NOVA PRAVILA IZGLEDNE PROMJENE RADNOG ZAKONODAVSTVA
Konkretnijih odredbi ideje o osnivanju fonda za isplatu otpremnina još nema, ali iz najava Ministarstva evidentno je kako bi novi sustav podrazumijevao da radnik pravo na otpremninu stiče nakon tri godine rada
Gabrijela GALIĆ (NOVI LIST) ZAGREB – »Radnik kojemu poslodavac daje otkaz nakon dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na trajanje radnog odnosa kod tog poslodavca. Na otpremninu, međutim, radnik pravo nema ako je ugovor o radu otkazan zbog skrivljenog ponašanja radnika. Tako kazuje sadašnje zakonodavno rješenje. No, izbaci li se uređenje pitanja otpremnine u slučaju otkaza iz Zakona o radu (ZOR), kao što resorno ministarstvo već mjesecima najavljuje, pravila će se promijeniti. Nikakvih konkretnijih odredbi ideje o osnivanju fonda za isplatu otpremnina još nema, ali iz najava ministarstva rada i mirovinskog sustava evidentno je kako bi novi sustav podrazumijevao i da radnik pravo na otpremninu stiče nakon tri godine rada. I pritom bi kroz te tri godine, mogao raditi kod više poslodavaca. Tako je najavljeno za prošlotjedne javne tribine o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga zakona o radu.
To znači da bi se novim rješenjem, po uzoru na austrijski model, ukinuo kontinuitet rada kod poslodavca kao parametar za iznos otpremnine, no istovremeno bi se otvorila mogućnost da na otpremninu može računati daleko veći broj radnika, pa i oni koji su zaposleni na određeno vrijeme ili su iznajmljeni preko agencija. Ni u novom sustavu, bude li uopće postignut dogovor o njegovu uvođenju, neće biti moguće isplatiti otpremninu radniku koji je otkaz dobio zbog skrivljenog ponašanja ili je, pak, sam dao otkaz. No, njegova »ušteda« neće nestati. Ostat će u fondu, a radnik će je moći dobiti onog trenutka kada stekne zakonsko pravo na isplatu optremnine. Primjerice, ako kod novog poslodavca postane tehnološki višak. No, te će otpremnine biti daleko niže od iznosa na koje radnik danas ima pravo prema ZOR-u.
Vlada već neko vrijeme čeprka po radnom zakonodavstvu u širem smislu s namjerom da se novine uvedu od iduće godine. Međutim, sve kao da se radi površno, i unatoč brojnim javnim raspravama bez stvarne procjene učinka novina od kojih mnoge još nisu došle niti do faze da ih se stavi na papir. Takva je priča i s novima sustavom otpremnina, prvi puta najavljenim u veljači ove godine kada je i rečeno da bi poslodavac iz bruto plaće za tu svrhu izdvajao 1 do 1,5 posto doprinosa. Tako bi se 0,5 posto doprinosa za zaštitu na radu kojeg se planira ukinuti preusmjerilo u otpremnine, a dodatnih 0,2 dobilo bi se preusmeravanjem doprinosa za zapošljavanje. Sve to nije dovoljno ni za nižu stopu doprinosa za otpremnine, pa bi se trebalo razmišljati i o nekim drugim rezanjima postojećih doprinosa, ako se ne misli poslodavcima nametnuti novi trošak. Riječ je, naime, o preozbiljnim promjenama da bi se odluka o njima donijela praktično preko noći i bez stvarne rasprave.
Otpremnine, unatoč najama, iz ZOR-a nikako ne bi smjele biti izbačene. Jasno je to i iz austriskog modela koji je zaslijepio Savez samostalnih sindikata Hrvatske pa su ga resornom ministarstvu predložili, a ono, naravno i prihvatilo. Drugim centralama, štošta je upitno u toj želji preslikavanja austrijskog modela u hrvatsku zbilju. Ni poslodavci nisu sretni, jer se boje kako će im sve promjene na tržištu rada povećati izdvajanja, unatoč suprotnim tvrdnjama.