HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

Radnici i neradnici

Statistika kaže da hrvatski radnici godišnje odrade preko 400 sati više od njemačkih, 200-tinjak sati više od rumunjskih i nizozemskih… I tako redom. A sve neradnik do neradnika
(NOVI LIST) Već su pomalo iritirajući bolne sve poruke što se domaćem radništvu odašilju s raznih adresa. A radništvo su i oni najobespravljeniji koji plaće zarađuju u malim poslovnim subjektima u privatnom sektoru (bilo da je riječ o poduzećima ili obrtima) i oni u većim poslovnim subjektima privatnog sektora, kao i svi zaposleni u državnim i javnim službama te javnim poduzećima. Sve se poruke svode na jednu: Neradnici nezahvalni. Od svojih poslodavaca tražite što vam ne pripada.
Malo sutra. Uostalom, nema tog sektora u kojem netko ne radi i preko svojih mogućnosti dok se netko drugi provlači kroz sustav. U svakoj sredini toga ima, bez obzira na vlasništvo. I svaki radnik to može vidjeti okrene li se oko sebe i promotri kolege i »kolege«. A za to što su neki radnici neradnici, odgovornost je poslodavca. On je, podsjetimo, odgovoran za produktivnost. I on u okviru domaćih zakonskih okvira ima dovoljno prostora za djelovanje. Međutim, poslodavci čini se ne poznaju zakone pa kao što kukaju da ne mogu otpuštati tako i kukaju o mnogim drugim stvarima.
Primjerice, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić u prošlotjednom se razgovoru za »Globus« zapitao: »Zašto ne bismo imali situaciju da na istom radnom mjestu radi dvoje po pola radnog vremena?« Pa je i ustvrdio kako to pravo danas u Hrvatskoj nema ni poslodavac ni zaposlenik.
Stvarno!? Od kada to ni radnik ni poslodavac u Hrvatskoj nemaju pravo da na istom radnom mjestu rade dva radnika po pola radnog vremena? Pa to je moguće već godinama, još od izmjena radnog zakonodavstva bivše SDP-ove koalicijske vlade koju je vodio pokojni Ivica Račan. To je moguće i to se primjenjuje. I postoje radnici koji rade za dva poslodavca istovremeno. Njihovo dnevno radno vrijeme zakonski ne smije prijeći osam sati, a hoće li za jednog poslodavca raditi sat vremena, a za drugog šest ili će raditi po četiri sata na oba radna mjesta, pitanje je izvedbe. No, ta je mogućnost zakonski otvorena godinama, a to što poslodavci zaziru od nje ili za nju ne znaju, njihov je problem.
No, moguće ukidanje tri neradna praznika, koji bi se tako mogli obilježavati radno, spasit će poslodavce. Jer u tom slučaju ti pusti neradnici što još imaju radno mjesto više neće spajati blagdane u mini godišnje odmore. Što je na štetu poslodavca. Ta teorija, zapravo, može samo nasmijati. Jer će radnik koji tako osigura mini godišnji odmor ipak »otvoriti« koji dan godišnjeg odmora. Svog, zakonom zagarantiranog. Dakle, neće mu poslodavac pokloniti slobodan dan da bi on mogao odmarati kada mu to ne pripada. Osim toga, ozbiljne firme početkom godine rade poslovne planove. Pa neke ozbiljne firme znaju organizirati i kolektivne godišnje odmore. Možda i u nekim neobičnim vremenima i sigurno svakom radniku taj odabir ne odgovara. Ali je tako.
I još nešto o velikom neradu radnog stanovništva Hrvatske. Fond radnih sati u ovoj godini iznosi 2.088, od čega na sate praznika (koje bi trebalo posebno platiti) otpada 88 sati. Lani je godišnji fond sati iznosio 2.080 sati, od čega su 64 praznična sata. A u 2010. godini, fond godišnjih sati rada bio je kao i u ovoj godini – 2.088, ali je na praznike otpalo 72 sata. Iste te godine, u 13 zemalja Europske unije prosječan fond godišnjih radnih sati iznosio je daleko ispod dvije tisuće sati.
Pa su hrvatski radnici odradili preko 400 sati više od njemačkih, 200-tinjak sati više od rumunjskih i nizozemskih… I tako redom. A sve neradnik do neradnika.
Sindikat državnih službenika poziva HND i SNH da se odupru “križarskom ratu” protiv kolektivnih ugovora
 
