2012. se još moglo govoriti o prijelaznom trendu, a najnoviji pad isključivo je rezultat sadašnje Vlade
Sama po sebi ekonomska kriza nije ključna, koliko njezine duboke socio-ekonomske posljedice
Petra Bulić/VLM, Ana Blašković (POSLOVNI DNEVNIK) – Hrvatska se ni ove godine nije uspjela odlijepiti s dna ljestvice konkurentnosti koju izrađuje švicarski institut IMD: u najnovijem izanju njihova ‘Godišnjaka svjetske konkurentnosti’ Hrvatska je zauzela 58. mjesto među 60 zemalja, u usporedbi s lanjskim 57. mjestom od 59 zemalja. Pritom smo se po efikasnosti poslovnog sektora, jednoj od četiri sastavnice indeksa, ove godine spustili na samo dno ljestvice. Ukupno oko 70 pokazatelja iz ove sastavnice grupirano je u pet skupina: po menadžerskoj praksi te stavovima i vrijednostima smo najgori od promatranih zemalja, tržište rada smješta nas na 59. mjesto, a financije te produktivnost i učinkovitost na 53. odnosno 49. mjesto.Među 70 pokazatelja za poslovni sektor, najgori smo po prilagodljivosti kompanija, kredibilitetu menadžera, potrebi za ekonomskim i socijalnim reformama, motivaciji zaposlenih i zadovoljstvu klijenata. Po učinkovitosti nadzora korporativnih odbora, otvorenosti nacionalne kulture stranim idejama, udjelu menadžera-vlasnika, zaduženosti i međunarodnom iskustvu zauzeli smo ništa laskavije 59. mjesto. No, menadžeri u Hrvatskoj, čini se, imaju izvrsne plaće! Naime, po plaćama menadžera (osnovna plaća i bonusi u USD) zauzeli smo 8. mjesto.
Ni radnicima nije tako loše: po broju radnih sati godišnje smo 14., a po ukupnoj plaći u proizvodnji (plaća i razne beneficije) 25. na ljestvici.Učinkovitost javnog sektora smješta nas na 52. mjesto, uz uobičajene slabe točke: poduzeća u državnom vlasništvu, starenje stanovništva, birokracija (59. mjesto) i lakoća poslovanja (58. mjesto). U korist nam pak idu niske carine i porez na dobit (9. i 16. mjesto). Po infrastrukturi smo zauzeli 42. mjesto, pri čemu nam je najbolji rang kod omjera učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju (treće mjesesto među 60 zemalja!) te za cijene širokopojasnogh interneta u fiksnoj telefoniji (15. mjesto). No, po održivom razvoju smo 59., a po prijenosu znanja te razvoju i primjeni tehnologije 58. na ljestvici.Kod pokazatelja za gospodarske rezultate, po kojima smo se spustili na 58. mjesto, najlošiji smo po otpornosti i diverzifikaciji gospodarstva (60. odnosno 59. mjesto), izvozu, nezaposlenosti i zaposlenosti, stopi rasta BDP-a (od 58. do 56. mjesta). No, zato smo na prvom mjestu po rastu prihoda od turizma.Na ljestvici konkurentnosti ispred nas su sve europske zemlje – uključujući i Grčku, koja je lani bila iza Hrvatske, a sada je četiri mjesta ispred nas. Najbolje tranzicijske zemlje su Litva (31.) i Poljska (33.), koja je 2006. bila na dnu zajedno s Hrvatskom.
Na vrhu je isti trojac: SAD, Švicarska i Hong Kong.Za razliku od ‘Doing Business Reporta’ Svjetske banke koji obuhvaća 180 zemalja, švicarski IMD u obzir uzima 60 tipičnih tržišnih ekonomija, a kriterijima relativno uravnoteženo reflektira ekonomska kretanja, kažu stručnjaci.”Rangiranje je porazno za Hrvatsku jer u ovom, kao i većini istraživanja o konkrentnosti, ona pada već drugu godinu zaredom. Dok se 2012. još moglo govoriti o prijelaznim trendovima, najnoviji pad isključivo je rezultat rada sadašnje Vlade, posebice pogoršanje u poslovnom ambijentu”, smatra ekonomist Željko Lovrinčević. “U Hrvatskoj sav fokus vlasti je na prikupljanju poreza, a sporadično se tek spomene pokoje javno poduzeće koje treba restrukturirati. Tek sad u 2013. priča se o promjeni Zakona o radu, a i da se one implementiraju, prvi rezultati ne bi se vidjeli prije 2015.”, kaže. “Ključni problem Hrvatske je izostanak reformi i stranačko kadroviranje u javnom sektoru. Sama po sebi ekonomska kriza nije ključna, koliko njezine duboke socio-ekonomske posljedice. Nama pada broj visokoobrazovanih, raste broj učenika koji odustaju od školovanja, raste socijalna isključenost; cijeli niz društvenih fenomena povezanih sa raspadom javnog sektora”, kaže Lovrinčević. Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, kaže kako rezultati IMD-ova istraživanja “ponovno jasno ukazuju na potrebu provođenja hitnih strukturnih reformi koje moraju zahvatiti javni i privatni sektor”. “Moramo se više fokusirati na poboljšanje poslovne efikasnosti, ali i na povećanje fleksibilnosti i prilagodljivosti”, kaže Mudrinić u priopćenju NVK.