Izvor: HRT – Voditelj pregovaračkog tima Hrvatske udruge poslodavaca za izradu novog Zakona o radu Nenad Seifert kaže kako u HUP-u očekuju da Zakon bude moderan i usklađen sa postojećim trendovima na tržištu rada, jer ako ostanemo na zastarjelom zakonu, kakav je sada, nećemo biti dovoljno konkurentni s državama koje su provele prave reforme radnog zakonodavstva.
– Stoga novi Zakon o radu mora omogućiti razvoj dinamičnog tržišta rada, mora moći stvoriti preduvjete za nova radna mjesta, te za konkurentnije i kvalitetnije tvrtke.
U HUP-u očekuju da se, nakon što predložene izmjene Zakona stupe na snagu, iduće godine krene u izradu cjelovite reforme radnoga zakonodavstva, ističe Nenad Seifert.
Sindikati su zadovoljni boljom zaštitom radnika od rada na određeno vrijeme. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže kako je uvođenje ograničenja na produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme dobro i nužno.
– Jer je Hrvatska bila prva zemlja u EU prema broju uzastopno sklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme do tri mjeseca.
Na izmjenama Zakona o radu, radna skupina, u kojoj su bili svi socijalni partneri, radila je dvije godine i bilo je važno uskladiti radno zakonodavstvo s dvjema europskim direktivama. Jedna se tiče balansa između privatnog i poslovnog života, a druga transparentnih i predvidivih radnih okolnosti, istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić.
– Osim toga izmjenama se sprječava uzastopno i neopravdano sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i to na način da se isti ne može sklopiti najduže na tri godine, odnosno s istim radnikom može se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora, objasnio je ministar Piletić na sjednici Vlade.
Stanka između ugovora o radu na određeno vrijeme više neće biti dva mjeseca nego šest mjeseci, a poslodavac će morati pisanim putem obrazložiti radniku zašto odbija sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako je radnik uspješno odradio probni rad i radi već duže od šest mjeseci.
Detaljnije se uređuje i rad na izdvojenom mjestu, rad od kuće ili rad na daljinu. Poslodavci će, u tome slučaju, trebati ugovoriti uvjete pod kojima će ulaziti u domove radnika koji rade od kuće kako bi mogli kontrolirati uvjete rada. Rad od kuće će biti moguć ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljede na radu.
Bit će moguće ugovoriti rad od kuće kao stalni rad ili kao povremeni, a ako traje duže od 15 dana u kontinuitetu, poslodavac treba odrediti i iznos naknade režijskih troškova radnika. Time se omogućuje provjera radi li radnik uistinu iz mjesta koje je prijavio, što je bitno zbog poreznih razloga, plaćanje prireza, zaštite na radu i primjene hrvatskog Zakona o radu. Ministar Piletić dodaje.
– Radnici će se smjeti slobodnije zapošljavati za dodatne poslove, te je zakonom predviđeno to da će radnik moći dodatno raditi za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada na tjedan.
Samo u rijetkim slučajevima matični poslodavac će se smjeti usprotiviti tome da radnik u slobodno vrijeme ima dodatni posao. Time se želi potaknuti radnike da u slobodno vrijeme voze taksije, rade dostave, obavljaju čišćenja, i općenito da se zadovolji potreba za radnom snagom među domaćim radnicima.
Novost u zakonu o radu bit će i pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga.Zakonom će se urediti i novi oblik rada putem digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) u svrhu zaštite osoba koje na taj način rade, te promicanja tog novog oblika rada, koji na tržištu već postoji.Zbog poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu.
Zakon bi stupio na snagu s početkom iduće godine, dok bi poglavlje koje se odnosi na reguliranje rada putem digitalnih radnih platformi stupilo na snagu 1. siječnja 2024. godine.