(Hina) – Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske poziva Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) da javno progovore o stanju radničkih prava u društvu i medijima i tako se suprotstave instrumentaliziranju novinarske profesije u “križarskom ratu” koji se vodi protiv kolektivnih ugovora, odnosno svrhe radničkog udruživanja, priopćio je taj sindikat.
Potaknut medijskom razudbom “privilegija” zaposlenika javnog sektora, kojima se ovih dana bave gotovo svi mediji, a naročito jedan u kojem otkrivaju “tajne” kolektivnih ugovora objavljenih u Narodnim novinama, sindikat podsjeća da su sindikati javnog sektora podržavali novinare u borbi za očuvanje kolektivnih ugovora, ali i digniteta novinarske profesije pa je stoga logično da, ako to već ne mogu učiniti kao novinari svojih medijskih kuća, kao profesija i sindikalci reagiraju na tretman i kontekst u kojem se u medijima govori o radničkim pravima 240.000 zaposlenih u javnom sektoru.
“Podignite svoj glas i pero protiv politike ukidanja prava, a time i samih kolektivnih ugovora, ili barem ne sudjelujte tako gorljivo u borbi protiv, danas službeničkih, a jučer i sutra vaših radničkih prava”, poručuje sindikat članovima HND-a i SNH-a.
Nije nam jasno kako se novinar može zgražati nad pravom službenika na otpremninu od 65 posto njegove prosječne plaće po godini staža, kad u kolektivnom ugovoru koji se odnosi na tog novinara stoji pravo na istu, ali 10 posto veću otpremninu, odnosno 75 posto njegove prosječne plaće, kaže se u priopćenju.
Proračun ipak manji za samo 3,4 milijarde kuna: 600 milijuna kuna za razvoj, zapošljavanje i poljoprivredu
 
Vlada odstupila od smjernica
 
Vlada je smjernicama planirala smanjenje rashoda za 4,6 milijarde kuna, pa je proračunom planirano smanjenje za 600 milijuna kuna manje od smjernica
(Novilist.hr) – Hrvatska je Vlada Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za ovu godinu s planiranim rashodima u iznosu od 118,84 milijardi kuna, što je 3,4 milijarde kuna manje nego prošle godine, dok su prihodi planirani u iznosu od oko 108,95 milijardi kuna, što je 1,4 posto više nego 2011.
»Ovaj je proračun realan, ima ambiciju razvoj i zaštite onih kojima je u krizi najteže«, kazao je premijer Zoran Milanović.
Svjesni smo, istaknuo je, da trenutno moramo štedjeti kako bismo se kvalitetno razvijali i to je bit ovog proračuna. »Ovo su mjere za koje vjerujemo da će potaknuti rast i razvoj u Hrvatskoj«, kazao je. Uz predložene prihode od oko 109 milijardi kuna i rashode od 118,8 milijardi kuna, deficit proračuna planiran je na 9,9 milijardi kuna, ili 2,8 posto BDP-a.
Doda li se smanjenju rashoda od 3,4 milijarde kuna i planirani porast prihoda za posebne namjene i pomoći u iznosu od 598,7 milijuna kuna i za taj iznos planirani porast rashoda financiranih iz tog izvora – ukupno smanjenje rashoda iznosi 4 milijarde kuna.
Vlada je smjernicama planirala smanjenje rashoda za 4,6 milijarde kuna, pa je proračunom planirano smanjenje za 600 milijuna kuna manje od smjernica. Tih 600 milijuna kuna, koji su u međuvremenu preraspoređeni, odnose se na razvojne stvari, istaknuo je premijer Zoran Milanović. Riječ je, objašnjava, o regionalnim projektima EU (dodatnih 238 milijuna kuna), projektima za pomoć pri zapošljavanju (190 milijuna kuna) te je vezano uz poljoprivredu (manje smanjenje poticaja od 160 milijuna kuna).
Vlada je smanjila rashode za zaposlene za 1,5 milijardu kuna, a doda li se i 450 milijuna kuna za zaposlene u zdravstvu ukupno je smanjenje 1,95 milijardu kuna.
Materijalni se rashodi smanjuju za 317 milijuna kuna, a rashodi za subvencije za ukupno 1,2 milijardu kuna, pri čemu je smanjenje za poljoprivredu 817 milijuna kuna, a na stavci HŽ-a ukupno 543 milijuna kuna.
Vlada u ovoj godini predviđa gospodarski rast od 0,8 posto te inflaciju od 2,4 posto