Posao je stres za čak 70 posto zaposlenih, a većini (66 posto) su glavni generator – nadređeni. Bijes često izmiče kontroli pa je gotovo svaki drugi ispitanik svjedočio i tučnjavi. Šefovi u Hrvatskoj ne prihvaćaju drugo mišljenje (55 posto), podređene zatrpavaju s nerealno puno posla u prekratkom roku (50 posto), svaki peti je control-freak, a tek nešto manje ih pada na testu kod svojih radnika jer su jednostavno – neznalice. Te su ocjene proizišle iz istraživanja portala MojPosao, koji je anketirao petsto ispitanika.
“Hrvatska je još uvijek u velikoj promjeni vrijednosti i pogleda na radnu kulturu. Neki još imaju iluziju da svoj angažman na poslu prilagode privatnim obvezama. To je u sukobu sa zahtjevima menadžera koji, da bi bili konkurentni na tržištu, pred zaposlene postavljaju sve više zahtjeve. To je paradoksalna, pat situacija. Plaće su male, a obveze svakim danom veće. Zaposleni misle da je obveza za tako malo novca previše, a šefovi da plaće nikad i neće biti veće ako pred radnike ne postave više zahtjeve. Ima poslodavaca koji pretjeruju, ponašaju se kao onaj koji je pokušao naučiti magarca da živi bez hrane. Zna se, magarac je na kraju uginuo, kao što ni radnik nema odakle crpiti energiju i motivaciju ako nema odgovarajuće nadoknade”, rekla je psihologinja Ljubica Uvodić – Vranić.
Kako bilo, stres uzima danak. Tri četvrtine ispitanika zbog toga imaju problema sa spavanjem, polovica se ‘umiruje’ slatkišima, a 40 posto se ili vratilo pušenju ili puši više. Svaki treći bar je jednom u godinu dana, da si olakša pritisak, izmislio da je bolestan, a četvrtina priznaje da spas traži u čašici. Od svega toga stresa, naravno, ne bude manje, pa su verbalni ispadi i svađe barem jednom tjedno uobičajeni za 42 posto zaposlenika. Bacanju namještaja, računala bar jednom je svjedočilo 53 posto ispitanika, a njih 40 posto i uredskom naguravanju, pa i tučnjavama.
Ispada bi bilo i više da 48 posto anketiranih nije vratilo kontrolu i na vrijeme se ‘ohladilo’ ili da se nisu ispraznili kroz psovke, suze i slično. Hladna glava se isplati jer većina koja se u ekscesima na radnom mjestu nije uspjela suzdržati, njih 73 posto, ipak nije trpjela posljedice. No, 27 posto zaradilo je opomenu pred otkaz, pet posto ih je i izgubilo posao, a tri posto je nadoknadio materijalnu štetu. Stresu su na poslu, inače, podjednako podložna oba spola, a bolje ga podnose mlađi i visokoobrazovani. Geografski, pak, stres je najprisutniji u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, a na radnom su mjestu, kako je pokazala anketa, najopušteniji u Dalmaciji.
– 57 posto zaposlenih zadovoljilo bi i smanjilo bi im stres da su poslodavci više usmjereni na njihov profesionalni razvoj. Gotovo 50 posto priželjkuje veće mogućnosti osobnog razvoja, a 40 posto da ih nadređeni ponekad poslušaju
– 76 posto zaposlenih u velikim tvrtkama proživljava stres, dok je u malim tvrtkama ili institucijama stresa manje, nepunih 67 posto. Isto tako, stresa je više u državnim tvrtkama, a ponajmanje u onima u stranom vlasništvu
-57 posto anketiranih na poslu živciraju i stvaraju im stres kolege zabušanti. Izvor stresa su i kolege neznalice (38%), dok četvrtini smetaju oni koji na pauzi ogovaraju druge, koji prečesto idu na pauze ili su preambiciozni.
“Hrvatska je još uvijek u velikoj promjeni vrijednosti i pogleda na radnu kulturu. Neki još imaju iluziju da svoj angažman na poslu prilagode privatnim obvezama. To je u sukobu sa zahtjevima menadžera koji, da bi bili konkurentni na tržištu, pred zaposlene postavljaju sve više zahtjeve. To je paradoksalna, pat situacija. Plaće su male, a obveze svakim danom veće. Zaposleni misle da je obveza za tako malo novca previše, a šefovi da plaće nikad i neće biti veće ako pred radnike ne postave više zahtjeve. Ima poslodavaca koji pretjeruju, ponašaju se kao onaj koji je pokušao naučiti magarca da živi bez hrane. Zna se, magarac je na kraju uginuo, kao što ni radnik nema odakle crpiti energiju i motivaciju ako nema odgovarajuće nadoknade”, rekla je psihologinja Ljubica Uvodić – Vranić.
Kako bilo, stres uzima danak. Tri četvrtine ispitanika zbog toga imaju problema sa spavanjem, polovica se ‘umiruje’ slatkišima, a 40 posto se ili vratilo pušenju ili puši više. Svaki treći bar je jednom u godinu dana, da si olakša pritisak, izmislio da je bolestan, a četvrtina priznaje da spas traži u čašici. Od svega toga stresa, naravno, ne bude manje, pa su verbalni ispadi i svađe barem jednom tjedno uobičajeni za 42 posto zaposlenika. Bacanju namještaja, računala bar jednom je svjedočilo 53 posto ispitanika, a njih 40 posto i uredskom naguravanju, pa i tučnjavama.
