvjete osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi. To je ogroman problem i u Hrvatskoj i širom svijeta, posebice u Europi, rekao je u emisiji HRT-a Studio 4 predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever o neuređenosti radnih i drugih prava dostavljača hrane i drugih radnika digitalnih platformi. Istodobno, iz Italije stiže vijest kako su tamošnji sudovi naredili četirima velikim tvrtkama za dostavu hrane da zaposle više od 60.000 radnika koji rade na dostavi, te plate više od 700 milijuna eura novčane kazne jer im nisu osiguravali odgovarajuće uvjete rada.
– Upozoravali smo u Hrvatskoj na te probleme, a do izražaja su došli tijekom pandemije jer se vidjelo što se sve zbiva u pozadini. Tražili smo od Vlade i ministarstva da kad se otvore izmjene Zakona o radu i pregovori o njemu da svakako jedna od tema bude rad putem platformu jer je to šuljajuće ulazilo u Hrvatsku. Sad je već veliki broj ljudi koji rad po različitim osnovama tu rade. Neka istraživanja pokazuju kako je 10,7 % stanovnika Hrvatske, odnosno 400.000 stanovnika Hrvatske bilo u doticaju s platformskim radom, a da radi 40.000 ljudi. Oni su potpuno nezaštićeni, izvrgnuti nekome tko stoji u pozadini tih platformi, a oni ga niti vide niti upoznaju, a upravlja njihovim životima, rekao je Sever.
– Status dostavljača hrane u Hrvatskoj je različit, ovisno po kojoj osnovi ga obavljaju. Dio je samozaposlen i oni imaju nekakve ugovore o poslovnoj suradnji. Dio je preko student servisa, dio po nekim drugim ugovorima. Tu je stanje potpuno nesređeno, tu su i osobe koje rade u javnom taxi prijevozu. Tu je doslovno rašomon svega i svačega, a svemu zajednički nazivnik je da su ti ljudi apsolutno nezaštićeni. Ljudi koji su samozaposleni pa rade po ugovoru o poslovnoj suradnji dobivaju novce dok uistinu i rade. Nemaju pravo na bolovanje, na godišnji odmor jer kad ne rade ne dobivaju nikakve novce, objasnio je Sever.
– Mnogi zagovornici platformskog rada govore da je to dopustilo fleksibilni način rada da se dodatno zaradi. To može biti dobar džeparac nekome tko radi na punom radnom vremenu i sjedi na uredskom poslu pa popodne malo se na biciklu izrekreira i dostavlja hranu te zaradi nekoliko desetaka kuna. No sve veći je broj ljudi kojima je to osnovi posao i koji od toga posla ne mogu živjeti i ne smiju se razboljeti ili ići na godišnji odmor, rekao je Sever.
Dodao je da neki nemaju niti osiguranje u slučaju nesreće na poslu u prometu, a ima rada i na crno, isplate na ruke.
To je pitanje zaštite na radu, pitanje zaštite u slučaju nesreća, dostojne plaće, prava na sindikalno organiziranje, prava na štrajk. Ti ljudi su na vjetrometini, treba ih zaštititi, naglasio je Sever.
Vlasnici digitalnih platformi uopće ne razgovaraju o tome direktno nego putem posrednika, a kad dođe do spora maksimalno odugovlače i razvlače po sudovima kako bi se što duže zadržali takav status ljudi po kojima rade kod njih, objasnio je Sever kako se vlasnici imaju sluha o pravima.
Smatra kako kompanije i njihovi predstavnici ne bi trebale raditi otpore i da sjednu i dogovore se. Resorno također mora zaštititi te ljude u sustavu rada jer država može ubrati dodatne poreze. To je bolje nego da se odupiru i da sve završi na sudovima. Često ćemo presude dobiti i onda su veliki troškovi, objasnio.
– Dogovor bi uvijek kuću gradio, ali vidimo po iskustvima izvana, pa i u Hrvatskoj, vidimo da su otpori veliki. Poznavajući orijentaciju hrvatske javne vlasti uvijek su za fleksibilizaciju i građenje konkurentnosti preko obespravljenih radnika, a ne da za svoje radnike skoče kao zaštita jer im je to zadnja brana prema nezaštićenosti od moćnih i snažnih kompanija koje na njihov račun dobro žive i izrabljuju ih, rekao je Sever.
Što se tiče pokretanja pitanja ovog pitanja na nivou Europske unije očekuje da to neće biti brzo.
– Kad je riječ o Hrvatskoj, naša vlast je u stanju čekati i time pomalo ići na ruku poslodavcima i čekati na signale.
Govorio je i o radu u trgovačkim centrima tijekom epidemije rekavši kako su radnici radili puno poslova koji im nisu u opisu posla te da u početku nisu imali dovoljno sredstva zaštite na radu pa su radili nedovoljno ili potpuno nezaštićeni. Morali su raditi i više poslova s istim brojem ljudi, a bilo je i fizičkih nasrtaja na radnike koji su upozoravali one koji nisu nosili maske.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politikeJosip Aladrovićizjavio je da se jedna od tema u sklopu željenih izmjena Zakona o radu (ZOR) odnosi i na bolju zaštitu platformskih radnika, te da će se taj oblik rada definitivno pokušati urediti.