Ispada bi bilo i više da 48 posto anketiranih nije vratilo kontrolu i na vrijeme se ‘ohladilo’ ili da se nisu ispraznili kroz psovke, suze i slično. Hladna glava se isplati jer većina koja se u ekscesima na radnom mjestu nije uspjela suzdržati, njih 73 posto, ipak nije trpjela posljedice. No, 27 posto zaradilo je opomenu pred otkaz, pet posto ih je i izgubilo posao, a tri posto je nadoknadio materijalnu štetu. Stresu su na poslu, inače, podjednako podložna oba spola, a bolje ga podnose mlađi i visokoobrazovani. Geografski, pak, stres je najprisutniji u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, a na radnom su mjestu, kako je pokazala anketa, najopušteniji u Dalmaciji.
– 57 posto zaposlenih zadovoljilo bi i smanjilo bi im stres da su poslodavci više usmjereni na njihov profesionalni razvoj. Gotovo 50 posto priželjkuje veće mogućnosti osobnog razvoja, a 40 posto da ih nadređeni ponekad poslušaju
– 76 posto zaposlenih u velikim tvrtkama proživljava stres, dok je u malim tvrtkama ili institucijama stresa manje, nepunih 67 posto. Isto tako, stresa je više u državnim tvrtkama, a ponajmanje u onima u stranom vlasništvu
-57 posto anketiranih na poslu živciraju i stvaraju im stres kolege zabušanti. Izvor stresa su i kolege neznalice (38%), dok četvrtini smetaju oni koji na pauzi ogovaraju druge, koji prečesto idu na pauze ili su preambiciozni.
Gotovo 300 tisuća nezaposlenih u listopadu
Krajem listopada na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bile su registrirane 293.852 osobe, što je za 3,6 posto ili 10.185 osoba više nego u rujnu, a 3,5 posto ili 10.627 osoba manje nego u listopadu prošle godine, objavio je u petak 11. studenog HZZ.
Povećanje registrirane nezaposlenosti na mjesečnoj razini uobičajeno je zbog sezonskoga karaktera tržišta rada u Hrvatskoj odnosno zbog povećanog priljeva u evidenciju značajnog broja radnika po prestanku sezonskoga zapošljavanja u turističkim i pratećim uslužnim djelatnostima, istaknuli su u HZZ.
Iz evidencije nezaposlenih izašlo je 28.647 osoba, što je 54,1 posto više nego istoga mjeseca lani, što je u prvom redu rezultat znatno većeg zapošljavanja – ukupno je zaposleno 13.698 osoba što je za 40,7 posto ili 3.961 osobu više nego u listopadu 2010.
Zapošljavanje na temelju radnog odnosa povećano je za 34,8 posto u odnosu na lanjski listopad, a najveći se broj osoba zaposlio u trgovini na veliko i malo (2.001 ili 16 posto), prerađivačkoj industriji (1.964 ili 15,7 posto), obrazovanju (1.220 ili 9,7 posto), građevinarstvu (1.200 ili 9,6 posto), javnoj upravi i obrani (1.065 ili 8,5 posto) te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (779 ili 6,2 posto).
Po županijama u zapošljavanju su predvodili Grad Zagreb (1.715 osoba ili 13,7 posto od ukupnog broja), Splitsko-dalmatinska županija (1.369 osoba ili 10,9 posto), Osječko-baranjska (1.226 osoba ili 9,8 posto), Zagrebačka (842 osobe ili 6,7 posto) te Vukovarsko-srijemska županija (808 osoba ili 6,4 posto).
Na sezonskim su poslovima tijekom deset mjeseci ove godine ukupno zaposlene 36.454 osobe (24,4 posto od ukupnog broja zaposlenih), što je 6.950 osoba ili 23,6 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.
Tijekom listopada u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 38.832 osobe, i to 26.874 osobe izravno iz radnoga odnosa, 251 osoba iz drugih oblika rada, 4.018 osoba iz redovitoga školovanja te 7.689 osoba iz neaktivnosti.
U usporedbi s rujnom, povećan je broj ulazaka u nezaposlenost izravno iz radnog odnosa za 38,6 posto, iz neaktivnosti za 1,5 posto, a iz redovitoga školovanja je smanjen za 5,6 posto.
S obzirom na djelatnost prethodnoga zaposlenja, najviše je osoba došlo iz pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (8.074 ili 30 posto), trgovine na veliko i malo (4.344 ili 16,2 posto), prerađivačke industrije (3.611 ili 13,4 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (1.807 ili 6,7 posto) te građevinarstva (1.529 ili 5,7 posto).
Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (39.698 ili 13,5 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (38.664 ili 13,2 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (31.336 ili 10,7 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (2.901 ili 1 posto).
Novčanu naknadu za nezaposlene koristilo je 66.140 osoba ili 22,5 posto od ukupnog broja nezaposlenih, a broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s listopadom prošle godine za 4.276 osoba ili 6,1 posto.
U programe aktivne politike zapošljavanja tijekom ove godine uključeno je 30.568 nezaposlenih osoba, i to u programe obrazovanja 12.211 osoba, javnih radova 10.737 osoba, stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnoga odnosa 3.749 osoba, potpora za zapošljavanje i samozapošljavanje 2.710 osoba, potpora za usavršavanje 628 osoba te potpora za očuvanje radnih mjesta 533 osobe. Od toga je na kraju listopada aktivno bilo 22.228 korisnika.